ReLDI sastanak, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 21. prosinca 2018. (Lana Hudeček i Milica Mihaljević)

Na ReLDI sastanku koji je održan u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje 21. prosinca 2018. Lana Hudeček i Milica Mihaljević održale su izlaganje Izrada reprezentativnoga korpusa općega hrvatskoga standardnog jezika i specijaliziranih korpusa. Program sastanka nalazi se ovdje.

Radni posjet kolega iz Inštituta za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU projektu Mrežnik, Zagreb, 13. i 14. prosinca 2018.

Dr. sc. Nina Ledinek i dr. sc. Andrej Perdih iz Inštituta za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU iz Ljubljane bili su 13. i 14. prosinca 2018. u radnome posjetu u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. 13. prosinca 2018. održali su izlaganje na Jezikoslovnim raspravama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na kojemu su predstavili Slovar slovenskega knjižnega jezika (eSSKJ). 14. prosinca 2018. sudjelovali su na predstavljanju projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik. Tijekom radnoga posjeta uspješno su izmijenjena znanja i iskustva u izradi mrežnih jednojezičnih rječnika.

Konferencija Suradnjom do kvalitete, Zagreb, 6. prosinca 2018. (Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudeček i Milica Mihaljević)

Na poziv Službe za hrvatski jezik Glavne uprave za pismeno prevođenje Europske komisije Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudeček i Milica Mihaljević sudjelovale su na konferenciji Suradnjom do kvalitete: Kvaliteta hrvatske inačice zakonodavstva EU-a: sudionici i procesi, koja se održala u Predstavništvu Europske komisije u Zagrebu 6. prosinca 2018. Poziv na konferenciju možete preuzeti ovdje, a program konferencije ovdje.

Sketch Engine Boot Camp, 28. i 29. studenoga (doktorand Josip Mihaljević)

Doktorand Josip Mihaljević bio je na radionici Sketch Enginea (boot camp) u Brnu 28. i 29. studenoga. Na radionici su se polaznici upoznali s teorijom i praksom izrade korpusa. U teorijskom dijelu objašnjen je proces izrade korpusa koji se sastoji od tokenizacije, lematizacije i tagiranja. U praktičnome dijelu prikazane su sve mogućnosti rada u Sketch Engineu poput izrada skica riječi, tezaurusa, popisa riječi, pregleda konkordancija i stvaranja korpusa vlastitih tekstova (.PDF i .doc) ili tekstova s određenih mrežnih stranica te napredne opcije u programu poput rada s regularnim izrazima, CQL-a, korištenja paralelnih korpusa, obrade korpusa u XML-u te izrade rječnika u Lexonomyju.

Intervju s doktorandom Josipom Mihaljevićem, Hrvatsko slovo XIV., 23. listopada 2018.

Članak možete pročitati ovdje.

12. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Riječki filološki dani, Rijeka 8. – 10. studenoga 2018., Filozofski fakultet u Rijeci (Lana Hudeček, Daria Lazić, Milica Mihaljević)

Na skupu Riječki filološki dani, koji je u organizaciji Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci održan 8., 9. i 10. studenoga 2018. u Rijeci, održana su u sekciji Leksik i gramatika tri referata o Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku. Lana Hudeček održala je izlaganje Obrada veznika u Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku, Daria Lazić održala je izlaganje Nordijski e-rječnici u usporedbi s Hrvatskim mrežnim rječnikom – Mrežnikom, a Milica Mihaljević održala je izlaganje Obrada usklika i onomatopejskih glagola u Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku.

Glagoljica u interaktivnim multimedijima, 30. listopada 2018. (Josip Mihaljević)

Doktorand Josip Mihaljević održao je u Matici hrvatskoj, Odjelu za hrvatsko glagoljaštvo u povodu Mjeseca hrvatske knjige izlaganje o uporabi glagoljice u interaktivnim multimedijima poput videoigara te virtualnih izložba. U izlaganju je objašnjen pojam igrifikacije i učenja utemeljnoga na igrama te je opisano kako se u mrežni rječnik Mrežnik planiraju ubaciti igre. Doktorand je kronološki prošao kroz sve svoje igre koje su izrađene za učenje glagoljice te je objasnio način kako se te igre igraju i proces njihove izrade. Dodatno je prikazao uporabu glagoljice u komercijalnim igrama The Witcher i Serous Sam 3. Prezentaciju možete preuzeti ovdje.

