Projekti koje financira HRZZ

Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – JENA

Voditelj: Milica Mihaljević

O projektu

Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – JENA

Struna-2017-09-05

Voditeljica projekta: dr. sc. Milica Mihaljević

Suradnici na projektu: Urednice: Milica Mihaljević i Lana Hudeček

Tajnice projekta: Perina Vukša Nahod i Ivana Brač

Ostali suradnici: Branimir Belaj, Matea Birtić, Goranka Blagus Bartolec, Tomislava Bošnjak Botica, Ankica Čilaš Šimpraga, Marijana Horvat, Željko Jozić, Barbara Kovačević, Kristian Lewis, Ivana Matas Ivanković, Milan Mihaljević, Ana Ostroški Anić, Snježana Rodek, Mateusz-Milan Stanojević, Kristina Štrkalj Despot

Izvanprojektni suradnici: Daria Lazić, Maja Matijević, Josip Mihaljević

Terminolog: Siniša Runjaić

Trajanje projekta: 24. svibnja 2019. – 23. studenoga 2020.

Opis projekta:

Temeljno jezikoslovno nazivlje neujednačeno je i nesustavno na svim jezičnim razinama. To pokazuje uporaba različitih naziva u različitim udžbenicima, uporaba različitih naziva u osnovnoj i srednjoj školi, uporaba različitih naziva u visokoškolskim udžbenicima, npr. zamjena l s(a) o, alternacija l/o, vokalizacija, alternacija l sa o, zamjena l s o; afrikate, poluzatvorni suglasnici, sliveni suglasnici, slivenici, polupregradnici, prekidni tjesnačnici; osobne/lične zamjenice; usklik, uzvik; govorna osoba, govornik, prvo glagolsko lice; gramatički/oblikotvorni/oblični/relacijski/fleksijski morfem; rječotvorni/derivacijski/leksički/tvorbeni morfem; nezavisno složene rečenice, nezavisnosložene rečenice; ekonim, ojkonim; naziv, ime; vlastito ime, ime.

Hrvatski je jezik najvažniji predmet u osnovnim i srednjim školama te na državnoj maturi. Međutim, s jezikoslovnim se nazivljem učenici susreću i pri učenju stranih i klasičnih jezika. Jezikoslovno nazivlje dijelom ulazi i u opći jezik te u druge srodne struke, npr. komunikologiju, defektologiju, antropologiju, psihologiju. Za hrvatski jezik ne postoji suvremeniji terminološki priručnik jezikoslovnoga nazivlja od Simeonova Enciklopedijskoga rječnika lingvističkoga nazivlja, koji je objavljen davne 1969. godine, i prijevoda Traskova leksikona Temeljni lingvistički pojmovi objavljenoga 2005. godine, koji je prijevodni leksikon te ne obuhvaća sve teme ni nazive potrebne za hrvatski jezik, a s obzirom na vrijeme objavljivanja ne obuhvaća ni nazivlje suvremenijih lingvističkih teorija i pravaca. Osim toga hrvatski je jezik iznimno loše zastupljen u rječniku Slovník slovanské lingvistické terminologie, kojim se još uvijek služe strani slavisti. Naravno da ne postoji ni terminološka baza hrvatskoga jezikoslovnog nazivlja.

Osim najčešćih jezikoslovnih naziva, koji se nalaze u školskim udžbenicima, priručnicima, rječnicima, gramatikama i pravopisu, predviđena je i obrada osnovnoga dijalektološkog, onomastičkog, frazeološkog, povijesnojezičnoga, sociolingvističkoga, pragmalingvističkoga, paleoslavističkoga i terminološkoga nazivlja te nazivlja generativne i kognitivne lingvistike, računalnoga jezikoslovlja, traduktologije, kontaktologije i teorije valentnosti.

Pri terminološkome radu posebna će se pozornost usmjeriti utvrđivanju nesustavnosti, analizi sinonimnih parova i nizova te normativnoj procjeni pojedinih naziva.

