Teorijska podloga, ciljevi i metode istraživanja

PITANJA
na koja želimo (pokušati) dati odgovore
OD NEURONA DO JEZIKA. KAKO?

Kako ljudi uče, razumiju i upotrebljavaju jezik? Kako pojmovni i jezični repozitoriji mogu pomoći u ostvarivanju ciljeva umjetne inteligencije i računalne kreativnosti? Na kojim su iskustvima metaforički sustavi hrvatskoga jezika utemeljeni? Koje metaforičke sustave dijelimo s drugim jezicima, a koje su osobitosti hrvatskoga figurativnoga jezika i mišljenja? Kako se složeni metaforički sustavi mogu razložiti na jednostavnije metafore, primarne metafore, semantičke okvire, predodžbene sheme i kognitivne primitive?

  • SEMANTIČKI OKVIRI
  • KOGNITIVNI PRIMITIVI
  • METAFORE
  • METONIMIJE

Teorijska podloga projekta i recentno stanje u istraživačkom području

Metafora je stalan objekt znanstvenoga zanimanja od Aristotela do danas te su se tijekom te duge povijesti izmjenjivali mnogi različiti teorijski pristupi, poput supstitutivnoga i komparativnoga pristupa, teorije interakcije te najrecentnijih pristupa: semantičkoga i kognitivnoga. Kognitivni se pristup najsnažnije odvaja od tradicionalnih teorija jer metafori ne pristupa kao sredstvu poetske imaginacije, ornamentu ili ukrasu u jeziku, niti kao anomaliji, nego kao temelju ljudskoga mišljenja. Prema tom pristupu, koji je podloga predloženoga projekta, konceptualni je sustav, koji određuje naše mišljenje i djelovanje, metaforičke prirode, kao su utvrdili Lakoff i Johnson, osnivači teorije konceptualne metafore, u svojoj referentnoj knjizi Metaphors We Live By (1980). U kognitivnolingvističkom pristupu bit je konceptualne metafore razumijevanje i doživljavanje jednoga koncepta s pomoću drugoga. Teorija konceptualne metafore postala je iznimno utjecajna među filolozima, filozofima, kognitivnim i neuralnim znanstvenicima, psiholozima, antropolozima itd. i do danas nije doživjela radikalne izmjene, pa ni u svojoj najsuvremenijoj inačici: neuralnoj teoriji metafore.

Teorijska je podloga ovoga projekta neuralna teorija jezika i mišljenja te neuralna teorija metafore. Unutar neuralne teorije jezika mišljenje i jezik definiraju se: kao neuralni sustavi koji su zasnovani na neuralnom procesiranju, a ne na manipulaciji formalnim simbolima; kao utjelovljeni sustavi koji odslikavaju strukturu ljudskoga tijela i vanjskoga fizičkoga i društvenoga okružja; te kao evolucionistički sustavi (velik dio neuralnih mehanizama koji se rabe u jezičnim i kognitivnim funkcijama nisu specifični samo za ljude). U okviru projekta neuralne teorije jezika osmišljen je sustav formaliziranoga označavanja metafora, metonimija, okvira, predodžbenih shema te gramatičkih i leksičkih konstrukcija, koji je u skladu sa svim saznanjima neuralne torije jezika i mišljenja te je ujedno dostatno precizan da udovolji zahtjevima eksplicitnoga računalnoga modeliranja. Tehnički naziv toga sustava označivanja je utjelovljena konstrukcijska gramatika (embodied construction grammar – ECG). Konstrukcija je pritom veza između oblika i značenja, a značenjski dio konstrukcije izravno je ili metaforički vezan za iskustvo te se razlaže na utjelovljene predodžbene sheme. ECG služi kao tehnički alat za lingvističku analizu, kako bi specificirao zajedničku gramatiku i konceptualne konvencije jezične zajednice, kao računalna specifikacija za implementaciju lingvističkih teorija, kao reprezentacija modela i teorija jezičnoga usvajanja, kao front-end sustav za primijenjene zadaće razumijevanja jezika te kao funkcionalni opis visoke razine za biološke i behavioralne eksperimente.

Najrecentnije stanje u tom istraživačkom području uključuje teorijska istraživanja i njihovu primjenu u okviru višejezičnoga interdisciplinarnoga projekta MetaNet: A Multilingual Metaphor Repository, koji provodi International Computer Science Institute na Sveučilištu Berkeley (SAD), a vodi prof. dr. Srini Narayanan, voditelj grupe za umjetnu inteligenciju na tom Institutu. Voditelj tima za lingvističku analizu metafora je George Lakoff (lingvist, kognitivni znanstvenik, osnivač teorije konceptualne metafore i suosnivač projekta Neuralna teorija jezika i mišljenja na istom institutu). Dr. sc. Kristina Štrkalj Despot na tom je projektu član tima za lingvističku analizu metafora.