50. međunarodno savjetovanje arhivista, Osijek 25. i 26. listopada 2018. (Josip Mihaljević)

Doktorand Josip Mihaljević održao je na 50. međunarodnom savjetovanju arhivista referat pod naslovom Elektronički obrazovni arhovski sadržaji, koji je izradio u suautorstvu s Marijem Markovićem. U uvodnome dijelu izlaganja objašnjen je pojam igrifikacije te ukratko predstavljena ideja igrifikacije Mrežnika. Zatim su analizirani obrazovni sadržaji 21 arhiva, koji se nalaze u EU-u, i drugi veći svjetski arhivi poput Australskoga arhiva i Američkoga arhiva. Posebna je pozornost posvećena interaktivnim obrazovnim sadržajima s posebnim obzirom na rjeđe obrazovne sadržaje poput obrazovnih platforma i videoigara. Na kraju su predstavljene obrazovne igre i kvizovi na stranicama Hrvatskoga arhivističkog društva. Program 50. međunarodnoga savjetovanja arhivista može se preuzeti ovdje.

Radionica sa studentima Croaticuma Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavljanje modula Hrvatskoga mrežnog rječnika – Mrežnika za osobe koje uče hrvatski jezik kao drugi i strani jezik, Zagreb 24. listopada 2018. (Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Josip Mihaljević i Dinka Pasini)

U sklopu znanstvenoga projekta Zaklade za znanost Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik 24. listopada 2018. održana je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje treća radionica s budućim korisnicima rječničkoga modula za osobe koje uče hrvatski kao drugi i strani jezik. Radionicu su osmislili Lana Hudeček i Milica Mihaljević u suradnji s Josipom Mihaljevićem, doktorandom na projektu Mrežnik, te Dinkom Pasini, dugogodišnjom lektoricom za neizvorne govornike hrvatskoga jezika na Croaticumu Odsjeka za kroatistiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na radionici su sudjelovali strani studenti koji trenutačno pohađaju Jezične vježbe IV. (usporedive s B2 stupnjem prema ZEROJ-u) iz Italije, Filipina, Argentine, SAD-a, Danske, Kine i Austrije. Cilj je radionice bio upoznati polaznike Croaticuma s djelatnošću Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te ispitati stvarne potrebe korisnika u leksikografskoj obradbi glagola, koji su s aspekta leksikografske obrade jedna od najzahtjevnijih i najvećih skupina rječničkih natuknica. Josip Mihaljević predstavio je nekoliko obrazovnih igara namijenjenih lakšemu ovladavanju hrvatskim jezikom te je interaktivno učenje frazema, mocijskih parnjaka i jedne od najsloženijih tema u poučavanju inojezičnoga hrvatskog jezika – glagolskoga vida, proteklo u poticajnome ozračju.

Radionica Transkribus: optičko prepoznavanje znakova rukopisnih tekstova, 18. listopada 2018. (Josip Mihaljević)

Josip Mihaljević sudjelovao je 18. listopada 2018. na radionici Transkribus: optičko prepoznavanje znakova rukopisnih tekstova. Odslušao je predavanje o projektu READ unutar kojega je stvoren program Transkribus za optičko prepoznavanje rukopisa. Doktorand je na radionici preuzeo besplatni program koji samo zahtijeva registraciju korisnika s pomoću e-adrese. U program su polaznici učitali slike rukopisa. Program je prepoznalo linije teksta te pokušao prepoznati svaki znak rukopisa. Program je u početku netočan, ali ručnim ispravljanjem prijepisa može se stvoriti skup podataka za trening koji može s velikom preciznošću automatski prepoznati znakove drugih rukopisnih tekstova iste osobe. Program ima integriran program Abby Fine Reader, koji može precizno prepoznati tipkane znakove za hrvatski jezik. Taj se program inače plaća, a mrežna inačica ima ograničenja u količini teksta koji se može obraditi. Trankribus može biti od velike pomoći i pri obradi digitalizirane građe. Potpuni izvještaj s radionice može se pročitati ovdje.

