Suradnici na projektu:
dr. sc. Željka Brlobaš (voditeljica projekta)
dr. sc. Martina Horvat, poslijedoktorandica
prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić (urednica, HAZU)
dr. sc. Nada Vajs Vinja (znanstvena savjetnica u miru, glavna redaktorica svezaka)
dr. sc. Vesna Zečević (viša znanstvena suradnica u miru, redaktorica autorskih dijelova leksikografske obrade)
Opis projekta
Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika interni je projekt Instituta za hrvatski jezik u Odjelu za povijest hrvatskoga jezika, a do 2014. godine bio je jedan od temeljnih institutskih leksikografskih projekata u okviru institutske znanstveno-istraživačke djelatnosti.
Na osnovi leksikografske obrade projektnih institutskih suradnika povijesni Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika objavljuje se u svescima u suizdavaštvu s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (urednica je prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić). Budući da u Akademijinu povijesnome višesveščanom Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika (1880. – 1976.) pored štokavskih i čakavskih pisanih izvora nisu bili obuhvaćeni i kajkavski pisani izvori, osim njih nekoliko, izrada je samostalnoga povijesnog Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika povjerena Institutu.
U Rječniku se leksikografski obrađuje jezično blago kajkavskoga hrvatskog književnog jezika od 16. do polovice 19. stoljeća, uključujući i djela kajkavske dijalektne književnosti do sredine 20. stoljeća. Rezultati leksikografske obrade objavljuju se u svescima od 240 stranica (tri sveska čine jednu knjigu), a dosad je objavljeno 15 svezaka s više od pedeset tisuća natuknica:
Knjiga prva: 1. sv. (A – cenina) 1984.; 2. sv. (cenitel – drištavica) 1985.; 3. sv. (drištlo – hirkanski) 1986.
Knjiga druga: 4. sv. (hiršavski – kaļati (se)) 1988.; 5. sv. (kaļe – lazno) 1989.; 6. sv. (laž – mučitelica) 1991.
Knjiga treća: 7. sv. (mučitelstvo – nestaja) 1995.; 8. sv. (nestajati – okobola) 1999.; 9. sv. (okol1 – pedesetoletni) 2002.
Knjiga četvrta: 10. sv. (pedńic – poniznomolben) 2005.; 11. sv. (poniznomolen – prekogazļiv) 2008.; 12. sv. (prekogledni – pristojno2) 2011.
Knjiga peta: 13. sv. (pristojnost – razbor) 2014.; 14. sv. (razboren – seļanec) 2017.; 15. sv. (seļanin – spodeļavati) 2020.
Leksikografski pristup obradi Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika temelji se na korpusu ekscerpirane jezične građe s ispisanim leksičkim jedinicama u njihovu rečeničnom kontekstu iz određenih kajkavskih književnih tiskanih i rukopisnih djela. Među izvorima su povijesni rječnici kajkavskoga hrvatskog književnog jezika: Habdelićev, Belostenčev, Sušnik – Jambrešićev, Patačićev i Radices latinae linguae, zatim aneksni rječnici u gramatikama i gramatike kajkavskoga hrvatskog književnog jezika, potom povijesno-pravni dokumenti, nabožno-duhovni, etičko-didaktički, popularno-znanstveni tekstovi, tekstovi određenih struka (medicina, veterina, matematika i dr.) te publicistička i književna djela sve do Balada Miroslava Krleže.
Leksikografska se obrada odvija prema utvrđenim i ustaljenim leksikografskim načelima obrade. Prema strukturi rječnički se članak sastoji od natuknice, potvrđenih morfoloških oblika (na temelju primjera iz izvora) i gramatičke definicije natuknice, etimoloških naznaka (za natuknice stranoga podrijetla), strukovne odrednice (za stručne nazive) i stilističke odrednice, opisne definicije značenja i/ili standardnoga ekvivalenta s kolokacijskom, terminološkom i frazeološkom uporabom riječi te od oprimjerenja svakoga pojedinog značenja potvrdama iz povijesnih rječnika kajkavskoga hrvatskog književnog jezika i s jednim primjerom književnih izvora za svako stoljeće.
Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika jedno je od temeljnih djela hrvatske povijesne leksikografije, a njegovom se izradom u okviru istoimenoga internog institutskog projekta ostvaruju jezikoslovni temelji za propitivanje udjela kajkavskoga hrvatskog književnog jezika u okviru tronarječnoga obilježja pisane riječi u povijesti hrvatskoga jezika.
Objavljeni radovi
Rječnik
2014. Brlobaš, Željka; Franić, Ivana; Kalinski, Ivan; Lewis, Kristian; Ptičar, Adela; Štebih Golub, Barbara. Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Knjiga peta, sv. 13., pristojnost – razbor. Ur. Katičić, Radoslav. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
2017. Brlobaš, Željka; Franić, Ivana; Ptičar, Adela; Štebih Golub, Barbara; Vukadinović, Tatjana. Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Knjiga peta, sv. 14., razboren– seļanec. Ur. Katičić, Radoslav. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
2020. Brlobaš, Željka; Horvat, Martina; Kresnik, Ivana; Vukadinović, Tatjana. Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Knjiga peta, sv. 15., seļanin – spodeļavati. Ur. Menac-Mihalić, Mira. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
Znanstveni i znanstveno-popularni radovi
2024. Horvat, Martina; Znika Marion, Maja. Slovopis i pravopis kao izazovi u radu sa starim kajkavskim tekstovima za Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Zbornik radova: Hrvatski slavistički kongres, Šibenik, 25. – 28. rujna 2019. Ur. Baković, I.; Frančić, A.; Malnar Jurišić, M.; Molvarec, L.; Petrović, B. Hrvatsko filološko društvo – Hrvatski slavistički odbor – Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, FF press. Zagreb. 279–292.
2024. Horvat, Martina. Prilog proučavanju kajkavske književnojezične povijesti. Hrvatski jezik 11/1. 37–41.
2024. Horvat, Martina. O jeziku i stilu Kapucinova djela Horvacka od Kristuševoga narođenja. Zbornik: Gregur Kapucin i njegovo djelo (1734. – 1812.). Ur. Jembrih, A. Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića – Slovenska kapucinska provincija. Ljubljana – Zagreb. 297–332.
2020. Brlobaš, Željka; Horvat, Martina. Biblija u izvorima za leksikografsku obradu Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Hrvatski prijevodi Biblije. Ur. Barščevski, Taras; Jelaska, Zrinka; Babić, Nada. Hrvatsko filološko društvo – Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. 119–138. https://library.foi.hr/dbook/pdfk.php?B=1660&sifra=493
2020. Brlobaš, Željka. Hrana duhovna Štefana Zagrepca – izvor u leksikografskoj obradi Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Štefan Zagrebec i njegovo djelo: Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa povodom 350. obljetnice rođenja (1669.–1742.) Zagreb, 25. listopada 2019. Priredili Jembrih, Alojz; Šimić fra Juro. Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića. Zagreb. 281–308.
2020. Brlobaš, Željka. Jezična obilježja djela Duhovne jačke (1750.) Jurja Muliha. Dijalekti, jezična povijest i tradicija: Zbornik u čast Josipu Liscu. Ur. Bratulić, Josip; Čupković, Gordana; Galić, Josip. Sveučilište u Zadru – Matica Hrvatska – Ogranak Matice hrvatske u Zadru. Zadar. 127–144.
2019. Brlobaš, Željka; Horvat, Martina. Metodologija leksikografske obradbe Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Jezikoslovni zapiski 25/1. 143–164.
2019. Brlobaš, Željka. Iz sintakse zavisnosloženih rečenica u najstarijim kajkavskim književnim tekstovima. Rasprave: Časopis instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 45/2. 365–382.
2018. Brlobaš, Željka. The issue of the oldest Kajkavianisms and the Dictionary of the Croatian Kajkavian Literary Language. The oldest linguistic attestations and texts in the Slavic languages. Ed. Kapetanović, Amir. Verlag Holzhausen. Vienna. 70–92.
2017. Horvat, Martina. Tvorba priloga u hrvatskome kajkavskom književnom jeziku. Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju 5. Zbornik radova sa znanstvenih skupova Krapina 2014. –2016. Ur. Jembrih, Alojz. Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca. Zabok. 239–250.
2017. Željka Brlobaš. Uporaba i značenje glagolskih vremena u govorima kajkavskoga narječja. Hrvatski dijalektološki zbornik 21. 37–62.
