Institut za hrvatski jezik

O projektu

Cilj moj je dober, samo si ga vsaki na dobro naj obrne . (Ignac Kristijanović)

trajanje projekta: 1. 11. 2019. – 31. 10. 2022.

Projektni tim

voditeljica projekta:

dr. sc. Barbara Štebih Golub, znanstvena savjetnica, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

suradnici na projektu:

doc. dr. sc. Suzana Coha, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, znanstvena savjetnica, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

prof. dr. sc. Davor Dukić, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Amir Kapetanović, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Jasmina Lukec, Leksikografski zavod Miroslav Krleža

izv. prof. dr. sc. Kristian Novak, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

prof. dr. sc. Diana Stolac, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

dr. sc. Josipa Tomašić, poslijedoktorandica, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sonja Martinović, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Maja Znika Marion, znanstvena novakinja, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Lobel Filipić, znanstveni novak, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Sažetak projekta

Ignac Kristijanović (1796. – 1884.) bio je vjerski pisac, važan pučki prosvjetitelj, slovničar i posljednji borac za hrvatski kajkavski književni jezik i kajkavsku grafiju. Bio je od jedna od znamenitijih ličnosti onodobne Banske Hrvatske te je obnašao niz značajnih crkvenih dužnosti (kanonik zagrebačkoga kaptola, kanonik lektor, čazmanski arhiđakon, naslovni biskup omiški) kao i svjetovnih dužnosti (vrhovni školski nadzornik, cenzor, dekan, predsjednik Ženidbenoga suda). Njegov bogati opus obaseže desetak nabožnih djela, prijevode dijelova Svetoga pisma (preveo je cijeli Novi zavjet i velik dio Staroga zavjeta, a veći dio tekstova ostao je u rukopisu), književnokajkavski prijevod Ezopovih basna, gramatikografski rad, a autorom je i prvoga hrvatskoga frazeološkog rječnika. Tijekom sedamnaest godina (1834. – 1850.) uređivao je i izdavao Daniczu zagrebechku, u narodu iznimno popularan i čitan kalendar koji je opsegom i kvalitetom priloga nadmašio druge kajkavske kalendare. Njegovo je autorsko djelo i po matrici isusovačke školske drame pisan Vladimir. Čitav se društveni i književni rad Ignaca Kristijanovića odvijao u trima smjerovima: vjerski odgoj puka, prosvjećivanje i obrazovanje puka (primjerice savjetništvom objavljenim u Daniczi) te otpor jezičnim idejama iliraca i borba za očuvanje kajkavskoga književnoga jezika i grafije.

Razdoblje njegova djelovanja dijelom se poklapa s razdobljem hrvatskoga narodnog preporoda (1835. – 1848.), no na svojemu početku i kraju izlazi izvan njegovih okvira, neposredno ga najavljujući i trajući kratko poslije njegove kulminacije, navješćujući vrijeme Bachova apsolutizma. U hrvatskoj općoj i književnoj historiografiji to se vrijeme tradicionalno proučava s obzirom na tendencije, ciljeve i ostvarenja preporodnoga pokreta, ključnoga razdoblja u kojemu su kreirane i institucionalizirane društvene, političke i kulturne pretpostavke oblikovanja modernoga hrvatskoga nacionalnog identiteta zbog čega u njegovu proučavanju dominira stanovita ilirocentrična perspektiva. U takvim okolnostima simultane društvene, kulturne i političke činjenice i procesi koji nisu eksplicite ili u potpunosti bili instrumentalizirani u svrhu preporodnoga pokreta, ili su čak interpretirani kao faktori otežavanja ili osporavanja preporodnih nastojanja. Kristijanovića se dugo promatralo i vrednovalo iz te perspektive, pa usprkos bogatom opusu i neospornoj važnosti za hrvatsku kulturu i jezik, njegovo djelo nije sustavno istraživano. Postoje tek radovi o pojedinim, veoma uskim problemima vezanima uz njegovo stvaralaštvo.

U sklopu ovoga projekta Kristijanovićevo će se stvaralaštvo istraživati multidisciplinarno: od društvenopovijesnoga okvira njegova djelovanja, preko jezične analize na svim razinama i povijesnosociolingvističke analize njegova raznorodna korpusa, sociolingvističkoga istraživanja njegova odnosa prema tada dominantnim jezičnopolitičkim koncepcijama, istraživanja Kristijanovićeve jezične biografije do tematološke, imagološke i diskursne analize Danicze zagrebechke.

Rezultati projekta

Izlaganja na skupovima

Kovačević, Barbara; Štebih Golub, Barbara. 2019. „Verschiedene sprichwörtliche Redensarten“ – das erste kroatische phraseologische Wörterbuch. Internationale wissenschaftliche Tagung Feste Wortverbindungen in Forschung und Lehre: Phraseologisme, Kollokationen und Verwandtes. In Erinnerung an Saulius Lapinskas (1954 – 2014). Vilnius (Litva). listopad 2019.

Štebih Golub, Barbara. 2019. Pogled na Sumrak. Stavovi o jeziku Ignaca Kristijanovića. Znanstveni kolokvij Hrvatska jezična biografistika. Filozofski fakultet Zagrebačkog sveučilišta. Zagreb. studeni 2019.

