Institut za hrvatski jezik

O projektu

voditelj projekta

dr. sc. Kristian Lewis, znanstveni savjetnik, Institut za hrvatski jezik (klewis@ihjj.hr)

glavni suradnik

dr. sc. Filip Škiljan, znanstveni savjetnik, Institut za istraživanje migracija (filip.skiljan@imin.hr)

suradnici na projektu

dr. sc. Dragutin Babić, znanstveni savjetnik u trajnome zvanju, Institut za istraživanje migracija

dr. sc. Mirjana Crnić Novosel, znanstvena suradnica, Institut za hrvatski jezik

dr. sc. Vlatka Dugački, viša znanstvena suradnica, Leksikografski zavod Miroslav Krleža

dr. sc. Željko Jozić, znanstveni savjetnik, Institut za hrvatski jezik

Diana Mikšić, prof., viša arhivistica, Hrvatski državni arhiv

dr. sc. Marina Perić Kaselj, viša znanstvena suradnica, Institut za istraživanje migracija

dr. sc. Ana Perinić Lewis, znanstvena savjetnica, Institut za istraživanje migracija

dr. sc. Domagoj Vidović, viši znanstveni suradnik, Institut za hrvatski jezik

projektno razdoblje

• 1. siječnja 2024. – 31. prosinca 2027. (projekt koji financira Europska unija – NextGenerationEU u okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.)
• 1. veljače 2022. – 31. prosinca 2023. (projekt u okviru osnovne djelatnosti)

projektna stranica: Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj

Sažetak projekta

Projekt Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj (RENA) provodi se od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2027. u Institutu za hrvatski jezik kao projekt koji financira Europska unija – NextGenerationEU u okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Voditelj je projekta dr. sc. Kristian Lewis, a glavni je suradnik dr. sc. Filip Škiljan. Od 1. veljače 2022. do 31. prosinca 2023. provodio se kao međuinstitucijski interdisciplinarni projekt u suradnji s Institutom za istraživanje migracija.

Osnovni je cilj projekta Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj (RENA), koji se provodi kao projekt koji financira Europska unija – NextGenerationEU u okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., predstaviti sve nacionalnomanjinske jezike u Hrvatskoj. Budući da u Hrvatskoj žive 22 nacionalne manjine, obavijesti o njihovoj prošlosti i jezičnoj rasprostranjenosti predstavit će se skupno i objedinjeno na jednome mjestu. Donijet će se informacije za albanski, bugarski, bošnjački, crnogorski, češki, mađarski, makedonski, njemački, poljski, ruski, rusinski, rumunjski, romski, srpski, slovački, slovenski, turski, ukrajinski, vlaški, talijanski i hebrejski jezik. U sklopu projekta posebna će se pozornost posvetiti nacionalnomanjinskome školstvu, odnosno njegovanju jezičnih osobitosti pojedinih nacionalnih manjina putem modela A, B i C. Uz jezične značajke za svaku nacionalnu manjinu izradit će se zemljovidi na kojima će biti označeno na kojim se prostorima govori ili piše na pojedinome jeziku nacionalne manjine. Na stranici će također biti popisana i dostupna literatura o manjinskim jezicima i općenito o nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. Stranica na kojoj će biti objavljene informacije pružit će zainteresiranima (široj javnosti, studentima, profesorima, pripadnicima nacionalnih manjina i znanstvenicima) i podatke o udrugama i društvima nacionalnih manjina te povijesni kontekst doseljavanja i življenja na određenome prostoru utemeljen na istraživanju arhivske građe. Uz to, navest će se i demografski podatci o pojedinoj manjini od 1880. do 2021. godine. Predviđene su diseminacijske aktivnosti tijekom trajanja projekta (okrugli stolovi, razgovori s pripadnicima nacionalnih manjina o projektnim temama i sl.) na područjima na kojima žive nacionalnomanjinske zajednice kako bi se projekt dodatno približio široj javnosti, ali i pripadnicima nacionalnih manjina te znanstvenicima.

Izbor radova suradnika na projektu

Babić, Dragutin. 2015. Nacionalne manjine u Hrvatskoj: sociološka perspektiva. Plejada. Zagreb.

Babić, Dragutin; Škiljan, Filip; Župarić Iljić, Drago. 2011. Nacionalne manjine u Zagrebu. Položaj i perspektive. Plejada. Zagreb.

