Suradnica na projektu
dr. sc. Barbara Kovačević, znanstvena savjetnica (http://ihjj.hr/istrazivac/barbara-kovacevic/37/)
Sažetak projekta
Temeljni je cilj ovoga projekta izrada baze koja će obuhvaćati riječi (jedna ili više) koje najčešće ulaze u pravopisno poglavlje o sastavljenom i nesastavljenom pisanju. To je, naime, jedno od najtežih i najzahtjevnijih poglavlja u pravopisima velikoga broja jezika, pa i hrvatskoga. Načela i pravila u vezi sa sastavljenim[1] i nesastavljenim pisanjem postoje još od Kušarova i Brozova pravopisa, ali je problem sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja do danas ostao jednim od važnijih (i gorućih) problema hrvatskih pravopisa. Razlog je tomu taj što je proučavani problem zapravo imanentno jezični, a tek onda pravopisni problem. Izrada će baze biti usmjerena na popisivanje pravopisno upitnih slučajeva, ali će se pozornost posvetiti i teorijskomu promišljanju toga pravopisnoga problema (pisanje radova). Prikazat će se kako je problem sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja riješen u teorijskim dijelovima hrvatskih pravopisnih knjiga, a kako u njihovim rječničkim dijelovima te podudaraju li se ta rješenja ili se međusobno isključuju, odnosno kakvo su pisanje propisivali pojedini hrvatski pravopisi. U bazu će kao korpus ući svi hrvatski pravopisi od onih najstarijih – pritom se misli na pravopise u kojima se osim prikaza sustava latiničnih slova pokušavaju riješiti i neka od temeljnih pravopisnih pitanja (onih u užem smislu), pa se u tom smislu zapravo kreće od Partaševa pravopisa (1850.)[2] Međutim, problemi u vezi sa sastavljenim i nesastavljenim pisanjem istraživat će se, popisivati i opisivati od Kušarova pravopisa iz 1889. godine[3] do najnovijih izdanja suvremenih pravopisa: Anić-Silićeva Pravopisa hrvatskoga jezika (2001.), Babić-Finka-Moguševa Hrvatskoga pravopisa (2004.), Babić-Ham-Moguševa Hrvatskoga školskog pravopisa (2008.), Badurina-Marković-Mićanovićeva Hrvatskoga pravopisa (2007.), Babić-Moguševa Hrvatskoga pravopisa (2010.) te Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2013.), ali ne i iz svih izdanja pravopisnih knjiga, nego samo iz onih koja su označila kakvu prekretnicu u vremenu (društveno-povijesna zbivanja) ili pak prekretnicu u pravopisnoj normi (tridesetak pravopisnih izdanja). Istraživanje će se kretati i izvan zadanih granica, ali samo onda kad za to budu postojali opravdani razlozi.
Pozornost će dakle biti usmjerena na izradu korpusa koji će ulaziti u bazu sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja, a dobit će se ispisivanjem riječi (tvorenica, prijedložnih i prijedložno-padežnih izraza i sintagma) koje ulaze u pravopisno poglavlje o sastavljenom i nesastavljenom pisanju. Iz teorijskih će pravopisnih dijelova (pravopisna pravila o sastavljenom i nesastavljenom pisanju) biti ispisani svi primjeri, a iz pravopisnih će rječnika građa biti ekscerpirana iščitavanjem svih natuknica te ispisivanjem onih koje ulaze, ili koje bi mogle ulaziti, u poglavlje o sastavljenom i nesastavljenom pisanju. Na taj će se način zapravo dobiti dijakronijski pravopisni rječnik s natuknicama ispisanima iz većine hrvatskih pravopisa i aneksnih pravopisnih rječnika. Pravopisno upitni[4] slučajevi bit će uspoređivani s primjerima iz sekundarnoga korpusa, tj. iz jezičnih priručnika i mrežnih korpusa. Uz sve će se upitne slučajeve donijeti dakle potvrde iz jezičnih priručnika te primjeri uporabe izvađeni iz mrežnih korpusa i mrežnih pretraživača.
[1] Pisanje sa spojnicom (u onom smislu u kojem se odnose na teoriju subordinacije i koordinacije) pripada sastavljenomu pisanju jer su te i takve tvorenice samo posebna vrsta složenih tvorenica.
[2] Iako u njemu nema poglavlja o sastavljenom i nesastavljenom pisanju, važan je jer se u njemu razmatraju druga temeljna pravopisna pitanja.
[3] Kušar se prvi uhvatio ukoštac s tim problemom. Poseban je naglasak ipak stavljen na 1892. godinu i Brozov Hrvatski pravopis, jer se u njemu proučavani problem prvi put nalazi zaokružen u jednom poglavlju.
[4] Neusklađeni primjeri iz pravopisnih pravila i natuknica iz pravopisnih rječnika.
Ermina Ramadanović (r. Harambašić) rođena je 1975. godine u Zagrebu u kojemu je 1990. godine završila Osnovnu školu Ivana Meštrovića, a potom i V. gimnaziju. Diplomu profesora hrvatskoga jezika i književnosti i ...
Pročitaj više
Pravopispravopis.hr |
Gramatikagramatika.hr |
Savjetnikjezicni-savjetnik.hr |
Bolje.hrbolje.hr |
Hrvatski u školihrvatski.hr |
Riznicariznica.ihjj.hr |
Nazivljenazivlje.hr |
Maturamatura.ihjj.hr |
Frazemifrazemi.ihjj.hr |
Valencijevalencije.ihjj.hr |
Kolokacijeihjj.hr/kolokacije/ |
Metaforeihjj.hr/metafore/ |