Institut za hrvatski jezik

O projektu

U hrvatskoj morfologiji pojava dvaju (ili više) oblika istoga značenja (za isto mjesto u paradigmi) nipošto nije zanemariva. U tom se slučaju obično govori o morfološkom dubletizmu (dvostrukosti), morfološkoj sinonimiji ili preobilju (eng. overabundance) itd.

Proučavanje dubletnosti u jezicima trenutačno je važna i plodna znanstvena tema u svjetskoj morfologiji. Takva istraživanja mogu odgovoriti na brojna pitanja koja su u samim temeljima našega razumijevanja jezika, a ponajprije na pitanje je li jezik savršen sustav u kojem su dubletni oblici prolazne pojave prelaska iz jednoga u drugi oblik ili je riječ o sustavu koji je mnogo labavije uređen te su dublete njegov sastavni (iako rubni) dio.

Pri planiranju baze uzimaju se u obzir sve činjenice relevantne za proučavanje morfološke dvostrukosti. Primjerice, za svaki bi se unos u bazu moglo odrediti vrijeme nastanka, relevantne morfološke kategorije, pripadajuća natuknica i slično. U bazu bi se tada unosile potvrde određenoga leksema iz različitih vrela (dokumenata, knjiga, korpusa) s bilježenjem popratnih obilježja (npr. mjesto, vrijeme, prostor, rod, broj, padež, lice itd.). U konačnici bismo uz pomoć baze mogli lako dohvatiti podatke koji bi nam omogućili odgovore na složena pitanja o dvojnim paradigmama. Novonastala baza služit će kao lako dostupan i pretraživ resurs koji bi ubrzao istraživanja morfološke dvostrukosti u hrvatskome. Posebno je važna dijakronijska dimenzija baze jer ona omogućuje praćenje pojave od trenutka njezina ulaska u jezik kroz sve promjene do suvremenoga statusa (potkrijepljena podatcima iz najnovijih općejezičnih korpusa). Držimo da će okupljanje veće količine građe i njezino razvrstavanje omogućiti razumijevanje pojave i tijeka tih promjena te predviđanje smjera budućega razvoja morfološke sinonimije u hrvatskom jeziku. Osim dijakronijske uzet će se u obzir i dijatopijska perspektiva da se odredi, gdje je moguće, mjesto ulaska, smjer širenja i današnja rasprostranjenost pojedinih dubletnih oblika. Usporedbom jednih i drugih podataka mogli bismo doći do odgovora na pitanje koliko je pojava ishod vlastita jezičnoga razvoja, a koliko je potaknuta utjecajem srodnih jezičnih sustava.

Budući da jezična vrela koja se obično rabe u jezikoslovnim istraživanjima (npr. korpusi) ne omogućuju lak dohvat takvih podataka, alat razvijen u tu svrhu mogao bi dobro doći ne samo stručnjacima koji se bave normativistikom, primijenjenom lingvistikom, inojezičnim poučavanjem, procjenom jezika, jezičnom dijakronijom, dijalektologijom nego i ostalim jezičnim korisnicima koje tek zanima sudbina pojedinoga oblika. Koliko nam je poznato, sličnih baza nema (ili nisu dostupne), stoga bi ovo bila novina u jezikoslovlju.

Baza je dostupna ovdje.

Database of Croatian Morphological Doublets (DvojBa)

Morphological doubletism refers to a phenomenon whereby two (or more) forms of the same lexeme have the same grammatical meaning (e.g. leapt/leaped, cactuses/cacti). Inspired by a lack of a linguistic resource where examples of specific doublet forms in the Croatian language could be found, the authors of this paper launched the project of creating a database whose ultimate goal is to create a list of grammatical categories in which morphological doubletism occurs and a list of lexemes which appear with doublet forms, as confirmed by tokens of the respective forms retrieved from Croatian language sources (computer corpora, lexicographic sources, literature and other relevant materials). The primary aim is to create an easily accessible and searchable resource that would enhance the research of morphological doubletism in Croatian and that the Croatian scientific community would be able to access for free. Each token would be accompanied by information regarding the work it occurs in, the year the work was created, the author of the work, his/her geographic areal, type of text and the relevant morphological labels. These data can be used to trace the phenomenon from the point of its entry into the language through all changes up to its present–day status, determine the distribution of individual forms in the modern language and ultimately determine the role of morphological doublets in the language system. The database can contribute to providing more precise descriptions of the language, which mostly disregard the phenomenon in question.

SURADNICI

Tomislava Bošnjak Botica, Jurica Budja, Gordana Hržica, Sara Košutar, Dario Lečić, Maša Musulin, Jurica Polančec

Tehnička potpora: Bruno Nahod, Vedran Cindrić

Od 1. rujna 2020. istraživanje je dio i međunarodnoga projekta

Feast and Famine: Confronting overabundance and defectivity in language (voditelj prof. Neil Bermel, Sveučilište u Sheffieldu).