Crnić Novosel, Mirjana; Spicijarić Paškvan, Nina. 2015. Il dialetto fiumano – parte integrante dell'identità fiumana. La Battana 51/198. 62–83.

Crnić Novosel, Mirjana; Spicijarić Paškvan, Nina. 2014. Fijumani i stavovi o fijumanskom idiomu u 21. stoljeću. Riječki filološki dani 9. 409–419.

Čilaš Šimpraga, Ankica; Ivšić Majić, Dubravka; Vidović, Domagoj. 2018. Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Dugački, Vlatka. 2013. Svoj svome: češka i slovačka nacionalna manjina u međuratnoj Jugoslaviji. Srednja Europa. Zagreb.

Jozić, Željko. 2011. O digitalnoj dijalektološkoj kartografiji. Zbornik radova Međimurskih filoloških dana 1. 75–90.

Jozić, Željko. 2012. Linguistic (Un)reality in Contemporary Bosnia and Herzegovina. Slavica Helsingiensia 41. 33–46.

Lewis, Kristian; Skelin Horvat, Anita. 2020. Antiimigrantski diskurs u europskoj politici. Gl. ur. Perić Kaselj, Marina. Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država. Institut za migracije i narodnosti. Zagreb. 274–282.

Lewis, Kristian; Skelin Horvat, Anita; Škiljan, Filip. 2020. For Whom the School Bell Tolls: Minority Language Politics in the Croatian Educational System. Ur. Strani, K. Multilingualism and Politics: Revisiting Multilingual Citizenship. Palgrave Macmillan. Cham. 285–308.

Mesarić Žabčić, Rebeka; Škiljan, Filip; Perić Kaselj, Marina. 2012. Etnički identitet Rusina u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ur. Živić, D.; Cvikić, S. Identitet Srijema u prošlosti i sadašnjosti. Općina Nijemci – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Vukovar. Nijemci. 113–128.

Moric, Anja; Perinić Lewis, Ana. 2018. Petar Klepac / Peter Klepec / Pitr Kljepc: A Borderland Hero and the Manifestations of Strenght. Narodna umjetnost 55/1. 135–158.

Moric, Anja; Perinić Lewis, Ana. 2019. Peter Klepec – silni slovensko-hrvaški junak. Ur. Jezernik, Božidar; Slavec Gradišnik, Ingrid. Močni, modri in dobri: junaki v slovenski folklori. Znanstvena založba Filozofske fakultete. Ljubljana. 109–140.

Perić Kaselj, Marina; Škiljan, Filip. 2017. The Ethnic Identity of Slovaks in Osijek-Baranja County: An Example of the Slovak Ethnic Group Community in Našice and its Surroundings. Ur. Holjevac, Ž.; Homza, M.; Vašš, M. Croatia and Slovakia Historical Parallels and Connections (from 1780 to the Present Day). FF Press. Zagreb – Bratislava. 282–289.

Perić Kaselj, Marina; Škiljan, Filip; Vukić, Aleksandar. 2015. Događaj i etnička situacija – promjena identiteta nacionalnih manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj. Studia ethnologica Croatica 27/1. 7–36.

Perinić, Ana. 2006. Moliški Hrvati. Rekonstrukcija kreiranja i reprezentacije jednog etničkog identiteta. Etnološka tribina 36/29. 91–106.

Spicijarić Paškvan, Nina; Crnić Novosel, Mirjana. 2014. Il dialetto fiumano all'inizio del XXI secolo. Rivista italiana di dialettologia. Lingue dialetti società 38. 57–73.

Škiljan, Filip. 2018. Nacionalne manjine u Zagrebu. Koordinacija Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba. Zagreb.

Škiljan, Filip; Babić, Dragutin. 2014. Romi u Podravini i Međimurju i uključenost u hrvatsko društvo: od predrasuda i stigmatizacije do socijalne distance i diskriminacije. Podravina 13/25. 141–159.

Škiljan, Filip; Dugački, Vlatka; Crnkić, Alem. 2019. Islamska zajednica u Sisku. Medžlis Islamske zajednice Sisak. Sisak.

Vidović, Domagoj. 2019. Od Verona do Uzunvukovića – pogled u prezimenski fond Hrvata u Crnoj Gori. Hrvatski jezik 6/1. 14–21.

Vidović, Domagoj. 2014. Metkovski prezimenski mozaik. Gradsko kulturno središte Metković. Metković.