Radni posjet Inštitutu za slovenski jezik Frana Ramovša, 15. do 17. listopada 2018. (Josip Mihaljević)

Od 15. do 17. listopada 2018. doktorand Josip Mihaljević bio je posjetu Inštitutu za slovenski jezik Frana Ramovša kako bi se upoznao s tehničkim aspektima njihova rada u području e-leksikografije i mrežnom izdavačkom djelatnošću koja je prikazana na stranici Fran. Na toj stranici prikazani su različiti digitalni rječnici od kojih su neki izvorno nastali u digitalnome obliku. Digitalna obrada radi se u programu iLex unutar kojega se slaže struktura rječnika. Iz toga programa izvezu se XML datoteke, koje se poslije prebace na mrežne stranice. Djelatnici Instituta prikazali su i funkcionalnosti svojih mrežnih rječnika, u kojima se u određenim natuknicama nalazi audiozapis za izgovor riječi. Osim toga rječnik je prilagođen i osobama s invalidnošću jer neke natuknice imaju sintetiziran računalni govor za čitanje definicija koji je namijenjen slijepim osobama te postoje videozapisi za prikaz znakovnoga jezika određenih riječi. Doktorand se upoznao s demoinačicom stranice Franček, na kojoj se nalaze objašnjenja riječi za djecu poput podrijetla riječi, uporabe riječi te izgovor riječi. Doktorand je zaposlenicima Instituta prikazao tehničke aspekte rada na Mrežniku. Prvo je prikazao demonstraciju obrade natuknica u programu TLexu. Također je prikazao trenutačnu razvojnu inačicu Mrežnika, koja se nalazi na mreži. Demonstrirao je obrazovne igre s portala Hrvatski u školi te prikazao mrežne programe poput H5P za besplatnu izradu obrazovnih igara te drugih interaktivnih sadržaja koje mogu implementirati na svoje stranice. Detaljno je bio prikazan i program EclipseCrossword za stvaranje križaljka koje se mogu objaviti na mreži i ispisati na papiru. Tijekom posjeta oktorand je stekao nove ideje vezane za rad na Mrežniku poput pretraživanja rječnika po određenim kategorijama, mogućnosti implementiranja audiozapisa sintetiziranoga govora koji će pročitati definicije za slijepe osobe te mogućnost prikaza osređenih riječu na znakovnom jeziku. Potpuni izvještaj s radnoga posjeta Inštitutu za slovenski jezik može se pročitati ovdje.

Arhivi u elektronskom okruženju – Međunarodno arhivsko savjetovanje Tara 2018., Tara 11. i 12. listopada 2018. (Josip Mihaljević)

Na skupu Arhivi u elektronskom okruženju, koji je održan 11. i 12. listopada u Tari, sudjelovao je doktorand na projektu Josip Mihaljević. Tema je savjetovanja elektroničko poslovanje jer arhivi postupno prenose klasično papirnato gradivo u digitalne dokumente. Govorilo se o problemima povezanim s digitalizacijom poput nedostatka uporabe suvremene tehnologije, nedovoljne izobrazbe arhivskoga osoblja za korištenje tom tehnologijom i nedostatka programske podrške koja bi unaprijedila poslovanje. Sudionici skupa složili su se da je elektroničko arhiviranje budućnost arhivistike te da se arhivisti trebaju pripremiti za nove medije. Predstavljeni su različiti programi koji se upotrebljavaju u arhivskome poslovanju, posebno sustav za arhivsku pohranu otvorenoga koda AtoM. Program skupa može se preuzeti ovdje. Doktorand Josip Mihaljević održao je izlaganje pod naslovom Zaštita i izmjena metapodataka u PDF dokumentima. U izlaganju se spominje povijest i razvoj PDF dokumenata, vrste tih dokumenata, metapodatci koje oni sadržavaju te načini na koje možemo zaštiti te dokumente šiframa i certifikatima. Prikazuju se i besplatna programska rješenja za izmjenu i zaštitu PDF dokumenata te algoritmi za programski jezik Python za izradu upravitelja PDF dokumenata. U radu je predstavljen i rad s PDF dokumentima unutar projekta Mrežnik, u kojemu je važno pratiti izmjene PDF dokumenta, načine njihove obrade te objava sadržaja u PDF-u na mrežnim stranicama Mrežnika.

