How heavy are things in Croatian and elsewhere? A contrastive-experimental study
Brdar, M., Štrkalj Despot, K., Tonković, M., Brdar-Szabo, R., Tomić, I. (2015)
The 13th International Cognitive Linguistics Conference, Northumbria University, Newcastle, Velika Britanija
Time-moving and Ego-moving Metaphors in Croatian: An experimental study.
Tonković, M., Štrkalj Despot, K. (2016)
Metaphor Festival. Amsterdam, Nizozemska
Movement and time perception within linguistic and non-linguistic domain
Tomić, I., Tonković, M., Ivanec, D. (2015)
19th Conference of the European Society for Cognitive Psychology, Paphos, Cipar, 17th – 20th September, 2015, Paphos, Cipar
PSIHOLOŠKI TEŠKO/LAKO JE FIZIČKI TEŠKO/LAKO
U prvom eksperimentu ispitali smo utjecaj fizičkog opterećenja sudionika prilikom rješavanja psihomotornog zadatka na procjenu težine tog zadatka. Hipoteza je bila da će sudionici koji su više fizički opterećeni procjenjivati isti zadatak težim od sudionika koji nisu fizički opterećeni, bez obzira na njihov stvarni učinak u zadatku koji obavljaju. Radi se o jednostavnom eksperimentu s jednom nezavisnom varijablom. Manipulirali smo težinom ruksaka koju su sudionici nosili i to tako da je N=20 sudionika nosilo lagan (prazan) ruksak, težine oko 100 g, a N=20 sudionika je nosilo težak ruksak, opterećen utezima ukupne težine 5 kg. Zadatak koji su obavljali na računalu bio je psihomotorni, radi se o jednoj od verzija zadataka slijeđenja mete. Rezultati su pokazali da sudionici koji su nosili težak ruksak procjenjuju zadatak težim (M=3.90; SD=1.804) od sudionika koji su nosili prazan ruksak (M=2.75; SD=1.333). Razlika je statistički značajna (t=2.29; df=38; p<.05).
PSIHOLOŠKI TEŠKO/LAKO JE FIZIČKI TEŠKO/LAKO
U drugom eksperimentu ispitali smo utjecaj težine psihomotornog zadatka na procjenu fizičkog opterećenja (težine ruksaka). Hipoteza je bila da će sudionici koji obavljaju teži psihomotorni zadatak procjenjivati težinu ruksaka na leđima većom od onih koji su rješavali lakši psihomotorni zadatak. Radi se o jednostavnom eksperimentu s jednom nezavisnom varijablom. Manipulirali smo težinom psihomotornog zadatka koji su sudionici obavljali i to tako da je N=20 sudionika rješavalo laganu verziju zadatka, a N=20 sudionika je rješavalo težu verziju istog zadatka. Svi su uvijek nosili na leđima ruksak težine 2.5 kg. Zadatak koji su obavljali na računalu bio je psihomotorni, radi se o jednoj od verzija zadataka slijeđenja mete. Postupak je isti kao u eksperimentu 1, osim što se mijenjala težina zadatka, a težina ruksaka je bila konstantna, 2.5 kg. Rezultati su pokazali da nema razlike u procjeni težine ruksaka između sudionika koji su rješavali lagan i težak zadatak – kada ih pitamo da procjene težinu ruksaka na skali od 1 do 7 pri čemu 1 znači vrlo lagan, a 7 znači vrlo težak. Oni koji su rješavali lagan zadatak daju prosječnu procjenu M=2.65 (SD=1.040), a oni koji su rješavali težak zadatak daju prosječnu procjenu M=2.80 (SD=0.951). Ova razlika nije statistički značajna (t=0.48; df=38; p>.05). Međutim, postoji statistički značajna razlika u procjeni težine ruksaka – kada ih pitamo da procjene težinu ruksaka u kilogramima (uspoređujući ga s torbom teškom 2.5 kg koja je bila pored njih – 2. pitanje). Sudionici koji su rješavali lagan zadatak procjenjuju težinu ruksaka na M=2.19kg (SD=1.129), a oni koji su rješavali težak zadatak na M=3.3kg (SD=1.502). Ta je razlika statistički značajna (t=2.65; df=38; p<.05).
PSIHOLOŠKI TEŠKO/LAKO JE FIZIČKI TEŠKO/LAKO
U jesen 2014. napravili smo oba ova eksperimenta, ali koristeći drugačiji zadatak. Dakle, u prvom eksperimentu sudionici su rješavali anagrame (srednje težine – 5 slova) noseći lagan (prazan) ili težak (7 kg). U drugom su rješavali lagane anagrame (3 slova) ili teške (7 slova) no seći ruksak od 4 kg. Nismo potvrdili hipoteze. Naša je pretpostavka da je to bilo zato što se uspješnost rješavanja anagrama jako dobro vidi, sudionicima je očito jesu li u tome bili dobri ili nisu, pa je to bila glavna odrednica procjene težine zadatka. Zato vjerojatno težina ruksaka na leđima nije mogla doći do izražaja niti utjecati na tu procjenu. Zato smo sada promijenili vrstu zadatka u ovaj u kojem je sudionicima teže objektivno odrediti rezultat.
SLIČNO JE BLIZU
Eksperiment se bavio metaforom SLIČNO JE BLIZU. Mjereno je vrijeme reakcije i točnost odgovora ispitanika u zadatku kategorizacije parova riječi na semantički slične ili različite, pri čemu su parovi riječi prikazivani ili udaljeni ili blizu na ekranu. Rad je prezentiran na 22. psihologijskom skupu Dani Ramira i Zorana Bujasa u Zagrebu.
VRIJEME JE KRETANJE
U eksperimentu koji se bavio metaforom VRIJEME JE KRETANJE provedena su dva eksperimenta. Jedan korištenjem neverbalnog materijala, a drugi korištenjem verbalnog materijala. Manipulirana je prijeđena udaljenost nekog objekta, a od ispitanika je traženo da procijene vremenski interval koji je objektu bio potreban za tu aktivnost. Rad će biti prikazan na 19. konferenciji Europskog udruženja za kognitivnu psihologiju.
GRADNJA, CRTANJE I OBJAŠNJAVANJE APSTRAKTNIH KONCEPATA
Zahvaljujemo kreativnim kolegicama i kolegama iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ispitanici su imali zadatak graditi i crtati apstraktne koncepte te potom objasniti značenje svojih uradaka. U artefaktima te u transkriptima njihovih objašnjenja analizirane su konceptualne metafore. Rezultati su predstavljeni na izlaganju na kalifornijskom sveučilištu Berkeley u okviru istraživačke grupe CogNetwork.(http://linguistics.berkeley.edu/cognetwork/future.html)
