Teorijski okvir i računalna podloga

Obrada glagola u e-Glavi oslanja se na njemačku valencijsku tradiciju, posebice na njemački tiskani valencijski rječnik VALBU (Valenzwörterbuch deutscher Verben) autora Helmuta Schumachera, Jacqueline Kubczak, Renate Schmidt i Vere de Ruiter (Tübingen: Gunter Narr Verlag, 2004.) i njegovu mrežnu inačicu E-VALBU. Temeljna je pretpostavka njemačkoga i našega opisa da se glagolska valentnost ne definira na razini glagola, nego na razini njegovih značenja. Valentnost je definirana sintaktičkim i semantičkim opisom obvezatnih i neobvezatnih dopuna na razini značenja. Međutim, za razliku od njemačkoga rječnika VALBU naš rječnik uvodi i dodatni morfološki opis te klasifikaciju glagola u semantičke skupine. Približno devetsto najfrekventnijih hrvatskih glagola podijeljeno je u 34 semantičke skupine, od kojih se neke dijele u podskupine. Semantičke skupine glagola motivirane su modelom Beth Levin iz poznate knjige English Verb Classes and Alternation (Chicago: The University of Chicago Press, 1993.), ali se od njezina modela u velikoj mjeri i razlikuju, o čemu je detaljno pisano u članku Semantička razdioba glagola u Bazi hrvatskih glagolskih valencija Ivane Brač i Tomislave Bošnjak Botica.

Podatci se u bazu podataka, na temelju koje se izrađuje e-Glava, unose u prilagođeni leksikografski obrazac za unos u programskome paketu Tschwanelex. Pri izboru računalne podloge odlučivali smo o tome hoćemo li izraditi vlastito sučelje za unos i potom podatke povezivati u relacijske tablice u okruženju SQL ili izabrati leksikografski paket koji bi ispunjavao sve naše zahtjeve. Budući da je u pozadini ipak izrada rječnika, a i zbog višegodišnjega iskustva s radom u programskom paketu Tschwanelex, odustali smo od ideje stvaranja vlastitoga sučelja za unos jer smo istraživanjem utvrdili da se podatci uneseni u Tschwanelexov obrazac za unos zapisuju u željeni oblik relacijske baze (SQL) iz koje možemo razviti budući sustav pretraživanja. Prva je inačica operativnoga radnog sučelja dovršena do 2014. godine, a današnji je oblik stabilna radna inačica koju ćemo vjerojatno dodatno poboljšavati, ali zacijelo ne više na razini lingvističkoga ustroja nego pojedinačnih polja.