Projekti u okviru osnovne djelatnosti

Rječnik velikoga i maloga početnog slova

Voditelj: Goranka Blagus Bartolec

O projektu

Rječnik velikoga i maloga početnog slova

Suradnici na projektu: Katarina Cvijanović, vanjska suradnica (prikupljanje građe); dr. sc. Goranka Blagus Bartolec, dr. sc. Željko Jozić, dr. sc. Ivana Matas Ivanković, dr. sc. Ermina Ramadanović, dr. sc. Perina Vukša Nahod

Suradnica za onomastiku: dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga

Izrada računalne baze za unos i obradu rječničkih natuknica: dr. sc. Bruno Nahod

Projekt Rječnik velikoga i maloga početnog slova Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje zamišljen je kao leksikografsko-leksikonski priručnik u kojemu će se abecednim redom donijeti popis jednorječnih i višerječnih imena i naziva koji se temelje na problematici pisanja velikoga i maloga početnog slova u različitim oblicima javne i službene pisane komunikacije.

Rječnik velikoga i maloga početnog slova temelji se na pravilima o pisanju velikoga i maloga početnoga slova koja su zastupljena u mrežnoj i tiskanoj inačici Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Rječnik je osmišljen kao priručnik za opću uporabu kojim će se koristiti svi govornici hrvatskoga jezika koji imaju poteškoća i dvojba u pisanju početnoga slova: lektori, učitelji, profesori, nastavnici, učenici, studenti, prevoditelji, novinari te širok krug korisnika u službenoj i poslovnoj komunikaciji. S obzirom na to da Hrvatski pravopis kao opći pravopisni priručnik propisuje i popisuje i ostale pravopisne probleme, a ne samo probleme povezane s pisanjem početnoga slova, u njemu je nemoguće iscrpno popisati sve pojmove koji u svakodnevnoj jezičnoj uporabi počivaju na pisanju početnoga slova pa se donose samo tipska pravila i primjeri. Svakodnevni upiti i dvojbe korisnika dodatno su opravdali potrebu za sastavljanjem takva priručnika, odnosno postojeći pravopisni rječnik proširiti velikim brojem novih natuknica, pa se predviđa da će Rječnik velikoga i maloga početnog slova sadržavati više od 20 000 natuknica. Osim pisanja početnoga slova u Rječniku će se donijeti i primjeri kojima će se riješiti problem pisanja stranih zemljopisnih i osobnih imena i naziva s obzirom na njihovu ortografsku prilagodbu hrvatskomu jeziku.

S obzirom na to da je pisanje velikoga i maloga početnoga slova jedan od glavnih pravopisnih problema u hrvatskome jeziku i zahtijeva šire izvanjezično znanje (povijesno, zemljopisno, stručno itd.) te da u svakodnevnoj pisanoj uporabi govornici hrvatskoga jezika na temelju postojećih pravopisnih pravila ne mogu uvijek procijeniti piše li se što malim ili velikim početnim slovom, Rječnik velikoga i maloga početnog slova donijet će popis velikoga broja natuknica koje označuju brojne sadržaje iz različitih područja djelovanja govornika hrvatskoga jezika uz pravila o njihovu pisanju.

Rječnik velikoga i maloga početnoga slova temeljit će se na koncepciji Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, na nastavnim planovima i programima za osnovne i srednje škole, podatcima iz recentnih školskih udžbenika te na postojećim enciklopedijskim i leksikonskim priručnicima. U navedenim se izvorima na različite načine zapisuju isti sadržaji te je primarna zadaća Rječnika sustavno opisati i popisati imena i nazive koji se temelje na pisanju velikoga i maloga početnog slova. Rječnik će sadržavati i natuknice različitih tematskih područja (popis svjetskih, međunarodnih i državnih praznika, vjerskih blagdana, etnika, ktetika, povijesnih događaja, kulturnih spomenika i znamenitosti, zemljopisnih područja i sl.).