Od 1. siječnja 2024. baza Dvojba dio je projekta Morfološko preobilje u hrvatskom jeziku (MOPREH).

IZLAGANJA i RADIONICE (do 2024.)

V. Vihman, G. Hržica, M. Aigro, S. Košutar, T. Bošnjak-Botica. Parallel forms and over-generalisation in 5-year-olds: A cross-linguistic study of morphological acquisition in Croatian and Estonian. Many Paths to Language (MPAL 2023), Max Planck Institute for Psycholinguistics, Nijmegen, Nizozemska, 25. – 27. listopada 2023.

T. Bošnjak Botica. Babićev pogled na morfološku sinonimiju. Dani Stjepana Babića, Zagreb i Oriovac, 28. – 30. rujna 2023.

T. Bošnjak Botica; J. Polančec; M. Musulin; G. Hržica; S. Košutar. The Rise and Fall of Overabundance: The Case of Croatian Genitive Plural Forms. 56th Annual Meeting of the SLE, Atena, 29. 8. – 1. 9. 2023.

V. Vihman; G. Hržica; M. Aigro, S. Košutar; T. Bošnjak Botica. Overabundance and overgeneralisation in 5-year-olds: a cross-linguistic study of morphological acquisition in Croatian and Estonian. 56th Annual Meeting of the SLE, Atena, 29. 8. – 1. 9. 2023.

T. Bošnjak Botica. Jedan, dva ili tri oblika: o morfološkom preobilju u hrvatskome. Hrvatski seminar Zagrebačke slavističke škole, Dubrovnik, 23. kolovoza 2023.

G. Hržica, S. Košutar, T. Bošnjak Botica. Uloga kognitivne usađenosti i shematizacije u usvajanju glagolske morfologije. XXXVII. međunarodni znanstveni skup HDPL-a Jezik i migracije, Osijek, 15. – 17. lipnja 2023.

Vihman, M. Aigro, G. Hržica, S. Košutar, T. Bošnjak Botica. Acquisition of overabundance: some preliminary results from a cross-linguistic experiment. Feast and Famine workshop, Zagreb, 4. svibnja 2023.

G. Hržica, T. Bošnjak Botica, S. Košutar. When multiple forms compete: Overabundance in Genitive plural in Croatian. The TÜling talk series. Institute of Estonian and General Linguistics, University of Tartu, Estonija, 21. veljače 2023.

T. Bošnjak Botica, S. Košutar. La surabondance des formes dans la flexion croate. Les Études françaises aujourd’hui, Beograd, Srbija, 4. – 5. studenoga 2022.

G. Hržica; T. Bošnjak Botica; S. Košutar. More than just ‘adding the -ed’: Can we predict verb overgeneralizations in morphologically rich languages? 20th International morphology meeting, Budimpešta, Mađarska, 1. – 4. rujna 2022.

J. Polančec; T. Bošnjak Botica. Mixed plural paradigms in Croatian. 20th International morphology meeting, Budimpešta, Mađarska, 1. – 4. rujna 2022.

T. Bošnjak Botica, J. Polančec, G. Hržica, S. Košutar, M. Musulin. Udio različitih nastavaka u genitivu množine imenica e-sklonidbe. Standardni i nestandardni idiomi: 36. skup HDPL-a, Osijek, 9. – 11. lipnja 2022.

G. Hržica, T. Bošnjak Botica, S. Košutar. 2022. Verb overgeneralizations in morphologically rich languages: the role of frequency and class size of verbs.13th Mediterranean Morphology Meeting, Rod, Grčka, 19. – 22. svibnja 2022.

G. Hržica, T. Bošnjak Botica, S. Košutar. The role of the class size in the acquisition of verbal morphology. Feast and Famine Sheffield workshop – New ideas and plans, Sheffield University, UK, 21. – 23. travnja 2022.

G. Hržica, T. Bošnjak Botica, S. Košutar. Verbal overgeneralizations in the acquisition of morphologically rich language: evidence from Croatian parents (s ). Pre-and Protomorphology meeting, Beč, Austrija, 17. veljače 2022.

T. Bošnjak Botica. Preobilje u morfologiji i Baza hrvatskih morfoloških dubleta. Jezikoslovne rasprave IHJJ-a. Zagreb, 14. siječnja 2022.

G. Hržica, T. Bošnjak Botica, S. Košutar. 2021. The use of overgeneralized forms: Overcoming verbal morphological complexity in language acquisition. More-than-half-baked ideas workshop, Sheffield (online), 21. – 22. listopada 2021.

