O projektu
Cilj moj je dober, samo si ga vsaki na dobro naj obrne . (Ignac Kristijanović)
1. Kratak nacrtak projekta
Ignac Kristijanović (1796.– 1884.) bio je vjerski pisac, važan pučki prosvjetitelj, slovničar i posljednji borac za hrvatski kajkavski književni jezik i kajkavsku grafiju. Bio je od jedna od znamenitijih ličnosti onodobne Banske Hrvatske te je obnašao niz značajnih crkvenih dužnosti (kanonik zagrebačkoga kaptola, kanonik lektor, čazmanski arhiđakon, naslovni biskup omiški) kao i svjetovnih dužnosti (vrhovni školski nadzornik, cenzor, dekan, predsjednik Ženidbenoga suda). Njegov bogati opus obaseže desetak nabožnih djela, prijevode dijelova Svetoga pisma (preveo je cijeli Novi zavjet i velik dio Staroga zavjeta, a veći dio tekstova ostao je u rukopisu), književnokajkavski prijevod Ezopovih basna, gramatikografski rad, a autorom je i prvoga hrvatskoga frazeološkog rječnika. Tijekom sedamnaest godina (1834. – 1850.) uređivao je i izdavao Daniczu zagrebechku, u narodu iznimno popularan i čitan kalendar koji je opsegom i kvalitetom priloga nadmašio druge kajkavske kalendare. Njegovo je autorsko djelo i po matrici isusovačke školske drame pisan Vladimir. Čitav se društveni i književni rad Ignaca Kristijanovića odvijao u trima smjerovima: vjerski odgoj puka, prosvjećivanje i obrazovanje puka (primjerice savjetništvom objavljenim u Daniczi) te otpor jezičnim idejama iliraca i borba za očuvanje kajkavskoga književnoga jezika i grafije.
Razdoblje njegova djelovanja dijelom se poklapa s razdobljem hrvatskoga narodnog preporoda (1835. – 1848.), no na svojemu početku i kraju izlazi izvan njegovih okvira, neposredno ga najavljujući i trajući kratko poslije njegove kulminacije, navješćujući vrijeme Bachova apsolutizma. U hrvatskoj općoj i književnoj historiografiji to se vrijeme tradicionalno proučava s obzirom na tendencije, ciljeve i ostvarenja preporodnoga pokreta, ključnoga razdoblja u kojemu su kreirane i institucionalizirane društvene, političke i kulturne pretpostavke oblikovanja modernoga hrvatskoga nacionalnog identiteta zbog čega u njegovu proučavanju dominira stanovita ilirocentrična perspektiva. U takvim okolnostima simultane društvene, kulturne i političke činjenice i procesi koji nisu eksplicite ili u potpunosti bili instrumentalizirani u svrhu preporodnoga pokreta, ili su čak interpretirani kao faktori otežavanja ili osporavanja preporodnih nastojanja. Kristijanovića se dugo promatralo i vrednovalo iz te perspektive, pa usprkos bogatom opusu i neospornoj važnosti za hrvatsku kulturu i jezik, njegovo djelo nije sustavno istraživano. Postoje tek radovi o pojedinim, veoma uskim problemima vezanima uz njegovo stvaralaštvo.
U sklopu ovoga projekta Kristijanovićevo će se stvaralaštvo istraživati multidisciplinarno: od društvenopovijesnoga okvira njegova djelovanja, preko jezične analize na svim razinama i povijesnosociolingvističke analize njegova raznorodna korpusa, sociolingvističkoga istraživanja njegova odnosa prema tada dominantnim jezičnopolitičkim koncepcijama, istraživanja Kristijanovićeve jezične biografije do tematološke, imagološke i diskursne analize Danicze zagrebechke.
2. Projektni tim
voditeljica projekta:
dr. sc. Barbara Štebih Golub, znanstvena savjetnica, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
suradnici na projektu:
doc. dr. sc. Suzana Coha, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, znanstvena savjetnica, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
prof. dr. sc. Davor Dukić, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Amir Kapetanović, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Jasmina Lukec, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
izv. prof. dr. sc. Kristian Novak, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
prof. dr. sc. Diana Stolac, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
dr. sc. Josipa Tomašić, poslijedoktorandica, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sonja Martinović, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Maja Znika Marion, znanstvena novakinja, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Lobel Filipić, znanstveni novak, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O projektu na stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje