Institut za hrvatski jezik

O projektu

Suradnici na projektu:

Šifra projekta: IP-2019-04-7896

Trajanje projekta: 1. veljače 2020. – 31. siječnja 2024.

Mrežna stranica projekta: http://ihjj.hr/sargada/

Cilj projekta:

Osnovni je cilj projekta jasno i precizno definirati kriterije za razlikovanje dopuna i dodataka u hrvatskom jeziku te ih primijeniti u izgradnji sintaktičkog repozitorija hrvatskoga jezika koji bi bio vrijedan resurs za unaprjeđenje alata za strojnu obradu jezika te za proučavanje i podučavanje hrvatskog jezika. Teorijska strana projekta uključit će iscrpnu analizu pristupa dopunama i dodatcima unutar hrvatske gramatičarske tradicije te triju suvremenih lingvističkih pristupa (teorija valentnosti i ovisnosna gramatika, kognitivna i generativna gramatika). Istraživanje dopuna i dodataka temelji se na trima različitim teorijama, što ima svoje metodološko opravdanje u teorijskim zahtjevima na koje ovaj projekt nastoji odgovoriti: (1) kojim se kriterijima i testovima mogu definirati i izdvojiti dopune i dodatci u hrvatskom jeziku, (2) koliko je uvriježeno razlikovanje dopuna i dodataka gramatički održivo te (3) može li ta razlika biti teorijski neovisno definirana. Uz to će kao rezultat teorijskoga dijela projekta mnoge dosad nedovoljno objašnjene pojave hrvatske gramatike biti temeljito obrađene, a podatci o strukturi hrvatskoga jezika dostupniji inozemnoj lingvističkoj zajednici. Primijenjena strana projekta obuhvaća stvaranje mrežnoga repozitorija hrvatskih rečenica s glagolima uz koje se nalaze rečenični dijelovi dvojbene sintaktičke funkcije, što uključuje identificiranje i popisivanje glagola s takvim dopunama odnosno dodatcima, njihovo korpusno istraživanje te analizu. Rečenicama s dvojbenim sintaktičkim dijelovima bit će dodijeljena jedna analiza radi dostupnosti širem krugu korisnika (u napomeni će se bilježiti postojanje druge analize). Javno dostupan repozitorij bit će od velike koristi u više segmenata društva. Analizom rečenica moći će se služiti učitelji, nastavnici i profesori hrvatskoga jezika kao pomoćnim sredstvom pri poučavanju, sastavljanju testova i ocjenjivanju rezultata za natjecanja iz poznavanja hrvatskoga jezika, te pri sastavljanju udžbeničkih materijala. Analiza rečenica s eventualnom napomenom o drugim mogućim analizama bit će korisna i studentima lingvistike, kroatistike te ostalih jezičnih smjerova u određenim etapama studija. Kad se teorijski precizno opiše razlika dopuna i dodatka u hrvatskome jeziku te se takvo sintaktičko razlikovanje oprimjeri u repozitoriju, ova bi se razina opisa mogla implementirati u sintaktičke oznake na postojećim korpusima hrvatskoga jezika, što bi imalo dalekosežne posljedice za sva buduća sintaktička istraživanja.