O JENA-i

O projektu:

Voditeljica projekta: dr. sc. Milica Mihaljević

Suradnici na projektu:

Urednice: Milica Mihaljević i Lana Hudeček

Tajnice projekta: Perina Vukša Nahod i Ivana Brač

Ostali suradnici: Branimir Belaj, Goranka Blagus Bartolec, Tomislava Bošnjak Botica, Ankica Čilaš Šimpraga, Marijana Horvat, Željko Jozić, Barbara Kovačević, Kristian Lewis, Ivana Matas, Milan Mihaljević, Ana Ostroški Anić, Mateusz-Milan Stanojević, Kristina Štrkalj Despot

Terminolog: Siniša Runjaić

Izvanprojektni suradnici: Daria Lazić, Maja Matijević, Josip Mihaljević

Trajanje projekta: 24. svibnja 2019. – 23. studenoga 2020.

 

Opis projekta:

Temeljno jezikoslovno nazivlje neujednačeno je i nesustavno na svim jezičnim razinama. To pokazuje uporaba različitih naziva u različitim udžbenicima, uporaba različitih naziva u osnovnoj i srednjoj školi, uporaba različitih naziva u visokoškolskim udžbenicima, npr. zamjena l s(a) o, alternacija l/o, vokalizacija, alternacija l sa o, zamjena l s o; afrikate, poluzatvorni suglasnici, sliveni suglasnici, slivenici, polupregradnici, prekidni tjesnačnici; osobne/lične zamjenice; usklik, uzvik; govorna osoba, govornik, prvo glagolsko lice; gramatički/oblikotvorni/oblični/relaci­­­­­jski/fleksijski morfem; rječotvorni/derivacijski/leksički/tvorbeni morfem; nezavisno složene rečenice, nezavisnosložene rečenice; ekonim, ojkonim; naziv, ime; vlastito ime, ime.

Hrvatski je jezik najvažniji predmet u osnovnim i srednjim školama te na državnoj maturi. Međutim, s jezikoslovnim se nazivljem učenici susreću i pri učenju stranih i klasičnih jezika. Jezikoslovno nazivlje dijelom ulazi i u opći jezik te u druge srodne struke, npr. komunikologiju, defektologiju, antropologiju, psihologiju. Za hrvatski jezik ne postoji suvremeniji terminološki priručnik jezikoslovnoga nazivlja od Simeonova Enciklopedijskoga rječnika lingvističkoga nazivlja, koji je objavljen davne 1969. godine, i prijevoda Traskova leksikona Temeljni lingvistički pojmovi objavljenoga 2005. godine, koji je prijevodni leksikon te ne obuhvaća sve teme ni nazive potrebne za hrvatski jezik, a s obzirom na vrijeme objavljivanja ne obuhvaća ni nazivlje suvremeniji lingvističkih teorija i pravaca. Osim toga hrvatski je jezik iznimno loše zastupljen u rječniku u Slovníku slovanské lingvistické terminologie, kojim se još uvijek služe strani slavisti. Naravno da ne postoji ni terminološka baza hrvatskoga jezikoslovnog nazivlja.

Osim najčešćih jezikoslovnih naziva, koji se nalaze u školskim udžbenicima, priručnicima, rječnicima, gramatikama i pravopisu, predviđena je i obrada osnovnoga dijalektološkog, onomastičkog, frazeološkog, povijesnojezičnoga, sociolingvističkoga, pragmalingvističkoga, paleoslavističkoga nazivlja te nazivlja generativne i kognitivne lingvistike, računalnoga jezikoslovlja, traduktologije, kontaktologije i teorije valentnosti.

Pri terminološkome radu posebna će se pozornost usmjeriti utvrđivanju nesustavnosti, analizi sinonimnih parova i nizova te normativnoj procjeni pojedinih naziva.

 

Ciljevi projekta:

  • Temeljni je cilj projekta unijeti u bazu 1500 naziva sa sinonimima, definicijama i istovrijednicama na četirima svjetskim jezicima: engleskome, njemačkome, francuskome i ruskome. Takva baza bit će temelj za daljnje usustavljivanje jezikoslovnoga nazivlja jer će se i nakon završetka predviđenoga trajanja projekta upotpunjavati dodavanjem novih naziva.
  • Da bi se postigao taj cilj, izradit će se priručni kontrolni korpus računalno dostupnih i pretraživih izvora koji će biti temelj i za daljnja proučavanja jezikoslovnoga nazivlja.
  • Izradit će se mrežne stranice projekta na kojima će se nalaziti i radovi o jezikoslovnome nazivlju članova projekta i njihovih suradnika.
  • Izradit će se e-monografija o jezikoslovnome nazivlju.
  • Dugoročni je cilj uključivanje terminološkoga naziva izrađenoga na ovome projektu u međunarodni projekt Terminološke komisije Međunarodnoga slavističkog komiteta.

Choose Media