Institut za hrvatski jezik

O projektu

O projektu / About Project

Projekt Baza višerječnih izraza hrvatskoga jezika proizlazi iz iscrpno postavljenih teorijskih temelja unutar kojih su opširno opisane vrste višerječnih izraza (kolokacije, frazemi, nazivi, poslovice, gramatičke sveze). Projektni se prijedlog u provedbi istraživanja oslanja na spoznaje koje uključuju: 1. opis značenjskih obilježja sveza riječi i njihovo uvrštavanje u rječnik (leksikološko-leksikografski i frazeološki aspekt), 2. prevođenje višerječnih izraza (teorija prevođenja i višejezičnost), 3. učenje višerječnih izraza pri usvajanju jezika kao materinskoga ili kao stranoga (glotodidaktička i kognitivna razina), 4. obilježavanje i izdvajanje višerječnih izraza u korpusima (korpusnolingvistički aspekt), 5. opis i prikaz višerječnih sveza unutar e-leksikografije. Navedene teorijske spoznaje pouzdano su polazište za kategorizaciju višerječnih izraza unutar 5 mrežnih baza koje će biti važan izvor u različitim znanstvenim istraživanjima, pri učenju hrvatskoga kao materinskoga i kao inoga/drugoga jezika te kao izvor jezičnih podataka širokomu krugu korisnika. Kontrastivni, tj. višejezični pristup također je uzet u obzir te je povezivanje hrvatskih višerječnih izraza s istovrijednicama na poljskom, njemačkom i engleskom jeziku važan aspekt ovoga projektnog prijedloga, ponajprije kao alat za približavanje hrvatskoga neizvornim govornicima, ali i kao izvor za znanstvena istraživanja hrvatskih i stranih jezikoslovaca (kroatista, slavista), lektora, prevoditelja (npr. prevoditelji u tijelima EU-a, sudski tumači). Metodologija izvedbe projektnoga prijedloga uključuje suradnju više jezikoslovnih i interdisciplinarnih područja – glotodidaktika, kontrastivno/poredbeno jezikoslovlje, leksikologija, leksikografija (e-leksikografija), frazeologija, paremiologija, informacijske znanosti.

The project Database of Croatian Multiword Expressions stems from a comprehensive theoretical foundations which describe multiword expressions (collocations, idioms, names, proverbs, grammatical phrases). The project proposal relies on knowledge that includes: 1. description of the semantic characteristics of word conjunctions and their inclusion in the dictionary (lexicological-lexicographic and phraseological aspect), 2. translation of multiword expressions (translation theory and multilingualism), 3. learning multiword expressions when acquiring a language as a native or as a foreign language (glottodidactical and cognitive level), 4. marking and isolating multiword expressions in corpora (corpus linguistic aspect), 5. description and presentation of multiword conjunctions within e-lexicography. This theoretical insights are a reliable starting point for the categorization of multi-word expressions within 5 online databases, which will be an important source in various scientific research, in learning Croatian as a native and as a second language, and as a source of linguistic data for a wide range of users. The contrastive, i.e. multilingual approach has also been taken into account, and the linking of Croatian multi-word expressions with their equivalents in Polish, German, and English is an important aspect of this project proposal, primarily as a tool for bringing Croatian closer to non-native speakers, but also as a source for scientific research by Croatian and foreign linguists (Croatians, Slavists), proofreaders, translators (e.g. translators in EU bodies, court interpreters). The methodology for implementing the project proposal includes the cooperation of several linguistic and interdisciplinary fields – glottodidactics, contrastive/comparative linguistics, lexicology, lexicography (e-lexicography), phraseology, paremiology, and information sciences.

Voditeljica projekta / Project leader

dr. sc. Goranka Blagus Bartolec, znanstveni savjetnik, voditeljica projekta

Suradnici / Project team

dr. Magdalena Baer, Instytut Filologii Słowiańskiej, Uniwersytet im. Adama Mickiewicza, Poznań; suradnica

dr. sc. Gorana Duplančić Rogošić, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Splitu; suradnica

dr. sc. Barbara Kovačević, Institut za hrvatski jezik, Zagreb; suradnica

dr. sc. Ivana Kurtović Budja, Institut za hrvatski jezik, Zagreb; suradnica

dr. sc. Ivana Matas Ivanković, Institut za hrvatski jezik, Zagreb; suradnica

dr. sc. Antonia Ordulj, Fakultet hrvatskih studija, Sveučilište u Zagrebu; suradnica (Centar za učenje hrvatskoga jezika)

dr. sc. Mirjana Šnjarić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; suradnica (Centar za strane jezike)

Trajanje projekta / Project duration

48 mjeseci/months (1. siječnja 2024. – 31. prosinca 2027. / January 1, 2024 - December 31, 2027)

Objavljeni radovi / Published works

2025.

Blagus Bartolec, Goranka. 2025. Pravo jezika i pravo govornika. (razgovor s autorom prof. dr. sc. Markom Alerićem o knjizi Pravo na jezik. Školska knjiga. Zagreb. 2024.). Hrvatski jezik 12/1. 39–42.

Blagus Bartolec, Goranka. 2025. Ratni diskurs u medijima između publicistike i terminologije. Sarajavski filološki susreti 7. Zbornik radova. Ur. Hodžić-Čavkić, Azra; Rebihić, Nehrudin. Bosansko filološko društvo. Sarajevo. 141–169.

2024.

