Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Životopis

Rođen 1981. u Beogradu. Osnovnu školu pohađa u Beogradu i Žrnovnici, a opću gimnaziju završava u Splitu. Diplomirao u travnju 2008. hrvatski jezik i književnost na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru. Iste godine upisuje Poslijediplomski doktorski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji završava u travnju 2015. obranom doktorskoga rada Nastajanje i jezično oblikovanje hrvatskih lekcionara u 15. i 16. stoljeću pod mentorstvom prof. dr. Amira Kapetanovića.

Radio u Gradskoj knjižnici u Zadru (travanj 2007. – ožujak 2008.), a u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) radi od 9. ožujka 2009. u zvanju asistenta na projektu Starohrvatski rječnik (MZOŠ) pri Odjelu za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju (poslije je projekt prerastao u osnovnu djelatnost Instituta pod imenom Starohrvatski rječnik i korpus hrvatskoga jezika do konca 16. st.). Od srpnja 2014. suradnik je na projektu Documentation and Interpretation of the Earliest Croatian (HRZZ). Na projektu Padeži, finitnost i kongruencija u slavenskim jezicima surađivao je 2014. – 2015. Godine 2016. surađivao je na institutskome projektu Matija Divković u hrvatskoj kulturi (financiranje: Zaklada Adris), koji je završio izdavanjem knjige Besjede fra Matije Divkovića.

Usavršavao se na više radionica u zemlji te na dvjema u inozemstvu (5th HiSoN Summer School in Historical Sociolinguistics, Metochi study center, Lezb, Grčka, 20. – 27. kolovoza 2011.; Summer School in Languages and Linguistics of the Mediterranean, Cagliari, Italija, 13. – 24. lipnja 2016.). Podatci o znanstvenim i drugim radovima te o sudjelovanjima na skupovima navedeni su dolje.

Bio je tajnik Organizacijskoga odbora znanstvenoga skupa Hrvatski jezikoslovac Adolf Bratoljub Klaić (održan 6. i 7. ožujka 2014.), jedan od tajnika međunarodnoga znanstvenog skupa Najstarije jezične potvrde i tekstovi slavenskih jezika (održan 4. i 5. studenoga 2016.) te tajnik obaju brojeva (drugi s T. Bošnjak Boticom) 40. godišta znanstvenoga časopisa Rasprave (IHJJ). Također je tajnik znanstveno-popularnoga časopisa Hrvatski jezik (IHJJ) od njegova pokretanja u ožujku 2014. godine.

U svibnju 2015. izabran je u suradničko zvanje poslijedoktoranda, a u lipnju u znanstveno zvanje znanstvenoga suradnika u području humanističkih znanosti – polje filologija.

Znanstveni interesi: tekstologija / kritika teksta, povijesna sociolingvistika, povijest hrvatskoga jezika.

Jezici: engleski, ruski, talijanski.

Poveznice: Hrvatska znanstvena bibliografija, Academia.edu, ResearchGate, Google Znalac.

Izobrazba

2015. Doktorat znanosti. Poslijediplomski doktorski studij lingvistike, Filozofski fakultet u Zagrebu

2008. Diploma Sveučilišta u Zadru, profesor hrvatskoga jezika i književnosti

Suradnja na projektima

• Dokumentacija i interpretacija najstarijih razdoblja hrvatskoga jezika
• Korpuslinguistik und diachrone Syntax: Subjektkasus, Finitheit und Kongruenz in slavischen Sprachen
• Matija Divković u hrvatskoj kulturi
• Starohrvatski rječnik
• Starohrvatski rječnik i korpus hrvatskoga jezika do konca 16. st.

Bibliografija

Knjige

2017. Nastajanje i jezično oblikovanje hrvatskih lekcionara. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. [preuzmi impressum i Sadržaj]

2016. Besjede fra Matije Divkovića. Gl. urednik: Željko Jozić. Urednici: Vuk-Tadija Barbarić, Marijana Horvat, Marko Karamatić. Rječnik manje poznatih riječi i tumač imena: Sanja Perić Gavrančić. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. (suautorstvo s M. Horvat, M. Kramarić i A. Radošević) [preuzmi impressum, Kazalo i Uvodnu besjedu]

Znanstveni radovi

2017. Sekundarna jotacija – zanimljivo, ali rješivo pitanje izdavačke prakse Divkovićevih djela (na primjeru Besjeda). // Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II. Ur. Grmača, Dolores; Horvat, Marijana; Karamatić, Marko. Zaklada Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene – Hrvatska sveučilišna naklada. Sarajevo – Zagreb. 247–263.