Okrugli stol o Ignacu Kristijanoviću, 29. travnja 2022.: program Okrugloga stola

Štebih Golub, Barbara. Jedino moje domoroce opominam: kajkavski pogledi na ilirsku jezičnu koncepciju. Dani hvarskoga kazališta. Hrvatski narodni preporod i njegovo nasljeđe, Hvar, svibanj 2022.

Štebih Golub, Barbara. Kak vu horvatskom prav čteti i pisati (Crtice o dva književnokajkavska pravopisa). Hrvatski jezik: povijest i uloge nastavnog predmeta, Zagreb, srpanj 2022.

Beck, Boris; Štebih Golub, Barbara. 2022. Kristijanovićeva Knjiga Tobijaša iz Svetoga pisma Staroga zakona na horvatski prenešena. Znanstveni kolokvij Predmoderna hrvatska književnost u europskoj kulturi: kontakti i transferi. Kulturni transferi u ranonovovjekovnoj kajkavskoj knjževnosti. Zagreb, srpanj 2022.

Objavljeni radovi

Štebih Golub, Barbara. Fašnik očima Ignaca Kristijanovića. 2020.Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 7/1. 30–33.

Kovačević, Barbara; Štebih Golub, Barbara. 2020. Verschiedene sprichwörtliche Redensarten – das erste kroatische phraseologische Wörterbuch. Kalbotyra 73. 92–103.

Štebih Golub, Barbara. 2021. Da su mi zdravi gospone! (Prinos proučavanju oslovljavanja u kajkavskome književnom jeziku). Hrvatski dijalektološki zbornik 25. 247 – 272.

Štebih Golub, Barbara. 2021. Paratekst u svetopisamskim prijevodima Ignaca Kristijanovića. Kaj 3/4. 59–76.

Štebih Golub, Barbara. 2021. Da su mi zdravi gospone! (Prinos proučavanju oslovljavanja u kajkavskome književnom jeziku). Hrvatski dijalektološki zbornik 25. Zagreb. 247 – 272.

Štebih Golub, Barbara. 2022. Od Chtejenya do Čtejenja (jezične mijene u kajkavskim lekcionarima). Crkva u svijetu 57/4. 555–574.

Novak, Kristian; Štebih Golub, Barbara. 2022. Prijevodne objasnidbenice u Danici zagrebečkoj. Filologija 79. 115–155.

Štebih Golub, Barbara. 2022. Kad na Novo leto lepo sveti, rib, sada i vina dosta češimeti (Iz povijesti kajkavskih kalendara). Hrvatski jezik 9/4. 33-37.

Tomašić Jurić, Josipa. 2022. Poetika pučkih kalendara: primjer Danice zagrebečke Ignaca Kristijanovića. Doba književnosti. Zbornik radova u povodu 75. rođendana Pavla Pavličića. Ur. Pavlović, Cvijeta. Matica hrvatska. Zagreb. 61–83.

Štebih Golub, Barbra. 2022. Tri izdanja Mikloušićeva Stoletnoga horvatskoga kalendara – od kajkavskoga prema štokavskome? Kaj – časopis za književnost, umjetnost, kulturu 5/6. 3550.

Knjige i poglavlja u knjigama

Wie man im 18. Jahrhundert kajkavische Grammatiken „für Teutsche“ schrieb. Ur. Hübner, Julia; Simon, Hors J. Fremdsprachenlehrwerke in der frühen Neuzeit. Perspektiven – Potentiale – Herausforderungen. Wiesbaden. Harrassowitz Verlag. 2021. 107–122. (ISBN 978-3-447-11723-4)

Štebih Golub, Barbara. 2022. Blagorečja Ignaca Kristijanovića. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb

Pozvana predavanja

Štebih Golub, Barbara. Kajkavski književni jezik, predavanje održano 15. ožujka 2022. na Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta u Zagrebu

Štebih Golub, Barbara. Od betegov vsake šorte (s prof. dr. Gordanom Čupković), predavanje održano 16. ožujka 2022. na Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta u Zadru

Popularizacija projekta

http://35.203.140.168/2021/02/06/razgovori-sa-znan...

Bilješke o jeziku, 16. 3. 2022., Ignac Kristijanović (Suzana Coha, Ljiljana Dobrovšak, Kristian Novak, Barbara Štebih Golub, Josipa Tomašić)

O kajkavskim kalendarima, Kozmopolis – književnost u kontekstu, HR 3, 19. 12. i 22. 12. 2022. (Barbara Štebih Golub)

Za pouku i zabavu: o zaboravljenom prijevodu Biblije Ignaca Kristijanovića, esej, Kozmopolis - književnost u kontekstu, HR 3, emitirano 25. 4. i 28. 4. 2022. (Barbara Štebih Golub)

Lirska dionica u kalendaru Danica zagrebečka, molitveniku Zlati oltar te zbirci Pesme za horvatski puk Ignaca Kristijanovića, esej, Kozmopolis - književnost u kontekstu, HR 3, emitirano 26. i 29. prosinca 2022. (Jasmina Lukec)

tribina o kajkavskome u Kajkavskome spravišću, 10. 11. 2022. (Barbara Štebih Golub)

emisija Kajkavijana, Radio Sljeme. 8. 12. 2022. (Boris Beck i Barbara Štebih Golub)

Mrežna stranica projekta

Ignac Kristijanović