Od norme do uporabe 2, Osijek 28. – 29. rujna 2018., Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, (Lana Hudeček, Kristan Lewis, Milica Mihaljević i Domagoj Vidović)

Na skupu Od norme do uporabe 2 koji se u organizaciji Katedre za suvremeni hrvatski jezik Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurje Strossmayera u Osijeku 28. i 29. rujna 2018. održao u Osijeku, sudjelovalo je četvero članova projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik s ovim izlaganjima: Administrativizmi u rječniku (na primjeru Hrvatskoga mrežnog rječnika – Mrežnika) – Lana Hudeček, plenarno izlaganje, Osobni podstil administrativnoga funkcionalnog stila – nazivlje i razvoj – Milica Mihaljević, plenarno izlaganje, Usporedba obrade naglasaka u Školskome rječniku hrvatskoga jezika i Mrežniku – Domagoj Vidović te Mrežnikov modul za učenike: normativni aspekti unutarmodulnoga i izvanmodulnoga povezivanja – Kristian Lewis. Skup Od norme do uporabe bavi se svim aspektima suvremene hrvatske jezične norme.

Language Technologies & Digital Humanities 2018, Ljubljana 20. i 21. rujna 2018, Fakultet za elektrotehniku Sveučilišta u Ljubljani, Ljubljana

Na skupu Language Tachnologies & Digital Humanities 2018, koji se u organizaciji Slovenskoga društva za jezične tehnologije (SDJT), Centra za jezične izvore i tehnologije Sveučilišta u Ljubljani (CJVT), Fakulteta za elektrotehniku Sveučilišta u Ljubljani (FE) i istraživačkih infrastruktura CLARIN.SI i DARIAH-SI održao na Fakultetu za elektrotehniku Sveučilišta u Ljubljani 20. i 21. rujna u Ljubljani, sudjellovale su Lana Hudeček i Milica Mihaljević izlaganjem One year later – What is different?. Rad je objavljen u zborniku radova sa skupa. Skup ima dvadesetogodišnju tradiciju, a 2016. godine tematski se proširio i na područje digitalne humanistike.

Radni posjet Inštitutu za slovenski jezik Frana Ramovša, 21. rujna 2018. (Lana Hudeček i Milica Mihaljević)

Lana Hudeček i Milica Mihaljević bile su 21. rujna 2018. godine u radnome posjetu Inštitutu za slovenski jezik Frana Ramovša. Susrele su se s članovima Leksikološke sekcije, razmijenile iskustva pri leksikografskome radu te dogovorile daljnju suradnju, posebno posjet doktoranda Josipa Mihaljevića Inštitutu za slovenski jezik i radni posjet kolega iz Inštituta za slovenski jezik Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje kako bi se dalje razgovaralo o mogućoj suradnji na e-leksikografskim projektima i potaknula daljnja razmjena iskustava u leksikografskome radu. Također je dogovoreno da će kolege iz Leksikološke sekcije na Jezikoslovnim raspravama predstaviti svoj rad na slovenskome mrežnom rječniku.

XVI. Međunarodni kongres slavista, Beograd 20. – 27. kolovoza 2018. (Lana Hudeček, Kristian Lewis i Milica Mihaljević)

Međunarodni kongres slavista mjesto je susreta i razmjene mišljenja slavista iz cijeloga svijeta. Na Kongresu su osim plenarnih i sekcijskih izlaganja održani i tematski blokovi, okrugli stolovi te zasjedanja komisija, a u popratnome kongresnom programu održane su i izložbe, predstavljanja knjiga, koncerti itd. Program Kongresa i sažetci izlaganja objavljeni su u tri knjižice dostupne na: http://mks2018.fil.bg.ac.rs/program-kongresa/.

Lana Hudeček bila je diskutant na tematskome bloku Kategorija višeznačnosti u teoriji i praksi slavenske terminografije (voditeljica tematskoga bloka: Viktorija Ivaščenko). Milica Mihaljević sudjelovala je na okruglome stolu Kraj Prvoga svjetskog rata i slavenski svijet (moderatori: Gordana Ilić Marković i Vaclav Čermak) s izlaganjem Položaj hrvatskoga jezika prije i poslije Prvoga svjetskog rata.

Lana Hudeček, Kristian Lewis i Milica Mihaljević sudjelovali su u radu Terminološke komisije Međunarodnoga slavističkog komiteta. Na radnome zasjedanju Kristian Lewis održao je izlaganje Usustavljivanje uporabe velikoga i maloga početnog slova u hrvatskome religijskom nazivlju. Članovima Komisije predstavljen je rad na Mrežniku te su pozvani da sudjeluju na konferenciji E-rječnici i e-leksikografija. Lana Hudeček i Milica Mihaljević održale su izlaganje Normiranje hrvatskoga jezikoslovnog nazivlja u sklopu kojega je prikazana obrada jezikoslovnoga nazivlja u Mrežniku.