2017. Brlobaš, Željka; Vukadinović, Tatjana. Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika – o izvorima i leksikografskoj obradi. Luč: časopis Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici 5/5. 70–83.
2016. Horvat, Martina. O sufiksalnim izvedenicama u kajkavskome hrvatskome književnom jeziku. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 42/1. 193–209.
2016. Brlobaš, Željka; Vukadinović, Tatjana. Leksikografski pristup glagolskomu vidu u Vitezovićevu rječniku. Pavao Ritter Vitezović i njegovo doba (1652–1713). Zbornik radova s 3. međunarodne kroatološke konferencije "Pavao Ritter Vitezović i njegovo doba (1652–1713)". Ur. Jembrih, Alojz; Jukić, Ivana. Hrvatski studiji sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. 361–382.
Prikazi
2023. Horvat, Martina. U povodu 75. obljetnice rođenja Alojza Jembriha. (Alojz Jembrih. Kajkavski filološki ogledi: prinos povijesti hrvatske književnosti i jezika. Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca. Martinišće – Zabok. 2023. 1167 str.). Filologija 81. 155–159.
2022. Horvat, Martina. Nepoznato o poznatome. [Zbornik Štefan Zagrebec i njegovo djelo, priredili A. Jembrih i fra J. Šimić, Zagreb: Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića, 2020., 528 str.]. Kroatologija 3. 228–233.
2022. Horvat, Martina. Zagrebec u novom svjetlu [Zbornik Štefan Zagrebec i njegovo djelo]. Kaj, časopis za književnost, umjetnost, kulturu LV/3–4. 145–148.
2018. Znika Marion, Maja. Neizbrisivi trag Ivana Belostenca. Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 5/3. 31–33.
2018. Brlobaš, Željka. Novi istraživački prinosi s krapinskih znanstvenih skupova o kajkavštini. (Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju. V. zbornik radova sa znanstvenih skupova Krapina 2014., 2015. i 2016. godine). Croatica et Slavica Iadertina 14/2. 474–478.
2013. Brlobaš, Željka. Gramatička promišljanja virtuoza hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika (Ignac Kristijanović: Gramatika horvatskoga narječja / Grammatik der kroatischen Mundart, 1837. (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2012.; prijevod i popratna studija Barbara Štebih Golub, faks. pretisak izd. iz 1837. [mini CD-ROM]). Zadarska smotra: časopis za kulturu, znanost i umjetnost LXII/3. 230–233.
1. Osobni podatci:Martina Horvat rođena je u Zagrebu 25. studenog 1979.2. Radno iskustvo:2007. – danas – Institut za hrvatski jezik 2005. – 2007. – lektorica na Croaticumu – hrvatskomu jeziku za strance3. Stip...
Pročitaj višeLana Hudeček znanstvena je savjetnica u trajnome zvanju u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Područje je njezina znanstvenoga bavljenja u prvome redu suvremena jezična norma i jezično planiranje, terminolog...
Pročitaj višeCV in English1. Osobni podatci Ime i prezime: Kristian Lewis Godina i mjesto rođenja: 1975., Zagreb Obitelj: supruga Ana, sin Nikola i kći Katarina2. Radno iskustvo 2001. – danas – Institut za hrvatski jezik i jezi...
Pročitaj višeZaposlenje: 1998. – 2000. Osnovna škola Tina Ujevića u Zagrebu 1. travnja 2000. – ... Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, Odjel za povijest jezika i povijesnu leksikografiju Rad u nastav...
Pročitaj višeMaja Znika Marion rođena je 1982. Diplomirala je 2015. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje zaposlena je 2018. kao asistent na projektu Rječnika hrvats...
Pročitaj više
Pravopispravopis.hr |
Gramatikagramatika.hr |
Savjetnikjezicni-savjetnik.hr |
Bolje.hrbolje.hr |
Hrvatski u školihrvatski.hr |
Riznicariznica.ihjj.hr |
Nazivljenazivlje.hr |
Maturamatura.ihjj.hr |
Frazemifrazemi.ihjj.hr |
Valencijevalencije.ihjj.hr |
Kolokacijeihjj.hr/kolokacije/ |
Metaforeihjj.hr/metafore/ |