Projekti u okviru osnovne djelatnosti

Starohrvatski rječnik i korpus hrvatskoga jezika do konca 16. st.

Voditelj: Amir Kapetanović

O projektu

Nakon projekta MZOS-a Starohrvatski rječnik nastavila bi se u Odjelu za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju planirana i započeta dugoročna istraživanja starohrvatskoga leksika. Nastavile bi se dopunjavati nedovoljno popunjene sastavnice (poučna i legendarna proza te pravni tekstovi) za izradbu rječnika i izgradnju računalnoga korpusa. Namjera je da se gornja vremenska granica računalnoga korpusa u daljnjem radu proširi na cijelo 16. stoljeće. Nije riječ samo o tome da već raspolažemo s desetak prilično dobro obrađenih renensansnih tekstova i da se mnogi srednjovjekovni tekstovi još prepisuju i “žive” u 16. stoljeću nego je riječ i o potrebi da se tekstovi 16. stoljeća sučele sa starohrvatskima, i to radi tekućih specijaliziranih jezičnopovijesnih istraživanja. Samo tako se može uočiti što je u 16. stoljeću baštinjeno iz starijega razdoblja i koliko je toga novost u jeziku na početku ranonovovjekovnoga razdoblja. Dosadašnja takva sučeljavanja tekstova pokazuju se vrlo važnima i zanimljivima te potvrđuju nedovoljno potkrijepljenu tezu da u 16. stoljeću ništa ne nastaje iznova i da nema oštre granice između jezika prije i poslije 1500., premda je riječ o rasjedu dviju epoha. Za sklapanje računalno obrađene i pretražive cjeline obavljeni su već 2012. pokusi koji, ukoliko se nastavi u tom smjeru iskorištavati institutsku građu, obećavaju (npr. stvoreno je sučelje u kojem se mogu po odabranim kriterijima pretraživati neki od obrađenih tekstova i iskorištavati rezultati pretrage). Moguće je jedan dio građe objaviti na internetu, kako bi javnost mogla otprilike dobiti uvid i dojam o koristi i važnosti toga posla. Stvaranje računalnoga korpusa pratilo bi leksikografsku obradu, a oblikovanje računalnoga korpusa moralo bi biti u skladu s prihvaćenim standardima u pripremi institutskoga korpusa suvremenoga standardnoga jezika, kako bi i taj korpus najstarijih hrvatskih tekstova bilo moguće jednoga dana povezati s drugim institutskim korpusima. Računalni korpus o kojem je riječ zamišljen je prije nekoliko godina i nakon toga dana je inicijativa (dokument iz 2011.) za stvaranje velikoga Povijesnoga (“dijakronijskoga”) korpusa hrvatskoga jezika. U njegovu stvaranju ključnu ulogu moraju imati članovi Odjela za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju (ali u suradnji s kolegama iz drugih odjela) jer jedino oni u Institutu mogu svojim biobibliografijama i razvijenim kompetencijama u dosadašnjem radu jamčiti za kvalitetu i pouzdanost primarnih jezičnih podataka. Načela obradbe primarnih podataka za rječnik i korpus definirana su u prethodnom razdoblju (v. npr. Kapetanović 2007, Barbarić–Kapetanović 2012). Sastavljanje velikoga dijakronijskoga korpusa hrvatskoga jezika zamršen je i težak posao, koji se mora pomno unaprijed isplanirati, osobito ako se radi u nekoliko faza i ako se rad na njemu razdjeljuje na nekoliko dionica jer sve dionice moraju biti po svemu kompatibilne, potpuno u suglasju (od tekstoloških načela, preko obradbe do eventualnoga obilježavanja računalnoga korpusa). Pokusna leksikografska obradba starohrvatskoga leksika u programu Tchwane pokazala je da je taj program (uz neke prilagodbe) prikladan za stvaranje Starohrvatskoga rječnika. Ako se građom dopune slabije obrađene sastavnice, mogla bi se započeti tijekom 2014. leksikografska obradba za prvo izdanje toga rječnika. Osnovna leksikografska načela za izradbu toga rječnika definirala je D. Malić svojim Nacrtom (potrebne su prilagodbe nekih načela s obzirom na nove spoznaje i pokuse).

Suradnici na projektu

Rođen 1981. u Beogradu. Osnovnu školu pohađa u Beogradu i Žrnovnici, a opću gimnaziju završava u Splitu. Diplomirao u travnju 2008. hrvatski jezik i književnost na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta ...

Pročitaj više

Amir Kapetanović rođen je 1975. u Pakracu (Hrvatska). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je hrvatski jezik i književnost 1997. godine. Po završetku diplomskoga studija zaposlio se kao lektor ...

Pročitaj više

Pravopis

pravopis.hr

Struna

struna.ihjj.hr

Savjetnik

jezicni-savjetnik.hr

Riznica

riznica.ihjj.hr

Hrvatski u školi

hrvatski.hr

Nazivlje

nazivlje.hr

Bolje.hr

bolje.hr

Matura

matura.ihjj.hr