Radna inačica Rječnika izrađuje se u računalnoj leksikografskoj bazi TLex (TshwaneLex). Rječnički članak uređuje se prema uputama za obradu, a sadržava natuknicu, kratku definiciju, gramatički blok (ako natuknica sadržava kakav pravopisni problem) te, ako je potrebno, uputnice na sinonimne ili normativno preporučene natuknice.

Objavljeni radovi:

Matas Ivanković, Ivana; Blagus Bartolec, Goranka.2019. Corpus Analysis of Complex Names with Common Nouns in Croatian. Computational and Corpus-based Phraseology: Proceedings of the Third International Conference EUROPHRAS 2019. Ur. Corpas Pastor, Gloria; Mitkov, Ruslan; Kunilovskaya, Maria; Losey León, María Araceli. Editions Tradulex. Geneva. 106–113.

Blagus Bartolec, Goranka; Matas Ivanković, Ivana. 2019. Orthography in Practice: Corpus-based Verification of Writing Ktetics in MWU’s in Croatian. Computational and Corpus-based Phraseology: Proceedings of the Third International ConferenceEUROPHRAS 2019. Ur. Corpas Pastor, Gloria; Mitkov, Ruslan; Kunilovskaya, Maria; Losey León, María Araceli. Editions Tradulex. Geneva. 46–52.

Blagus Bartolec, Goranka. 2018. Kako se poučava hrvatski jezik na satu Hrvatskoga jezika?. Hrvatski jezik 1. 26–28.

Blagus Bartolec, Goranka. 2015. Jesu li svi Dalmoši blitvari, a Slavonci prike?. Hrvatski jezik 2/3. 32–33.

Blagus Bartolec, Goranka. 2015. Vatreni, Kauboji i Stara dama. Hrvatski jezik 2/1. 6–10.

Blagus Bartolec, Goranka. 2014. Kad jabučica više nije samo Adamova. Hrvatski jezik 1/4. 30–32.

Suradnici na projektu

Goranka Blagus Bartolec rođena je 30. prosinca 1970. u Kneževu u Baranji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 29. rujna 1995. opću lingvistiku i komparativnu književnost s radom Usporedbe putopisnoga kr...

Pročitaj više

Rođen je 1970. godine u Vinkovcima; odrastao i osnovno obrazovanje stekao je u Županji. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu i Đakovu, a studij jugoslavistike na osječkome Pedagoškom fakultetu (danas Filozofski...

Pročitaj više

Dr. sc. Ivana Matas Ivanković rođena je 22. veljače 1975. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu (Pedagoški obrazovni centar). Diplomirala je 1999. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu grupe Hrvat...

Pročitaj više

Irena Miloš rođena je u Rijeci 1971. godine. Ondje je završila srednju školu – Centar za kadrove u obrazovanju i kulturi (današnja Riječka gimnazija) te studij hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskome fa...

Pročitaj više

Rođen je 29. siječnja 1978. u Zagrebu, gdje je završio opću gimnaziju. Diplomirao je arheologiju i opću informatologiju godine 2004. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 2004. do 2007. radio je u obiteljskoj firm...

Pročitaj više

Ermina Ramadanović (r. Harambašić) rođena je 1975. godine u Zagrebu u kojemu je 1990. godine završila Osnovnu školu Ivana Meštrovića, a potom i V. gimnaziju. Diplomu profesora hrvatskoga jezika i književnosti i ...

Pročitaj više

Rođena je 1982. u Metkoviću, gdje je završila jezičnu gimnaziju. Diplomirala je kroatistiku i fonetiku godine 2006. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2006. do 2008. bila je lektorica na Hrvatskoj ...

Pročitaj više

Pravopis

pravopis.hr

Gramatika

gramatika.hr

Savjetnik

jezicni-savjetnik.hr

Bolje.hr

bolje.hr

Hrvatski u školi

hrvatski.hr

Riznica

riznica.ihjj.hr

Nazivlje

nazivlje.hr

Matura

matura.ihjj.hr

Frazemi

frazemi.ihjj.hr

Valencije

valencije.ihjj.hr

Kolokacije

ihjj.hr/kolokacije/

Metafore

ihjj.hr/metafore/