2016. Uloga Zadarskoga lekcionara u razumijevanju geneze najstarijih hrvatskih lekcionara. // Croatica et Slavica Iadertina, 12, 1, 3–24

2015. Ranjinin lekcionar: ključ za predšesnaestostoljetne hrvatske lekcionare: ključ za predšesnaestostoljetne hrvatske lekcionare. // Ricerche slavistiche, 13 (59), 233–264

2014. Prema analizi prepisivačkih pogrešaka u dubrovačkim ćiriličkim prijepisima Bernardinova lekcionara. // Filologija: Časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 63, 1–15

2013. Nekoliko zapažanja o tekstološkim i metodološkim problemima u proučavanju starohrvatskih pravnih termina u Marka Marulića. // Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 39, 1, 189–215

2012. Računalno oblikovanje korpusa starohrvatskoga jezika. // Filologija: Časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 59, 1–13 (u suradnji s A. Kapetanovićem)

2012. Problemi obilježavanja elemenata iz stranih jezika u okviru standarda TEI. // Filologija: Časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 58, 1–17 (u suradnji s A. Halonjom)

2012. Nove spoznaje o Lajpciškom lekcionaru. // Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 38, 1, 1–18

2011. Lajpciški lekcionar i njegovi "predlošci". // Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 37, 1, 1–28

Ostali radovi

2017. U zoru povijesne sociolingvistike u Hrvatskoj. // Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 43, 1, 257–261 (prikaz)

2017. Na kraju dana, nadahnuće korumpiranim jezikom medija masivnih je razmjera. // Hrvatski jezik, 4, 2, 30–31

2016. Povijest hrvatskoga jezika – posla ima puno za mnoge. // Hrvatski jezik, 3, 3, 40–42 (prikaz/intervju)

2015. Kad engleski nije komad torte. // Hrvatski jezik, 2, 4, 30–32

2012. BЛAДИМИP AЛEКCEJEBИЧ MOШИН, Пoд тepeтoм: aутoбиoгpaфиja. Пpeвoд и кoмeнтapи: Нecибa ПAЛИБPК-CУКИЋ, Бeoгpaд: Нapoднa библиoтeкa Cрбиje – Пaнчeвo: Гpaдcкa библиoтeкa, 2008., 283 cтp. // Slovo: Časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, 62, 291–296 (prikaz)

2009. Najtežim i najdužim putom. // Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 35, 436–440 (prikaz)

Sudjelovanja na skupovima

2018. Hrvatski prijevodi Biblije, Zagreb, 26. – 28. rujna, referat (u suradnji s I. Eterović): O utjecaju lekcionara na hrvatski protestantski prijevod Novoga testamenta

2018. 6. Hrvatski sintaktički dani: Sintaksa zavisnosložene rečenice, Osijek, 17. – 19. svibnja, referat: Funkcija vezničkoga spoja ako li u starohrvatskim pravnim tekstovima

2017. Contacts & Contrasts: Language, Literature, Culture, Konin (Poljska), 29. – 31. svibnja, referat: The oldest Čakavian versus the oldest Štokavian legal documents

2016. Matija Divković i kultura pisane riječi franjevaca Bosne Srebrene, Zagreb – Sarajevo, 1. – 3. prosinca, referat: O grafiji Divkovićevih Besjeda i mogućim utjecajima

2016. Najstarije jezične potvrde i tekstovi slavenskih jezika, Zagreb, 4. i 5. studenoga, referat: Povijest čitanja Vinodolskoga zakona i Istarskoga razvoda

2016. Languages in Contact 2016, Wrocław, 28. – 29. svibnja, referat: Borrowed Appellatives in the Oldest Croatian Legal Documents

2015. Drugi bosanskohercegovački slavistički kongres, Sarajevo, 28. – 30. svibnja, referat (u suradnji s M. Kramarić): Odrazi latinske, crkvenoslavenske i starohrvatske tradicije u Bandulavićevim inačicama pjesme Dies irae

2012. Međunarodni znanstveni skup Hrvatska ćirilična baština, Zagreb, 26. – 27. studenoga, referat: Analiza prepisivačkih pogrešaka u dubrovačkim ćiriličkim prijepisima Bernardinova lekcionara

2012. Međunarodni znanstveni skup Colloquium Marulianum XXII, Knjige i čitatelji u hrvatskoj renesansi (II), Split, 20. – 21. travnja, referat: Marulić i starohrvatski pravni izvori

2009. V. međunarodni leksikološko-leksikografski znanstveni skup, Računalna leksikologija i leksikografija, Zagreb, 3. – 4. prosinca, referat (u suradnji s A. Halonjom): Problemi obilježavanja elemenata iz stranih jezika u okviru standarda TEI