Projekti u okviru osnovne djelatnosti

Ignac Kristijanović – zaboravljeni dragulj hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

Voditelj: dr. sc. Barbara Štebih Golub

O projektu


Cilj moj je dober, samo si ga vsaki na dobro naj obrne . (Ignac Kristijanović)

















trajanje projekta: 1. 11. 2019. – 31. 10. 2022.


Projektni tim

voditeljica projekta:

dr. sc. Barbara Štebih Golub, znanstvena savjetnica, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

suradnici na projektu:

doc. dr. sc. Suzana Coha, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, znanstvena savjetnica, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

prof. dr. sc. Davor Dukić, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Amir Kapetanović, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Jasmina Lukec, Leksikografski zavod Miroslav Krleža

izv. prof. dr. sc. Kristian Novak, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

prof. dr. sc. Diana Stolac, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

dr. sc. Josipa Tomašić, poslijedoktorandica, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sonja Martinović, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Maja Znika Marion, znanstvena novakinja, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Lobel Filipić, znanstveni novak, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje



Sažetak projekta

Ignac Kristijanović (1796. – 1884.) bio je vjerski pisac, važan pučki prosvjetitelj, slovničar i posljednji borac za hrvatski kajkavski književni jezik i kajkavsku grafiju. Bio je od jedna od znamenitijih ličnosti onodobne Banske Hrvatske te je obnašao niz značajnih crkvenih dužnosti (kanonik zagrebačkoga kaptola, kanonik lektor, čazmanski arhiđakon, naslovni biskup omiški) kao i svjetovnih dužnosti (vrhovni školski nadzornik, cenzor, dekan, predsjednik Ženidbenoga suda). Njegov bogati opus obaseže desetak nabožnih djela, prijevode dijelova Svetoga pisma (preveo je cijeli Novi zavjet i velik dio Staroga zavjeta, a veći dio tekstova ostao je u rukopisu), književnokajkavski prijevod Ezopovih basna, gramatikografski rad, a autorom je i prvoga hrvatskoga frazeološkog rječnika. Tijekom sedamnaest godina (1834. – 1850.) uređivao je i izdavao Daniczu zagrebechku, u narodu iznimno popularan i čitan kalendar koji je opsegom i kvalitetom priloga nadmašio druge kajkavske kalendare. Njegovo je autorsko djelo i po matrici isusovačke školske drame pisan Vladimir. Čitav se društveni i književni rad Ignaca Kristijanovića odvijao u trima smjerovima: vjerski odgoj puka, prosvjećivanje i obrazovanje puka (primjerice savjetništvom objavljenim u Daniczi) te otpor jezičnim idejama iliraca i borba za očuvanje kajkavskoga književnoga jezika i grafije.

Razdoblje njegova djelovanja dijelom se poklapa s razdobljem hrvatskoga narodnog preporoda (1835. – 1848.), no na svojemu početku i kraju izlazi izvan njegovih okvira, neposredno ga najavljujući i trajući kratko poslije njegove kulminacije, navješćujući vrijeme Bachova apsolutizma. U hrvatskoj općoj i književnoj historiografiji to se vrijeme tradicionalno proučava s obzirom na tendencije, ciljeve i ostvarenja preporodnoga pokreta, ključnoga razdoblja u kojemu su kreirane i institucionalizirane društvene, političke i kulturne pretpostavke oblikovanja modernoga hrvatskoga nacionalnog identiteta zbog čega u njegovu proučavanju dominira stanovita ilirocentrična perspektiva. U takvim okolnostima simultane društvene, kulturne i političke činjenice i procesi koji nisu eksplicite ili u potpunosti bili instrumentalizirani u svrhu preporodnoga pokreta, ili su čak interpretirani kao faktori otežavanja ili osporavanja preporodnih nastojanja. Kristijanovića se dugo promatralo i vrednovalo iz te perspektive, pa usprkos bogatom opusu i neospornoj važnosti za hrvatsku kulturu i jezik, njegovo djelo nije sustavno istraživano. Postoje tek radovi o pojedinim, veoma uskim problemima vezanima uz njegovo stvaralaštvo.

U sklopu ovoga projekta Kristijanovićevo će se stvaralaštvo istraživati multidisciplinarno: od društvenopovijesnoga okvira njegova djelovanja, preko jezične analize na svim razinama i povijesnosociolingvističke analize njegova raznorodna korpusa, sociolingvističkoga istraživanja njegova odnosa prema tada dominantnim jezičnopolitičkim koncepcijama, istraživanja Kristijanovićeve jezične biografije do tematološke, imagološke i diskursne analize Danicze zagrebechke.