Blagus Bartolec, Goranka; Duplančić, Rogošić, Gorana; Ordulj, Antonia. 2024. INIKOL – Collocational Database for Learning Croatian as a Foreign Language. MILLing 2024: Proceedings of the 2024 CLASP Conference on Multimodality and Interaction in Language Learning. Ur. Qiu, Amy; Noble, Bill; Pagmar, David; Maraev, Vladislav; Ilinykh, Nikolai. University of Gothenburg. Göteborg. 8–13.

Diseminacija, javna predavanja, radionice i usavršavanja / Dissemination, public lectures, workshops and training

2025.

CLUNL 2025 u Lisabonu

Dr. sc. Goranka Blagus Bartolec od 30. lipnja do 4. srpnja 2025. boravila je na ljetnoj lingvističkoj školi CLUNL u Lisabonu u sklopu koje je sudjelovala na tečaju Linguistic Linked Open Data approaches for Lexicography, terminology and text corpora koji je vodio dr. sc. David Lindemann, istraživač na UPV/EHU, University of the Basque Country. Tečaj je uključivao predavanja o lingvistički povezanim otvorenim podatcima (Linguistic Linked Open Data – LLOD) te rad u skupini za prikupljanje podataka i obradi hrvatskih, engleskih i portuglaskih poslovica u programu umjetne inteligencije i velikim jezičnim modelima (Large Language Models – LLMs) te prijenosu u Wikidata.

17. Stručno i znanstveno savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika (SIH)

Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 4. i 5. srpnja 2025. u organizaciji Croaticuma i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH održan je 17. SIH čija je glavna tima bila poučavanje hrvatskog kao inog jezika u doba umjetne inteligencije. Na ovogodišnjem SIH-u sudjelovale su projektne suradnice dr. sc. Antonia Ordulj i dr. sc. Gorana Duplančić Rogošić s izlaganjem INIKOL – Kolokacijska baza za učenje hrvatskoga kao inoga jezika. Programu SIH-a može se pristupiti ovdje.

Predavanja dr. sc Petre Bago i dr. sc. Magdalene Baer

10. lipnja 2025. u Velikoj vijećnici Instituta za hrvatski jezik održana su dva javna predavanja. Projektna suradnica dr. sc. Petra Bago s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je javno predavanje Transformacija leksikografije: Rječnici i gramatike za digitalno doba o primjeni digitalnih tehnologija poput umjetne inteligencije i obrade prirodnog jezika u leksikografiji i u analizi velikih skupova podataka. Projektna suradnica dr. sc. Magdalena Baer iz Instituta za slavensku filologiju Sveučilišta Adama Mickiewicza u Poznanju održala je javno predavanje Opća jezična i izvanjezična pravila u komunikaciji slijepih u kojemu je prikazala način komuniciranja slijepih osoba te na koji način društvena zajednica može prilagoditi jezičnu i znakovnu komunikaciju slijepim osobama.

Riječi filološki dani 14

Od 10. do 12. travnja 2025. na Filozofskome fakultetu u Rijeci održan je međunarodni znanstveni skup Riječki filološki dani 14. Dr. sc. Ivana Matas Ivanković i dr. sc. Goranka Blagus Bartolec održale se izlaganje Referencijalnost poslovica nekada i sada u kojemu su prikazale rad u Bazi poslovica koja se izrađuje u okviru projekta MWE-Cro. Knjižica sažetaka i program skupa dostupni su ovdje.

2024.

Od norme do uporabe 4, Filozofski fakultet, Osijek, 25. i 26. listopada 2024.

Dr. sc. Goranka Blagus Bartolec i dr. sc. Ivana Matas Ivanković na znanstvenome skupu Od norme do uoprabe 4 održale su izlaganje Prijedlozi kao zamjena za genitiv uz odglagolske imenice usmjereno na hrvatske imenice izvedene od prijelaznih glagola, koje kao zamjenu za glagolsku dopunu u akuzativu uz očekivanu dopunu u genitivu ili umjesto nje imaju dopunu u nekom drugom obliku (ponajprije prijedložno-padežnome izrazu).

CLASP Conference on Multimodality and Interaction in Language Learning – MILLing 2024, Göteborg, Švedska, 14. i 15. listopada 2024.

Izlaganjem INIKOL – Collocational Database for Learning Croatian as a Foreign Language dr. sc. Antonia Ordulj, dr. sc. Gorana Duplančić Rogošić i dr. sc. Goranka Blagus Bartolec sudjelovale su na međunarodnoj konferenciji MILLing 2024 CLASP Conference on Multimodality and Interaction in Language Learning koja je održana u Göteborgu u Švedskoj 14. i 15. listopada 2024. Program konferencije dostupan je ovdje, a zbornik radova s konverencije dostupan je ovdje.

Međunarodna lingvistička konferencija MetaCol – “Collocations in the Light of Metaphors and Metonymies”, Dubrovnik, 3. i 4. listopada 2024.

Dr. sc Magdalena Baer i dr. sc. Goranka Blagus Bartolec na Međunarodnoj lingvističkoj konferenciji MetaCol – “Collocations in the Light of Metaphors and Metonymies” održale su izlaganje Metaphor and metonymy in Croatian and Polish verb collocations (Metafora i metonimija u glagolskim kolokacijama u hrvatskom i poljskom jeziku). Knjižnica sažetaka i program konferencije dostupni su ovdje.

Lexicom, Málaga, 16. – 20. rujna 2024.

Dr. sc. Goranka Blagus Bartolec od 16. do 20. rujna 2024. sudjelovala je na radionici Lexicom u Málagi u Španjolskoj. Tema je radionice upotreba računalnih i korpusnih alata Sketch Engine u leksikografiji i drugim lingvističkim istraživanjima.