Projekt financira: Hrvatska zaklada za znanost

Naziv projekta: Sintaktička i semantička analiza dopuna i dodataka u hrvatskom jeziku

Akronim projekta: SARGADA

Šifra projekta: IP-2019-04-7896

Voditeljica projekta: dr. sc. Matea Birtić

Trajanje projekta: od 1. veljače 2020. do 31. siječnja 2024. (48 mjeseci)

Matična ustanova: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Suradnici na projektu:

Cilj projekta:

Temeljni je cilj projekta jasno i precizno definirati kriterije za razlikovanje dopuna i dodataka u hrvatskome jeziku te rezultate toga istraživanja primijeniti pri izgradnji sintaktičkoga repozitorija hrvatskoga jezika koji bi bio vrijedan resurs za unapređivanje alata za strojnu obradu te proučavanje i podučavanje hrvatskoga jezika. Teorijska strana projekta uključit će iscrpnu analizu pristupa dopunama i dodatcima unutar hrvatske gramatičarske tradicije te triju suvremenih lingvističkih pristupa (teorija valentnosti i ovisnosna gramatika, kognitivna gramatika i generativna gramatika). Prema mnogim jezikoslovnim teorijama (Tesnière 1959, Bresnan 1982, Chomsky 1981, Van Valin 2001 i dr.) dopune i dodatci dvije su odvojene gramatičke kategorije (sintaktičke, semantičke) u rečenici, što u novije vrijeme potvrđuju i psiholingvistička istraživanja (Boland 2005). Dopune su obvezni dijelovi rečenice koje izabire glagol i nužni su za razumijevanje događaja izražena glagolom (Ana jede jabuku.), a dodatci su neobvezni dijelovi rečenice koje ne izabire pojedini glagol i nisu nužni za razumijevanje događaja izražena glagolom (Ana jede jabuku u kuhinji.). Premda je takva podjela prisutna u gotovo svim gramatičkim teorijama, jasnu granicu između njih katkad nije jednostavno povući (npr. Vater 1978, Schütze 1995, Müller 1996, Koenig i dr. 2003). U literaturi su predloženi različiti testovi za razlikovanje dopuna i dodataka koji često daju dvojbene rezultate. Primijenjena strana projekta obuhvaća stvaranje mrežnoga repozitorija hrvatskih rečenica s glagolima uz koje se nalaze rečenični dijelovi dvojbene sintaktičke funkcije, što uključuje identificiranje i popisivanje glagola s takvim dopunama odnosno dodatcima u hrvatskome jeziku. Takvi će i njima srodni glagoli biti temeljito korpusno istraženi te teorijski analizirani unutar triju modela. U repozitorij će se unositi rečenice s dvojbenim sintaktičkim dijelovima i konačnim rješenjem o statusu njihovih dopuna/dodataka (samo jedno rješenje). Ako se rješenja razlikuju u trima modelima, to će se zabilježiti u obliku bilješke. Ovaj projekt važan je za razvitak područja istraživanja jer će temeljita analiza hrvatskih podatka s obzirom na kriterije triju teorija zacijelo pridonijeti boljemu razumijevanju ove pojave na općelingvističkome planu. Za kroatistiku su ova istraživanja važna jer će se opisati sintaktičke skupine koje do sada nisu bile iscrpno opisane i čiji status nije bio riješen. Javno dostupan repozitorij s dvojbenim rečeničnim dijelovima bit će od velike koristi u više segmenata društva (podučavanje, udžbenički materijali, sastavljanje testova iz hrvatskoga jezika, pomoć studentima, unapređivanje strojnoga prevođenja).