Ciljevi projekta:

  • Temeljni je cilj projekta unijeti u bazu 1500 naziva sa sinonimima, definicijama i istovrijednicama na četirima svjetskim jezicima: engleskome, njemačkome, francuskome i ruskome. Takva baza bit će temelj za daljnje usustavljivanje jezikoslovnoga nazivlja jer će se i nakon završetka predviđenoga trajanja projekta upotpunjavati dodavanjem novih naziva.
  • Da bi se postigao taj cilj, izradit će se priručni kontrolni korpus računalno dostupnih i pretraživih izvora koji će biti temelj i za daljnja proučavanja jezikoslovnoga nazivlja.
  • Izradit će se mrežne stranice projekta na kojima će se nalaziti i radovi o jezikoslovnome nazivlju članova projekta i njihovih suradnika.
  • Izradit će se e-monografija o jezikoslovnome nazivlju.
  • Dugoročni je cilj uključivanje terminološkoga nazivlja izrađenoga na ovome projektu u međunarodni projekt Terminološke komisije Međunarodnoga slavističkog komiteta.

Suradnici na projektu

Matea Birtić rođena je 1967. godine u Zagrebu. Diplomirala je 1995. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (povijest umjetnosti i opću lingvistiku). Također je studirala i švedski jezik. Magistrira...

Pročitaj više

Goranka Blagus Bartolec rođena je 30. prosinca 1970. u Kneževu u Baranji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 29. rujna 1995. opću lingvistiku i komparativnu književnost s radom Usporedbe putopisnoga ...

Pročitaj više

Tomislava Bošnjak Botica rodila se 1979. u Splitu. Osnovnu je školu završila u Lovreću, gimnaziju u Imotskom. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost i francuski jezik i književnost te završila slobodni trogo...

Pročitaj više

Rođena je 1984. godine u Vukovaru. Studij kroatistike i filozofije završila je 2009. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2010. upisala je Poslijediplomski doktorski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u...

Pročitaj više

Ankica Čilaš Šimpraga rođena je 9. kolovoza 1970. godine u Kninu. U Zagrebu je pohađala osnovnu i srednju školu (Obrazovni centar za jezike) te je na Filozofskom fakultetu studirala Južnoslavenske jezike i knjiže...

Pročitaj više

Marijana Horvat završila je program studija hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te diplomirala 1990. godine na Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik. Na istom je fakultetu 1997. ...

Pročitaj više

Daria Lazić rođena je 19. rujna 1988. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i V. gimnaziju. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je studij kroatistike i švedskoga jezika i kulture obraniv...

Pročitaj više

CV in English1. Osobni podatci Ime i prezime: Kristian Lewis Godina i mjesto rođenja: 1975., Zagreb Obitelj: supruga Ana, sin Nikola i kći Katarina2. Radno iskustvo 2001. – danas – Institut za hrvatski jezik i jezi...

Pročitaj više

Maja Matijević rođena je 9. prosinca 1994. godine u Požegi. Kroatistiku i informacijske znanosti na Filozofskome je fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisala 2013. godine i preddiplomski studij završila 2016. Jezikos...

Pročitaj više

U Zagrebu završila osnovnu školu i V. gimnaziju. Jednu godinu svojega školovanja provela u Sjedinjenim Američkim Državama, u gradu Seattleu, a jednu godinu u Heidelbergu u Njemačkoj. Završila studij engleskoga jez...

Pročitaj više

Rođen je 1992. godine u Zagrebu. Godine 2011. završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu i upisao studij Informacijskih i komunikacijih znanosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Preddiplomski studij završio je godin...

Pročitaj više

Rođena je 1982. u Metkoviću, gdje je završila jezičnu gimnaziju. Diplomirala je kroatistiku i fonetiku godine 2006. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2006. do 2008. bila je lektorica na Hrvatskoj ...

Pročitaj više

Pravopis

pravopis.hr

Gramatika

gramatika.hr

Savjetnik

jezicni-savjetnik.hr

Bolje.hr

bolje.hr

Hrvatski u školi

hrvatski.hr

Riznica

riznica.ihjj.hr

Nazivlje

nazivlje.hr

Matura

matura.ihjj.hr

Frazemi

frazemi.ihjj.hr

Valencije

valencije.ihjj.hr

Kolokacije

ihjj.hr/kolokacije/

Metafore

ihjj.hr/metafore/