Institut za hrvatski jezik

ZaGovor je digitalni repozitorij govora koji se nalaze u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske na kojem će se prikupljati, trajno pohranjivati i biti javno dostupni rezultati znanstvenoistraživačkoga, intelektualnoga i kreativnoga rada suradnika na projektu i lokalnih zajednica s kojima budu surađivali.

U repozitorij će biti moguće pohraniti različite vrste radova u digitalnom obliku, a nakon objave bit će omogućen slobodan pristup pohranjenim sadržajima: znanstvenim i stručnim radovima, podatcima istraživanja, nastavnim materijalima, slikama, video i audio zapisima, prezentacijama i ostalim sadržajima. Kako je digitalizacija jedan od ključnih pojmova Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, ovaj projekt dolazi u pravom času da uhvati korak sa svjetskim trendovima digitalnoga čuvanja i prezentacije baštine. Osim „digitalne transformacije u znanosti“ u strategiji se kao jedan od ciljeva ističe razvoj znanstvenih područja „koja su od posebnoga nacionalnog značaja, koja proučavaju nacionalnu baštinu i teme bitne za nacionalni identitet“. Ovaj projekt tomu doprinosi svakim svojim dijelom, dokumentacijskim i istraživačkim, a istraživanje se provodi prema metodama koje u svojim radovima nudi Spolsky (2009.), jer zaštita govora je usko povezana s jezičnim planiranjem i jezičnom politikom. Uspjeh potvrđivanja govora kao nematerijalnoga kulturnoga dobra u Republici Hrvatskoj dokaz je da jezična politika i jezično planiranje ne mora biti nužno zlo s obzirom na promjene u govoru, u ovom slučaju pomažu da se govori čuvaju (dokaz su tomu brojni projekti koje je država financirala da bi se govori očuvali).

Glavni je cilj projekta ZaGovor izgradnja računalnoga sučelja na kojem će se dokumentirati i prezentirati jezični fenomeni upisani u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sučelje će sadržavati lingvističke, dokumentacijsko-administrativne podatke o pojedinom dobru, zvučne i video zapise te aktivnosti koje se provode od trenutka upisa u Registar. Sve projektne aktivnosti će se provoditi u suradnji s nositeljima pojedinoga dobra na terenu.

Stvaranjem repozitorija zaštićenih govora koji se nalaze u Registru na jednom će se mjestu moći ogledati sva jezična i kulturna raznolikost Hrvatske, a potvrdit će se i međupovezanost hrvatskih govora, koja je veća nego što se je dosada govorilo. Počevši od govora Huma na Sutli, Bednje i Žminja (upisanih 2007.) do govora Blata na Korčuli, upisana 2023. godine, Hrvatska je, zalaganjem Ministarstva kulture i medija, izgradila svjetski reprezentativan sustav očuvanja mjesnih govora (hrvatskih i ne-hrvatskih), utemeljen na čvrstim lingvističkim i etnološko-antropološkim kriterijima. Došlo je vrijeme da se taj sustav računalno predstavi te da se preko njega omogući lokalnim zajednicama veća međusuradnja, korisnicima lak način upoznavanja s jezičnom raznolikošću, a stručnjacima vrelo istraživanja. Na ovaj se način jezična baština predstavlja na nov način, a stvara se i mreža nositelja i istraživača baštine na nacionalnoj razini. Repozitorij će se povezati s ostalim ovjerenim mrežnim sadržajima nematerijalne kulturne baštine.

Dijalektometrijska će se istraživanja i rezultati kartografski prikazati prema zadanim kriterijima. U predviđenom razdoblju to će biti fonološke i leksičke karte. Ove zadnje će obuhvaćati germanizme i romanizme.

Jednom programirana baza i stranica ostaje trajno mjesto pohranjivanja, dokumentiranja i praćenja jezičnih nematerijalnih kulturnih dobara.

Dodatna vrijednost budućega programa jest što će svaka lokalna zajednica biti sukreator stranice.