Institut za hrvatski jezik

O projektu

Ovaj je projekt dovršen početkom drugoga projekta: https://rdg.jezik.hr/

Suradnici na projektu:

dr. sc. Vuk Tadija Barbarić, znanstveni suradnik (http://ihjj.hr/istrazivac/vuk-tadija-barbaric/11/)

dr. sc. Marijana Horvat, znanstvena savjetnica u trajnome zvanju (http://ihjj.hr/istrazivac/marijana-horvat/22/)

dr. sc. Martina Kramarić, znanstvena suradnica (http://ihjj.hr/istrazivac/martina-kramaric/52/)

dr. sc. Josip Mihaljević, (http://ihjj.hr/istrazivac/josip-mihaljevic/88/)

dr. sc. Sanja Perić Gavrančić, viša znanstvena suradnica (http://ihjj.hr/istrazivac/sanja-peric-gavrancic/24/)

dr. sc. Domagoj Vidović, viši znanstveni suradnik (http://ihjj.hr/istrazivac/domagoj-vidovic/28/)

dr. sc. Perina Vukša Nahod, znanstvena suradnica (http://ihjj.hr/istrazivac/perina-vuksa-nahod/33/)

Sažetak projekta:

Glavni je cilj projekta izradba korpusno utemeljenoga digitalnog povijesnog rječnika dubrovačkoga govora. Usto će projekt iznjedriti i tiskani rječnik te javnosti ponuditi vrela dubrovačkoga govora u obliku računalno čitljivoga i pretraživoga povijesnog korpusa dubrovačkoga govora starijih razdoblja.

S obzirom na činjenicu da rječnik dubrovačkoga govora još uvijek ne postoji kao samostalno izdanje temeljeno na korpusu i izrađeno prema standardima leksikografske struke, izradba ovoga rječnika dugo se čeka, bilo kao dijalektološka ili kao povijesnojezična bibliografska jedinica. Istraživanja toga govora ujedno predstavljaju i istraživanje predstandardne faze hrvatskoga jezika, znajući kako je govor Dubrovnika utkan u njegovo temelje.

Projekt, stoga, uz voditeljicu s dugogodišnjim iskustvom u znanstvenome istraživanju dubrovačkoga govora, okuplja znanstvenike dokazane u raznim jezikoslovnim područjima nužnima za postizanje izvrsnosti u ovome zadatku: etimologe, onomastičare, dijalektologe, terminologe, povjesničare jezika, klasične filologe, stručnjaka iz informacijskih i komunikacijskih znanosti – stručnjake, dakle, s dugogodišnjim iskustvom u radu u leksikografiji, na korpusnoj lingvistici, na tvorbi riječi, na pravopisu, na grafiji starih tekstova itd. Svi suradnici imaju bogate bibliografije iz kojih su vidljive njihove razvijene kompetencije, a većina je za svoje knjige i nagrađena.

Digitalni dijakronijski korpus dubrovačkoga govora nastajat će digitalizacijom i kritičkom obradbom pomno odabrane građe. Iz njega ekstrahirani podatci bit će temeljem za izradbu e-rječnika i njegove tiskane inačice. Činit će ga jezična vrela od 17. do 21. stoljeća (u manjoj će se mjeri zahvatiti i 16. st.) u kojima je dubrovački govor zapisan. Obuhvatit će se različiti žanrovi i funkcionalni stilovi: jezični spomenici, književni tekstovi, pučke čestitarske pjesme, pučki idiom stiliziran u dramskome tekstu, poslanička proza, administrativno-pravni tekstovi, novinski tekstovi itd. Dio korpusa činit će i jezikoslovni radovi o dubrovačkome vokabularu te odabrani leksikografski naslovi u kojima je on zabilježen. Jedan dio korpusa činit će i (transkribirani) zvučni zapisi dubrovačkih govornika.

Osim što će to biti jedini samostalni povijesni rječnik dubrovačkoga govora izrađen po najvišim pravilima struke, bit će i prvi rječnik digitalnoga oblika, što znači da će biti zauvijek pretraživ i dugoročno nadogradiv.