XVIII EURALEX International Congress: Lexicography in global contexts, Ljubljana 17. – 21. srpnja 2018. (Goranka Blagus Bartolec)

Kongres je utemeljen na interdisciplinarnom pristupu leksikografiji i omogućuje leksikografima, znanstvenicima istraživačima, nakladnicima, programerima, sistemskim inženjerima, IT stručnjacima i svima koje zanima leksikografija da predstave svoje projekte i rezultate istraživanja te da se međusobno povežu i izmijene profesionalna, znanstvena i istraživačka iskustva. Organizatori su konferencije Center za jezikovne vire in tehnologije Univerze v Ljubljani i Trojina – zavod za uporabno slovenistiko. Na konferenciji je Goranka Blagus Bartolec održala poster-izlaganje The adjectival status of past participles in multiword units in Croatian. Sažetak izlaganja dostupan je ovdje. U program kongresa uključena su plenarna predavanja, paralelna predavanja različnih tematika, predstavljanje programskih i računalnih leksikografskih alata, seminari i specijalizirane radionice. Na kongresu su izložene sljedeće teme: izrada rječnika, upotreba rječničkih izvora, leksikografija i jezične tehnologije, leksikografija i korpusno jezikoslovlje, dvojezična i višejezična leksikografija, strukovna leksikografija, terminologija i terminografija, leksikografija manjinskih jezika, frazeologija i kolokabilnost, povijesna leksikografija i etimologija, predstavljanje leksikografskih i leksikoloških projekata.

Studentica Maja Matijević obavila studentsku praksu radeći na Mrežniku, 2. – 15. srpnja 2018.

Studentica 5. godine kroatistike i informatike Maja Matijević obavila je obveznih 40 sati studentske prakse (od 2. do 15. srpnja 2018.) radeći na Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku. Studentica je tijekom studija sudjelovala na znanstvenome skupu Infuture, na kojemu se upoznala s radom na Mrežniku te u dogovoru sa svojom mentoricom izrazila želju za rad na Mrežniku. Za institutskoga mentora imenovana joj je Milica Mihaljević, koja je izradila plan prakse te se studentica pod njezinim vodstvom upoznala sa svim fazama rada na Mrežniku, s programom TLex i s radom sa Sketch Engineom te je radila na unosu nekih natuknica i po uputama mentorice sudjelovala u obradi nekih natuknica. Na Odjelu za hrvatski standardni jezik svoju je praksu obavio i student Borna Kuri, kojemu je također mentorica bila Milica Mihaljević.

Katedra za jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli, Pula 12. srpnja 2018. (Željko Jozić i Milica Mihaljević)

Na poziv Katedre za jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli i Regionalnoga aktiva Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku Pula Željko Jozić i Milica Mihaljević održali su 12. srpnja 2018. predavanje pod nazivom Hrvatski jezik u tisku i na mreži. Predstavili su tiskana i mrežna izdanja Instituta te posebno rad na Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku, projektu Hrvatske zaklade za znanost, te najavili održavanje konferencije E-rječnici i e-leksikografija, koja će se održati 10. i 11. svibnja 2019. u Zagrebu.

Stručno i znanstveno savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika, Zagreb 6. i 7. srpnja 2018. (Milica Mihaljević i Dinka Pasini)

Na jedanaestome Stručnom i znanstvenome savjetovanju za lektore hrvatskoga kao inoga jezika, koje se održalo 6. i 7. srpnja 2018. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, Milica Mihaljević i Dinka Pasini održale se izlaganje Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik (modul za strance koji uče hrvatski jezik),koje su pripremile s Lanom Hudeček. U izlaganju su predstavile rad na Mrežniku, a posebnu su pozornost posvetile načelima odabira abecedarija i ustroju rječničkoga članka u modulu za strance te su pokazale konkretne primjere obrade pojedinih vrsta riječi. Sažetak izlaganja sa ovoga skupa nalazi se na mrežnoj adresi https://sites.google.com/view/sih-croaticum/program.