Rezultati obaju projekta velik su korak ka ostvarenju zahtjevne zadaće izgradnje računalnoga sustava koji će moći razumjeti metafore i figurativni jezik, ili, drugim riječima, ka razvoju umjetne inteligencije – sustava koji podupire humanocentrično rezoniranje i obradu podataka. Mogući put ka ostvarenju ciljeva umjetne inteligencije jest simulacija ljudskoga razumijevanja, koja mora uzeti u obzir neuralnu teoriju jezika.

 

Znanstveni ciljevi projekta i metode istraživanja

U okviru projekta Repozitorij metafora hrvatskoga jezika (Croatian Metaphor Repository) provode se teorijska istraživanja konceptualne metafore i metonimije u hrvatskom jeziku u sinkronijskoj i dijakronijskoj perspektivi te se rezultati tih istraživanja praktično primjenjuju i prikazuju u obliku baze konceptualnih i jezičnih metafora, metonimija te predodžbenih shema, kogova (kognitivnih primitiva) i semantičkih okvira hrvatskoga jezika.

Baza je javno mrežno dostupna na početnoj projektnoj stranici: http://ihjj.hr/metafore/

Baza uključuje ove razine:

–   popis konceptualnih metafora

–   popis predodžbenih shema, kognitivnih primitiva i okvira

  • hijerahiju metafora
  • hijerarhiju okvira (ontologiju)

Metafore su podijeljene i pretražive po tipu te po tematskim ili konceptualnim skupinama.

Po tipu su metafore razdijeljene u:

– primarne metafore

– složene metafore

– izvedene metafore

Prema tematskim ili konceptualnim skupinama metafore su podijeljene na: metafore strukture zbivanja, metafore uma, metafore moralnosti, skalarne metafore, metafore vremena, metafore emocija, metafore ekonomije, metafore vladanja, kaskadne metafore, metafore dobrobiti itd.

Kognitivnolingvistička analiza metafora provodi se u skladu s postavkama neuralne teorije jezika i mišljenja te neuralne teorije metafore. Metafore, metonimije, okviri, predodžbene sheme te gramatičke i leksičke konstrukcije formalizirano se označavaju sustavom označivanja utjelovljene konstrukcijske gramatike. Za svaku se konceptualnu metaforu određuje: tip, hijerarhija, razina, izvorni okvir, ciljni okvir, preslikavanja, odnosi, tipovi odnosa, izvedene metafore, primjeri jezičnih metafora i leksičkih jedinica koji odslikavaju konceptualnu metaforu. Hijerarhijski odnosi među metaforama automatski se grafički prikazuju.

Za svaki se okvir određuje tip, hijerarhija, uloge, odnosi s drugim okvirima, veze, inferencije, leksičke jedinice i leksičke jedinice iz povezanih okvira. Odnosi među okvirima automatski se grafički prikazuju. Baza je pretraživa po svim navedenim značajkama.

Izgradnja hrvatskoga repozitorija metafora i figurativnoga jezika i teorijska istraživanja koja će tu izgradnju pratiti unaprijedit će kognitivna i računalna istraživanja te istraživanja umjetne inteligencije u Hrvatskoj.

Već uspostavljenom suradnjom s projektom MetaNet: A Multilingual Metaphor Repository te mogućnošću proširenja projekta uključenjem europskih partnera otvara prostor dugoročnim međunarodnim istraživanjima jezika, učenja i neuralnoga modeliranja čiji je cilj razumjeti kako ljudi uče te kako razumijevaju i upotrebljavaju jezik.

Važnost istraživanja u širem znanstvenom kontekstu i moguće širenje istraživanja

Izgradnja baze metafora u hrvatskome jeziku vodi prema multidsiciplinarnom projektu izgradnje višejezičnoga repozitorija metafora, metonimija i predodžbenih shema, čiji je cilj izgradnja računalnoga sustava koji je sposoban razumjeti metafore i figurativni jezik. Takav bi višejezični projekt bio interdisciplinaran te bi ujedinio kognitivnu i neuralnu znanost, lingvistiku, računalne znanosti i psihologiju s ciljem unaprjeđenja istraživanja umjetne inteligencije.

Projekt je metodološki koherentan s projektom MetaNet: A Multilingual Metaphor Repository, koji provodi International Computer Science Institute na Sveučilištu Berkeley (SAD), poveznica:  https://www.icsi.berkeley.edu/icsi/gazette/2012/05/metanet-project.