Budući da projekt ima svoju teorijsku i primijenjenu stranu, u svakoj će biti primijenjena zasebna metodologija. Teorijski opis dopuna i dodataka te kriteriji za njihovo razlikovanje promotrit će se s gledišta triju različitih lingvističkih modela (ovisnosna gramatika i teorija valentnosti, generativna gramatika i kognitivna gramatika) te će se primijeniti metode koje rabe spomenuti modeli. U ovisnosnoj gramatici primjenjuje se, primjerice, test ispuštanja, posljedični test, test zaključivanjem i anaforizacija; u generativnoj gramatici očuvanost/neočuvanost strukture, očuvanost/promjenjivost i nasljeđivanje posredničkih razina, očuvanost/promjenjivost kategorijske obavijesti, očuvanje oglavljenosti, ograničenost/neograničenost ponavljanja dijelova; a u kognitivnoj gramatici metodološki kriterij konceptualne (ne)zavisnosti. Na kraju će se prikupiti testovi i kriteriji koje opisane teorije predlažu te će se njima pridodati i testovi dobro opisani u drugim modelima, a poznati iz literature. Izdvojit će se testovi primjenjivi na hrvatski jezik te će se na temelju njih osmisliti kriteriji koji razdvajaju dopune od dodataka u hrvatskome jeziku. Upotreba triju lingvističkih modela u istraživanju metodološki je opravdana teorijskim zahtjevima na koje ovaj projekt nastoji odgovoriti: koji su sve testovi i kriteriji potrebni hrvatskomu jeziku za izdvajanje dopuna i dodatka, je li razlika dopuna i dodataka gramatički svrhovita i održiva te u kojoj je mjeri ta podjela teorijski (ne)ovisna.

Primijenjeni dio projekta uključuje skupljanje podataka, korpusno istraživanje i stvaranje računalne baze za opis dvojbenih slučajeva, što zahtijeva zasebnu metodologiju. Rečenice s dvojbenim dijelovima izdvajat će se iz domaćih priručnika, prevođenjem semantički srodnih primjera iz strane literature te će se njima pridodati primjeri koje su istraživači već prije zapazili tijekom vlastitih istraživanja. Ti će se primjeri metodama korpusnoga istraživanja pretražiti u trima hrvatskim korpusima (hrWac, HNK, HJR). Repozitorij će se temeljiti na računalnoj bazi, a izrada baze uključuje sljedeće metodološke korake: osmišljavanje strukture specifične relacijske baze podataka u SQL okruženju s pripadajućim središnjim sustavom upravljanja sadržajem (engl. content management system, CMS) i prilagođenim personaliziranim sučeljem za unos, postavljanje stabilne radne inačice s opisima rečenica te usavršavanje radnoga sučelja i usustavljivanje informacija u bazi radi konačnoga otvaranja za javnost i dodatnih korisničkih funkcija, kao što je primjerice grafički prikaz.

Projekt ima četiri cilja:

1. Sustavno istraživanje sintaktičkih i semantičkih obilježja dopuna i dodataka unutar različitih lingvističkih pristupa (istraživanje metoda i testova triju teorija, istraživanje dosadašnjih hrvatskih gramatičkih opisa, određivanje semantički dvojbenih rečeničnih dijelova u hrvatskom, semantičke uloge dvojbenih dijelova).
2. Izgradnja repozitorija hrvatskih rečenica s rečeničnim dijelovima sintaktički dvojbene funkcije (izgradnja relacijske baze u SQL okruženju, izgradnja sintaktičkoga modela za unos rečenica, popisivanje glagola s dvojbenim dijelovima, prikupljanje primjera, korpusno istraživanje, analiza primjera).
3. Organiziranje okrugloga stola Dopune i dodatci.
4. Pripremanje zbornika radova s okrugloga stola za objavljivanje.