Okrugli stol Hrvatska paradigma prevođenja – računalni alati za hrvatski jezik, Zagreb 19. lipnja 2018. (Milica Mihaljević)

Milica Mihaljević sudjelovala je 19. lipnja na okruglome stolu pod nazivom Hrvatska paradigma prevođenja – računalni alati za hrvatski jezik, koji je organizirala Zajednica za prevoditeljstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Okruglome stolu prisustvovali su predstavnici akademske zajednice (Filozofski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje), instituta (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje), gospodarstva (Integra, Continuum) te samostalni prevoditelji i stručnjaci. Moderator je bio Damir Pavuna, predsjednik Zajednice za prevoditeljstvo, a razgovaralo se o sljedećim temama:

– uspostava hrvatske paradigme prevođenja

– predstavljanje postojeće paradigme (Tvornica prijevod…)

– dosadašnji dosezi u razvoju računalnih i jezičnih alata za hrvatski jezik

– objedinjavanje računalnih i drugih jezičnih alata na paradigmi prevođenja. Pozivnica na okrugli stol nalazi se na adresi http://www.hdztp.hr/poziv-na-okrugli-stol-o-racuna...

CLARC 2018 – Perspektive jezične raznolikosti, Rijeka 8. – 10. lipnja 2018. (Domagoj Vidović)

Na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji CLARC 2018 – Perspektive jezične raznolikosti u organizaciji Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci Domagoj Vidović održao je izlaganje Naglasni sustav između normativnoga i deskriptivnoga pristupa te stanja u mjesnim govorima na panelu Naglasna varijacija u standardnom hrvatskom jeziku predstavivši obradbu morfološko-naglasnoga bloka u Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku te je usporedivši s obradom u Školskome rječniku hrvatskoga jezika. Usto je iznio i metodološke postupke na temelju kojih su osmišljeni naglasni tipovi. Na panelu se povela živa rasprava tijekom koje je svatko od sudionika iznosio vlastita iskustva i metodološke postupke.

Regionalni aktiv Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku Pula, Pula 4. lipnja 2018. (Milica Mihaljević)

Na Regionalnome aktivu Hrvatskoga društva zaprimijenjenu lingvistiku Pula, u suorganizaciji Filozofskoga fakulteta i Fakulteta za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Milica Mihaljević održala je predavanje Hrvatski mrežni izvori, na kojemu je predstavljen rad na Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku. Prikazani su i ostali rječnici koji se nalaze na mreži, mrežni rječnici u ostalim zemljama koji su poslužili kao model za izradu Mrežnika, korpusi na kojima se Mrežnik temelji te ostali mrežni izvori Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje s kojima će se Mrežnik povezivati. Nakon predavanja Milica Mihaljević odgovarala je na brojna pitanja slušatelja te dala nekoliko intervjua za medije.

Terminološka konferencija Conmusterm, Zagreb 25. i 26. svibnja 2018. (Lana Hudeček, Milica Mihaljević i Kristian Lewis)

Na Terminološkoj konferenciji Conmusterm 2018, koja se održala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, Lana Hudeček i Milica Mihaljević održale su izlaganje Mocijsko nazivlje i mocijski parnjaci u jezikoslovnome nazivlju i Mrežniku u kojemu su analizirale nazivlje povezano s mocijskom tvorbom (mocijska tvorba, mocijske tvorenice, mocijski parovi/parnjaci, markirani/obilježeni član, mocijski sufiks/dometak). Pri analizi mocijske tvorbe, definiranja mocijskih tvorenica i analizi muško-ženskih parnjaka posebna je pozornost posvećena terminološkom razgraničenju naziva rod i spol, koji se često nalaze u definicijama mocijske tvorbe i mocijskih tvorenica, ali katkad ulaze kao element u višerječne jezikoslovne nazive, npr. rodno/spolno obilježeni/označeni jezik (sexist language). Pozornost je posvećena i mogućnosti (nemogućnosti) prijevoda mocijskoga nazivlja na engleski i na druge jezike. S terminološkoga je aspekta analizirano profesijsko nazivlje koje se pojavljuje u nazivlju mnogih struka, a posebno je iscrpno, na nizu primjera obrađenih rječničkih članaka analiziran pristup obradi mocijskih i ostalih muških ili ženskih parnjaka u Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku. Na konferenciji je sudjelovao i suradnik na projektu Kristian Lewis izlaganjem Poredbena analiza hrvatskoga i ruskoga kontaktološkog i traduktološkog nazivlja.

