Glavni je cilj projekta izrada dijakronijskoga mrežnog rječnika dubrovačkoga govora.
To pretpostavlja izradu opsežnoga korpusa koji će najvećim dijelom biti u čitljivoj elektroničkoj inačici, dok će dio biti u faksimilima (rukopisna građe), a dio će činiti audio snimke. Tekstovi će obasezati razdoblje od 16. do 21. stoljeća i obuhvatit će različite žanrove i funkcionalne stilove: književni, pučke čestitarske pjesme, pučki idiom stiliziran u dramskome tekstu, poslaničku prozu, administrativno-pravne tekstove, novinske tekstove itd.
Rječnička natuknica sadržavat će očekivane elemente: natukničku riječ, gramatičke odrednice, značenje, primjer iz korpusa, oznaku teksta iz kojega je ekscerpirana, bliskoznačnicu ili istoznačnicu (ako postoji), ishodišni oblik (ako je riječ o primljenici) i zvučni zapis natukničke riječi.
Nakon završetka ovoga projekta, rječnik će se u digitalnome obliku nastaviti izrađivati prema istim načelima (rastući e-rječnik / engl. growing dictionary). Kad dosegne dovoljnu količinu, planira se izdati i njegova papirnata inačica.
Za ovakvim projektom u hrvatskoj filologiji postoji velika potreba jer još uvijek ne postoji pouzdan rječnik dubrovačkoga govora nastao na ozbiljnim leksikografskim načelima. S obzirom na dijakronijsku perspektivu, raznovrsnost i obuhvatnost tekstova koji čine korpus za ovaj rječnik, s obzirom na ulogu koju je dubrovački govor odigrao u standardizaciji nacionalnoga jezika te s obzirom na njegovu važnost u dijalektološkim istraživanjima i sam e-korpus i e-rječnik proizašao iz njega imat će zavidnu (znanstvenu, stručnu, baštinsku i kulturnu) vrijednost, primarno filolozima i jezikoslovcima, ali i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti i važnomu dijelu kulture: kazališnomu svijetu (glumcima koji se prečesto teško nose s izazovima prenošenja dubrovačkoga teksta, tako i sa značenjem dubrovačke rečenice).
Posebnu vrijednost donijet će zvučni zapis natukničkih riječi.
Taj je element u suvremenome rječništvu nezaobilazna sastavnica, a u ovome će
projektu biti i velik izazov jer se većina leksema neće crpiti sa zapisom
njihova naglaska pa će se zadatak određivanja naglaska temeljiti na
sustavnosti, dijalektološkim znanjima, kao i onima iz dodirnoga jezikoslovlja te
na iskustvu u bavljenju dubrovačkim govorom i na autentičnosti voditeljice
projekta kao govornice dubrovačkoga govora.
SURADNICI
Dr. sc. Lana Hudeček, znanstvena savjetnica u trajnome zvanju (IHJ)
Dr. sc. Marijana Horvat, znanstvena savjetnica u trajnome zvanju (IHJ)
Dr. sc. Sanja Perić Gavrančić, znanstvena savjetnica (IHJ)
Dr. sc. Martina Kramarić, viša znanstvena suradnica (IHJ)
Dr. sc. Domagoj Vidović, viši znanstveni suradnik (IHJ)
Dr. sc. Josip Mihaljević, znanstveni suradnik (Staroslavenski institut)
Pravopispravopis.hr |
Gramatikagramatika.hr |
Savjetnikjezicni-savjetnik.hr |
Bolje.hrbolje.hr |
Hrvatski u školihrvatski.hr |
Riznicariznica.ihjj.hr |
Nazivljenazivlje.hr |
Maturamatura.ihjj.hr |
Frazemifrazemi.ihjj.hr |
Valencijevalencije.ihjj.hr |
Kolokacijeihjj.hr/kolokacije/ |
Metaforeihjj.hr/metafore/ |