G. Hržica, T. Bošnjak Botica, S. Košutar: Methods for assessing overgeneralised forms in child language: from corpus and lexical databases to parental questionnaire. Corpus methods for locating and assessing defectivity and overabundance. Sheffield (online), 26. ožujka 2021. T.

Bošnjak Botica, J. Polančec: Korpusno istraživanje dvosložnih i višesložnih imenica s dvostrukom množinskom paradigmom. Jezično i izvanjezično u međudjelovanju. XXIV. znanstveni skup HDPL-a. Split, 24. – 26. rujna 2020.

G. Hržica, T. Bošnjak Botica: Generalizations in verb paradigms in Croatian typically developing children and a child with developmental language disorder. Mediterranean Morphology Meeting. Ljubljana, Slovenija, 27. – 30. lipnja 2019.

T. Bošnjak Botica: Dublete u hrvatskoj gramatici. Stručni skup profesora hrvatskoga jezika povodom Dana hrvatskoga jezika, Split, 15. ožujka 2019.

D. Lečić: Na kavi s Dariom/Darijem: (pre)obilje morfoloških dubleta u hrvatskom jeziku, Zagrebački lingvistički krug, 15. siječnja 2019.

T. Bošnjak Botica: A short introduction to Croatian Morphology, Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta u L' Aquili, Italija, 12. siječnja 2018.

T. Bošnjak Botica, J. Budja, G. Hržica, D. Lečić: Croatian Morphological Doublets Detabase. CLARC 2018: Perspectives on Linguistic Diversity. Rijeka, 8. – 10. lipnja 2018.

T. Bošnjak Botica, G. Hržica, J. Budja: Double-gender nouns in Croatian. CLARC 2018: Perspectives on Linguistic Diversity. Rijeka, 8. – 10. lipnja 2018.

T. Bošnjak Botica, G. Hržica, D. Lečić: Baza hrvatskih morfoloških dubleta (DvojBa). XXXII. međunarodni znanstveni skup HDPL-a Jezik i um. Rijeka, 3. – 5. svibnja 2018.

RADOVI (do 2024.)

Hržica, Gordana; Bošnjak Botica, Tomislava; Košutar, Sara. 2023. Stem overgeneralizations in the acquisition of Croatian verbal morphology: Evidence from parental questionnaires. Word Structure 16/2-3. 176–205.

Bošnjak Botica, Tomislava. 2023. Morfološko preobilje i Baza hrvatskih morfoloških dubleta. Hrvatski jezik 10/2. 1–7.

Budja, Jurica. 2023. „Deset pokorni razgovorā“ Ivana Josipa Pavlovića Lučića (studija i transkripcija). Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Kolaković, Zrinka; Jurkiewicz-Rohrbacher, Edyta; Gradischnig, Jasmin Denise. 2023. Akuzativne zamjeničke zanaglasnice ju i je u bosanskome, hrvatskome i srpskome: kontrastivno korpusno istraživanje standardnih i razgovornih idioma. Jezikoslovlje 24/1. 27–78.

Bošnjak, Tomislava; Hržica, Gordana; Košutar, Sara. 2022. Korpusna analiza brojnosti hrvatskih glagolskih vrsta. Riječ o riječi i Riječi. Zbornik u čast Zrinki Jelaska. Ur. Ivan Marković, Iva Nazalević Čučević, Igor Marko Gligorić. Disput. Zagreb. 409–430.

Bošnjak Botica, Tomislava; Polančec, Jurica; Sviben, Robert. 2022. Korpusno istraživanje hrvatskih imenica s dugom i kratkom množinom. Jezikoslovlje 23/1. 35–74.

Bošnjak Botica, Tomislava. 2022. Duga ili kratka množina. Hrvatski jezik 9/1. 30–31.

Bošnjak Botica, Tomislava; Lečić, Dario; Hržica, Gordana; Budja, Jurica. 2019. Baza hrvatskih morfoloških dubleta. Suvremena lingvistika 45. 95–108.

Budja, Jurica. 2021. Promjena roda/osnove imenice glad u srpskom jeziku. Croatica et Slavica Iadertina 17/2, 487–569.

Jelaska, Zrinka; Bošnjak Botica, Tomislava. 2019. Conjugational types in Croatian. Rasprave IHJJ 45/1. 47–74.

Budja, Jurica. 2018. Napomene o leksemu splav.Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 44/1. 89–111.

Bošnjak Botica, Tomislava; Budja, Jurica; Hržica, Gordana. 2018. Rodovna i sklonidbena dvojnost imenica u hrvatskom jeziku. Rasprave IHJJ 44/1. 57–88.

Bošnjak Botica, Tomislava; Hržica, Gordana. 2016. Overabundance in Croatian dual-class verbs. Fluminensia 28/1.