Radionica sa studentima Croaticuma Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavljanje modula Hrvatskoga mrežnog rječnika – Mrežnika za osobe koje uče hrvatski jezik kao drugi i strani jezik, Zagreb 25. svibnja 2018. (Lana Hudeček, Milica Mihaljević i Dinka Pasini)

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje posjetila je 24. svibnja 2018. skupina stranih studenta iz Mađarske, Južne Koreje, Amerike, Čilea, Argentine, Bugarske i Australije s Croaticuma u pratnji i organizaciji više lektorice za neizvorne govornike hrvatskoga jezika Dinke Pasini.Susreli su se s ravnateljem Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željkom Jozićem, voditeljicom Odjela za standardni jezik Milicom Mihaljevićte Lanom Hudeček, voditeljicom projekta HRZZ-a Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik. Ravnatelj je istaknuo je važnost Instituta kao središnje ustanove za hrvatski jezik u Republici Hrvatskoj te predstavio rad njegovih odjela; Milica Mihaljević upoznala je studente s aktivnostima u Odjelu za standardni jezik, aLana Hudeček predstavila je projekt Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik te na primjeru nekoliko rječničkih članaka objasnila načela rječničke obrade u modulu za osobe koje nisu izvorni govornici hrvatskoga jezika. Studenti su pokazali iznimno zanimanje za mrežne izvore i sadržaje na institutskim stranicama te za edukativne igre na nekoliko institutskih portala. Dinka Pasini je studentima održala malu leksikografsku radionicu na kojoj su se, prema strukturi rječničke natuknice Mrežnikova modula za strance obrađivali odabrani leksemi Studenti su Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje napustili puni pozitivnih dojmova, korisnih informacija i motivacije za daljnje učenje hrvatskoga jezika.

6. Hrvatski sintaktički dani – Sintaksa zavisnosložene rečenice, Osijek 17. – 18. svibnja 2018. (Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Ivana Matas Ivanković i Goranka Blagus Bartolec)

Na međunarodnome skupu 6. Hrvatski sintaktički dani – Sintaksa zavisnosložene rečenice, čiji su organizatori Filozofski fakultet sveučilišta u Osijeku i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, s projekta Mrežnik sudjelovale Lana Hudeček i Milica Mihaljević izlaganjem Podjela i nazivlje zavisnosloženih rečenica u hrvatskim gramatikama u kojemu su, među ostalim, pokazale i pristup obradi sintaktičkoga (i šire, gramatičkoga) nazivlja u Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku. Na skupu su sudjelovale i članice projekta Ivana Matas Ivanković s temom Hrvatski i ruski veznici s prijedlogom u sastavu te Goranka Blagus Bartolec s temom Ustaljeni koligacijski sklopovi u zavisnosloženim rečenicama.

32. međunarodni znanstveni skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku Jezik i um, Rijeka 3. – 5. svibnja 2018. (Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Goranka Blagus Bartolec i Ivana Matas Ivanković)

Na 32. međunarodnom znanstvenom skupu HDPL-a, čija je tema bila Jezik i um sudjelovale su Lana Hudeček i Milica Mihaljević s temom Kako normativnu preporuku donosi standardolog, a kako terminolog? (na primjeru Mrežnika i Strune). U izlaganju su se usporedila načela kojima se pri donošenju normativne preporuke vode standardolog i terminolog. Postavljena je hipoteza da se ta pravila u određenoj mjeri razlikuju te su jasno utvrđene razlike koje postoje u dvama normativnim postupcima (u općemu standardološkom i terminološkom normiranju). U izlaganju dan je i popis preporuka s nizom primjera kojima bi se pri standardološkome i terminološkome normiranju, odnosno pri izradi općejezičnih normativnih i terminoloških priručnika trebali voditi njihovi izrađivači, autori i urednici. Na nizu se primjera pokazalo kako se normiranju pristupa pri izradi Hrvatskoga mrežnoga rječnika – Mrežnika s osobitim obzirom na obuhvat rječničke rubrike Normativna napomena. Na skupu su sudjelovale i suradnice na Mrežniku Goranka Blagus Bartolec i Ivana Matas Ivanković s temom Korpus umom korisnika (na što treba pripaziti u korpusno utemeljenom istraživanju).

