Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Životopis

Rođen 1981. u Beogradu. Osnovnu školu pohađa u Beogradu i Žrnovnici, a opću gimnaziju završava u Splitu. Diplomirao u travnju 2008. hrvatski jezik i književnost na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru. Iste godine upisuje Poslijediplomski doktorski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji završava u travnju 2015. godine.

Radio u Gradskoj knjižnici u Zadru (travanj 2007. – ožujak 2008.), a u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje radi od ožujka 2009. godine.

Od 2019. godine član je Uredništva Rasprava: Časopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje s posebnim zaduženjem za međunarodnu vidljivost, a tajnik je institutskoga znanstveno-popularnog časopisa Hrvatski jezik od njegova pokretanja 2014. godine. Trenutačno obnaša i dužnost predsjednika Znanstvenoga vijeća Instituta (dva dvogodišnja mandata od siječnja 2019.).

Trenutačno vodi jedan projekt u okviru osnovne institutske djelatnosti:

• Razvoj modela za normalizaciju grafije starih latiničnih tiskanih tekstova (od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023.)

Surađuje na projektima u okviru osnovne institutske djelatnosti Religijski pravopis (od 2018.) i Rječnik dubrovačkoga govora (2021.) te na projektu Retrogram, koji financira HrZZ, kao izvanprojektni suradnik, a prije je surađivao i na sljedećim projektima:

• Starohrvatski rječnik (MZOŠ) i Starohrvatski rječnik i korpus hrvatskoga jezika do konca 16. st. (2009. – 2018.)
• Padeži, finitnost i kongruencija u slavenskim jezicima (2014. – 2015.)
• Documentation and Interpretation of the Earliest Croatian (HrZZ) (2014. – 2018.)
• Matija Divković u hrvatskoj kulturi (Adris) (2016.)

Poveznice: Hrvatska znanstvena bibliografija, Academia.edu, ResearchGate, Google Znalac.

Izobrazba

• 2015. Doktorat znanosti. Poslijediplomski doktorski studij lingvistike, Filozofski fakultet u Zagrebu
• 2008. Diploma Sveučilišta u Zadru, profesor hrvatskoga jezika i književnosti

Suradnja na projektima

• Dokumentacija i interpretacija najstarijih razdoblja hrvatskoga jezika
• Korpuslinguistik und diachrone Syntax: Subjektkasus, Finitheit und Kongruenz in slavischen Sprachen
• Matija Divković u hrvatskoj kulturi
• Razvoj modela za normalizaciju grafije starih latiničnih tiskanih tekstova
• Religijski pravopis
• Retrodigitalizacija i interpretacija hrvatskih gramatika do ilirizma – RETROGRAM
• Starohrvatski rječnik
• Starohrvatski rječnik i korpus hrvatskoga jezika do konca 16. st.

Bibliografija

Knjige

2020. Bernardinov lekcionar 1495. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. [preuzmi impressum i Predgovor] (s K. Štrkalj Despot)

2017. Nastajanje i jezično oblikovanje hrvatskih lekcionara. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. [preuzmi impressum i Sadržaj]

• Ocjena/prikaz (2019.): V. Blažević Krezić, Nova povijest šćavet(ansk)a, Croatica, XLIII (63), 127–137
• Ocjena/prikaz (2018.): J. Vela, Vuk-Tadija BARBARIĆ, Nastajanje i jezično oblikovanje hrvatskih lekcionara, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2017., VII + 327 str., Slovo, 68, 364–370
• Ocjena/prikaz (2018.): I. Eterović, Vuk-Tadija Barbarić, Nastajanje i jezično oblikovanje hrvatskih lekcionara. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2017, 328 str., Ricerche slavistiche. Nuova serie, 1 (61), 402–406
• Ocjena/prikaz (2018.): B. Schubert, Mistero nastajanja hrvatskih lekcionara, Zadarska smotra, LXVIII, 4, 362–367
• Ocjena/prikaz (2018.): M. Žagar, Novo ruho stare filologije, Vijenac, XXVI, 636–638, 22

2016. Besjede fra Matije Divkovića. Gl. urednik: Željko Jozić. Urednici: Vuk-Tadija Barbarić, Marijana Horvat, Marko Karamatić. Rječnik manje poznatih riječi i tumač imena: Sanja Perić Gavrančić. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. (suautorstvo s M. Horvat, M. Kramarić i A. Radošević) [preuzmi impressum, Kazalo i Uvodnu besjedu]

• Ocjena/prikaz (2017.): J. Galić, Besjede o Besjedama, Croatica et Slavica Iadertina, 13, 2, 374–379
• Ocjena/prikaz (2017.): I. Pranjković, Uz novo izdanje Besjeda, Fluminensia, 29, 1, 126–128

Znanstveni radovi u posljednjih pet godina

2020. Grafija Predika Josipa Banovca s osobitim obzirom na Maretićevu Istoriju hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima. // Dijalekti, jezična povijest i tradicija. Zbornik u čast Josipu Liscu. Ur. Bratulić, Josip; Čupković, Gordana; Galić, Josip. Sveučilište u Zadru – Matica hrvatska – Ogranak Matice hrvatske u Zadru. Zadar. 31–53

2019. Funkcija vezničkoga spoja ako li u starohrvatskim pravnim tekstovima. // Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 45, 2, 265–277

2018. The Vinodol Statute and the Istrian Perambulation: A history of their readings. // The oldest linguistic attestations and texts in the Slavic languages. A. Kapetanović (Ed.). Verlag Holzhausen GmbH. Vienna. 58–69

2017. Sekundarna jotacija – zanimljivo, ali rješivo pitanje izdavačke prakse Divkovićevih djela (na primjeru Besjeda). // Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II. Ur. Grmača, Dolores; Horvat, Marijana; Karamatić, Marko. Zaklada Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene – Hrvatska sveučilišna naklada. Sarajevo – Zagreb. 247–263

2016. Uloga Zadarskoga lekcionara u razumijevanju geneze najstarijih hrvatskih lekcionara. // Croatica et Slavica Iadertina, 12, 1, 3–24

Posljednje sudjelovanje na znanstvenome skupu

2020. 500 godina Libra. Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik 1520., Zagreb, 23. listopada, referat: Usporedba grafijskih rješenja u četirima šesnaestostoljetnim ćiriličnim rukopisima dubrovačke provenijencije

Preuzmi cjelovitu bibliografiju i popis sudjelovanja na skupovima.