Rezultati projekta

Izlaganja na skupovima

Kovačević, Barbara; Štebih Golub, Barbara. 2019. „Verschiedene sprichwörtliche Redensarten“ – das erste kroatische phraseologische Wörterbuch. Internationale wissenschaftliche Tagung Feste Wortverbindungen in Forschung und Lehre: Phraseologisme, Kollokationen und Verwandtes. In Erinnerung an Saulius Lapinskas (1954 – 2014). Vilnius (Litva). listopad 2019.

Štebih Golub, Barbara. 2019. Pogled na Sumrak. Stavovi o jeziku Ignaca Kristijanovića. Znanstveni kolokvij Hrvatska jezična biografistika. Filozofski fakultet Zagrebačkog sveučilišta. Zagreb. studeni 2019.

Okrugli stol o Ignacu Kristijanoviću, 29. travnja 2022.: program Okrugloga stola

Objavljeni radovi

Štebih Golub, Barbara. Fašnik očima Ignaca Kristijanovića. 2020.Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 7/1. 3033.

Kovačević, Barbara; Štebih Golub, Barbara. 2020. Verschiedene sprichwörtliche Redensarten – das erste kroatische phraseologische Wörterbuch. Kalbotyra 73. 92–103.

Štebih Golub, Barbara. 2021. Da su mi zdravi gospone! (Prinos proučavanju oslovljavanja u kajkavskome književnom jeziku). Hrvatski dijalektološki zbornik 25. 247 – 272.

Štebih Golub, Barbara. 2021. Paratekst u svetopisamskim prijevodima Ignaca Kristijanovića. Kaj 3/4. 59–76.

Štebih Golub, Barbara. 2021. Da su mi zdravi gospone! (Prinos proučavanju oslovljavanja u kajkavskome književnom jeziku). Hrvatski dijalektološki zbornik 25. Zagreb. 247 – 272.

Poglavlje u knjizi

Wie man im 18. Jahrhundert kajkavische Grammatiken „für Teutsche“ schrieb. Ur. Hübner, Julia; Simon, Hors J. Fremdsprachenlehrwerke in der frühen Neuzeit. Perspektiven – Potentiale – Herausforderungen. Wiesbaden. Harrassowitz Verlag. 2021. 107–122. (ISBN 978-3-447-11723-4)

Pozvana predavanja

Štebih Golub, Barbara. Kajkavski književni jezik, predavanje održano 15. ožujka 2022. na Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta u Zagrebu

Štebih Golub, Barbara. Od betegov vsake šorte (s prof. dr. Gordanom Čupković), predavanje održano 16. ožujka 2022. na Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta u Zadru

Popularizacija projekta

http://35.203.140.168/2021/02/06/razgovori-sa-znan...

Bilješke o jeziku, 16. 3. 2022., Ignac Kristijanović (Suzana Coha, Ljiljana Dobrovšak, Kristian Novak, Barbara Štebih Golub, Josipa Tomašić)

Mrežna stranica projekta

Ignac Kristijanović


Suradnici na projektu

Lobel Filipić rođen je 1988. godine u Zagrebu, gdje završava prirodoslovno-matematičku gimnaziju i teoretski smjer u Glazbenome učilištu Elly Bašić. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2018. godine ...

Pročitaj više

Amir Kapetanović (Pakrac, 1975.), diplomirao je 1997. hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na istom je fakultetu magistrirao (2001.) i doktorirao (2004.). U znanstvenom je zvanju znanstven...

Pročitaj više

Zaposlenje: 1998. – 2000. Osnovna škola Tina Ujevića u Zagrebu 1. travnja 2000. – ... Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, Odjel za povijest jezika i povijesnu leksikografiju Rad u nastav...

Pročitaj više

Pravopis

pravopis.hr

Gramatika

gramatika.hr

Savjetnik

jezicni-savjetnik.hr

Bolje.hr

bolje.hr

Hrvatski u školi

hrvatski.hr

Riznica

riznica.ihjj.hr

Nazivlje

nazivlje.hr

Matura

matura.ihjj.hr

Frazemi

frazemi.ihjj.hr

Valencije

valencije.ihjj.hr

Kolokacije

ihjj.hr/kolokacije/

Metafore

ihjj.hr/metafore/