Projekti u okviru osnovne djelatnosti

Baza hrvatskih morfoloških dubleta (DvojBa)

Voditelj: Tomislava Bošnjak Botica

O projektu

U hrvatskoj morfologiji pojava dvaju (ili više) oblika istoga značenja (za isto mjesto u paradigmi) nipošto nije zanemariva. U tom se slučaju obično govori o morfološkom dubletizmu (dvostrukosti), morfološkoj sinonimiji ili preobilju (eng. overabundance) itd.

Proučavanje dubletnosti u jezicima trenutačno je važna i plodna znanstvena tema u svjetskoj morfologiji. Takva istraživanja mogu odgovoriti na brojna pitanja koja su u samim temeljima našega razumijevanja jezika, a ponajprije na pitanje je li jezik savršen sustav u kojem su dubletni oblici prolazne pojave prelaska iz jednoga u drugi oblik ili je riječ o sustavu koji je mnogo labavije uređen te su dublete njegov sastavni (iako rubni) dio.

Pri planiranju baze uzimaju se u obzir sve činjenice relevantne za proučavanje morfološke dvostrukosti. Primjerice, za svaki bi se unos u bazu moglo odrediti vrijeme nastanka, relevantne morfološke kategorije, pripadajuća natuknica i slično. U bazu bi se tada unosile potvrde određenoga leksema iz različitih vrela (dokumenata, knjiga, korpusa) s bilježenjem popratnih obilježja (npr. mjesto, vrijeme, prostor, rod, broj, padež, lice itd.). U konačnici bismo uz pomoć baze mogli lako dohvatiti podatke koji bi nam omogućili odgovore na složena pitanja o dvojnim paradigmama. Novonastala baza služit će kao lako dostupan i pretraživ resurs koji bi ubrzao istraživanja morfološke dvostrukosti u hrvatskome. Posebno je važna dijakronijska dimenzija baze jer ona omogućuje praćenje pojave od trenutka njezina ulaska u jezik kroz sve promjene do suvremenoga statusa (potkrijepljena podatcima iz najnovijih općejezičnih korpusa). Držimo da će okupljanje veće količine građe i njezino razvrstavanje omogućiti razumijevanje pojave i tijeka tih promjena te predviđanje smjera budućega razvoja morfološke sinonimije u hrvatskom jeziku. Osim dijakronijske uzet će se u obzir i dijatopijska perspektiva da se odredi, gdje je moguće, mjesto ulaska, smjer širenja i današnja rasprostranjenost pojedinih dubletnih oblika. Usporedbom jednih i drugih podataka mogli bismo doći do odgovora na pitanje koliko je pojava ishod vlastita jezičnoga razvoja, a koliko je potaknuta utjecajem srodnih jezičnih sustava.

Budući da jezična vrela koja se obično rabe u jezikoslovnim istraživanjima (npr. korpusi) ne omogućuju lak dohvat takvih podataka, alat razvijen u tu svrhu mogao bi dobro doći ne samo stručnjacima koji se bave normativistikom, primijenjenom lingvistikom, inojezičnim poučavanjem, procjenom jezika, jezičnom dijakronijom, dijelektologijom nego i ostalim jezičnim korisnicima koje tek zanima sudbina pojedinoga oblika. Koliko nam je poznato, sličnih baza nema (ili nisu dostupne), stoga bi ovo bila novina u jezikoslovlju.

Suradnici na projektu

Tomislava Bošnjak Botica rodila se 27. rujna 1979. u Splitu. Osnovnu je školu završila u Lovreću, gimnaziju u Imotskom. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost i francuski jezik i književnost te završila slob...

Pročitaj više

Pravopis

pravopis.hr

Gramatika

gramatika.hr

Savjetnik

jezicni-savjetnik.hr

Bolje.hr

bolje.hr

Hrvatski u školi

hrvatski.hr

Riznica

riznica.ihjj.hr

Nazivlje

nazivlje.hr

Matura

matura.ihjj.hr

Frazemi

frazemi.ihjj.hr

Valencije

valencije.ihjj.hr

Kolokacije

ihjj.hr/kolokacije/

Metafore

ihjj.hr/metafore/