14-ти Mеждународни славистични четения Стереотипът в славянските езици, литератури и култури , međunarodni znanstveni skup u organizaciji sveučilišta u Sofiji Софийски университет „Св. Климент Охридски“, 26. – 28. travnja 2018., Sofija (Ivana Matas Ivanković i Goranka Blagus Bartolec)

Na međunarodnome znanstvenom skupu 14-ти Mеждународни славистични четения Стереотипът в славянските езици, литератури и култури Ivana Matas Ivanković i Goranka Blagus Bartolec održale su izlaganje Stereotipna slika prostora izražena glagolsko-prijedložnim konstrukcijama ići u i ići na u hrvatskome, slovenskome i ruskome, u kojemu su prikazale značenja glagola ići s prijedlozima u i na u hrvatskome, ruskome i slovenskome . Takvi izrazi imaju prototipno značenje kretanja ka kakvu cilju, preneseno značenje spremnika ili kakva događaja/aktivnosti/djelovanja, imaju frazemsko značenje ili tvore perifrazne glagole, na što treba obratiti pozornost i pri obradi u rječniku.

Kroatistika na Sveučilištu Ivan Franko u Lavovu: 20 godina, međunarodna konferencija u organizaciji Odsjeka za kroatistiku Sveučilišta Ivan Franko, 19. i 20. travnja 2018., Lavov (Lana Hudeček i Milica Mihaljević)

U organizaciji Odsjeka za kroatistiku Sveučilišta Ivan Franko u Lavovu održana je međunarodna konferencija širokoga tematskoga opsega, na kojoj su bile zastupljene i leksikografske teme. Lana Hudeček održala je izlaganje Izazovi leksikografske obrade u jednojezičnome mrežnom rječniku (na primjeru Hrvatskoga mrežnog rječnika – Mrežnika), a Milica Mihaljević Hrvatski mrežni izvori za djecu i strance. Razmijenjen su iskustva o leksikografskome radu sa stručnjacima iz Ukrajine, Poljske, Slovenije i Crne Gore te postavljeni temelji daljnjoj suradnji.

Županijsko stručno vijeće nastavnika hrvatskoga jezika, Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, 13. travnja 2018. (Milica Mihaljević)

Na Županijskome stručnom vijeću nastavnika hrvatskoga jezika Milica Mihaljević održala je u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga predavanje Jezični sadržaji na mreži, na kojemu je predstavljen rad na Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku i ostali mrežni izvori Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje s kojima će se Mrežnik povezivati i na kojima se mogu naći odgovori na jezična pitanja i nedoumice na svim jezičnim razinama. Nakon predavanja uslijedila je razmjena mišljenja nastavnika hrvatskoga jezika i predavačice u kojoj su nastavnici iznijeli mnoge jezične probleme s kojima se susreću u praksi te je predavačica dobila korisne sugestije i prijedloge za jezične savjete i pragmatičke napomene koji će biti ugrađeni u Mrežnik.

3rd International Conference from Theory to Practice in Language for Specific Purposes, međunarodna konferencija u organizaciji Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama, Visoko učilište Effectus – visoka škola za financije i pravo, 23. veljače 2018., Zagreb (Lana Hudeček i Milica Mihaljević)

Na konferenciji 3rd International Conference from Theory to Practice in Language for Specific Purposes središnja je tema bila jezik struke u visokoškolskoj nastavi. Na konferenciji su Lana Hudeček i Milica Mihaljević održale izlaganja Funkcionalni pravopis: pravopisni problemi u hrvatskome poslovnom jeziku i Kratice i pokrate u poslovnome jeziku. U oba je izlaganja osobita pozornost posvećena jedinicama administrativnoga stila i njihovoj zastupljenosti i obradi u Mrežniku.

Radionica sa studentima Croaticuma Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavljanje modula Hrvatskoga mrežnog rječnika – Mrežnika za osobe koje uče hrvatski jezik kao drugi i strani jezik. 24. siječnja 2018. (Lana Hudeček, Milica Mihaljević i Dinka Pasini)

Na Croaticumu Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je radionica sa studentima čiji je cilj bio dobivanje podataka o tomu koji su im podatci važni pri učenju jezika, kojim se rječnicima služe i zbog čega najčešće za njima posežu. Skupina koja je sudjelovala na radionici (dvadesetak studenata naprednijega znanja hrvatskoga jezika, kojima je taj modul u Mrežniku i namijenjen) dala je mnoge konstruktivne i korisne napomene te je dogovoreno i ostajanje u kontaktu sa voditeljicama radionice kako bi se tijekom rječničke obrade u tome modulu mogla provjeravati urednička rješenja s obzirom na krajnjega korisnika toga modula.