Institut za hrvatski jezik

O projektu

trajanje projekta: 1. 1. 2023. – 31. 12. 2026.

Projektni tim

voditeljica projekta:

dr. sc. Barbara Štebih Golub, znanstvena savjetnica u trajnome zvanju, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

suradnici na projektu:

izv. prof. dr. sc. Boris Beck, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, znanstvena savjetnica, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

dr. sc. Dubravka Ivšić Majić, viša znanstvena suradnica, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

izv. prof. dr. sc. Lahorka Plejić Poje, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

dr. sc. Ermina Ramadanović, viša znanstvena suradnica, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

doc. dr. sc. Vladimira Rezo, Odsjek za komunikologiju, Fakultet hrvatskih studija, Sveučilište u Zagrebu

Matija Slišurić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Sažetak projekta

Unutar bogate hrvatske biblijsko-prevoditeljske tradicije kajkavskoknjiževna sastavnica veoma je slabo proučena, pa se prijevod Biblije što ga je načinio Ignac Kristijanović spominje na razini napomene. Kako Kristijanovićev prijevod nikada nije objavljen u cijelosti, nego se njegov veći dio nalazi u rukopisu, u ovome trenutku nije dostupan znanstvenoj javnosti.
Cilj predloženoga multidisciplinarnog znanstvenoistraživačkoga, primarno lingvističkoga projekta jest rekonstrukcija, transkripcija i javno dostupno objavljivanje digitalne verzije tako priređenoga teksta biblijskoga prijevoda. Arhivskim i bibliotečnim radom locirat će se i prikupiti dijelovi prijevoda i tako rekonstruirati Kristijanovićeva Biblija. Tekst će se prijevoda transkribirati te će u digitalnoj verziji biti javno dostupan na internetu zainteresiranoj znanstvenoj i široj zajednici, čime će se potaknuti daljnja multidisciplinarna istraživanja. U okviru projekta Kristijanovićev će se prijevod i okolnosti njegova nastanka proučiti s aspekata različitih znanstvenih disciplina (lingvistika, kulturologija, traduktologija, historiografija) te će se time proširiti spoznaje kako o hrvatskoj biblijsko-prevoditeljskoj tradiciji, tako i o kajkavskome književnom jeziku.
Planirano trajanje projekta je četiri godine (1. 1. 2023. – 31. 12. 2026.). Tijekom prvih šest (1. 1. 2023.– 1. 7. 2023.) mjeseci arhivskim i bibliotečnim će se radom locirati dijelovi Kristjanovićeva prijevoda te zatražiti digitalne inačice rukopisa. Od 1. 7. 2023. do 31. 12. 2025. radit će se na transkripciji prijevoda i kolacioniranju. Istodobno će se provoditi lingvistička, kulturološka i traduktološka istraživanja teksta. Od 1. 1. 2026. do 31. 2026. izradit će se konačna verzija Kristijanovićeve Biblije koju će se digitalizirati i učiniti javno dostupnom. Na planiranom okruglom stolu članovi projektnoga tima iznijet će rezultate svojih specifičnih istraživanja (filološka, onomastička, kulturološka, traduktološka, historiografska), a radovi će biti objedinjeni u monografiji.
Glavni rezultati predloženoga znanstveno-istraživačkoga projekta multidisciplinarnoga karaktera bit će: 1. rekonstruiran i transkribiran, u digitalnom obliku javno dostupan prijevod Kristijanovićeve Biblije, 2. lingvistička analiza prijevoda, 3. kulturnopovijesna analiza i kontekstualizacija teksta, 4. traduktološka analiza Kristijanovićeva prijevoda Biblije, 5. historiografska analiza društveno-političkih i kulturnih okolnosti nastanka prijevoda, motivacije za prevođenje i razloga neobjavljivanje prijevoda.

Predstavljanja projekta

• Prije početka projekta doc. dr. sc. Boris Beck i dr. sc. Barbara Štebih Golub najavili su i predstavili projektu emisiji Kajkavijana (Radio Sljeme, 8. 12. 2022.)
• Projekt je najavljen i predstavljeni u izlagnju doc. dr. sc. Borisa Becka i dr. sc. Barbara Štebih Golub „Kristijanovićeva Knjiga Tobijaša iz Svetoga pisma Staroga zakona na horvatski prenešena.“ (Predmoderna hrvatska književnost u europskoj kulturi: kontakti i transferi. Kulturni transferi u ranonovovjekovnoj kajkavskoj knjževnosti. Znanstveni kolokvij. 12. prosinca 2022., Zagreb.)
• Projekt su na Jezikoslovnim raspravama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavili dr. sc. Boris Beck i dr. sc. Barbara Štebih Golub (9. svibnja 2023.)
• Projekt je na međunarodnom skupu Domać rič predstavila dr. sc. Barbara Štebih Golub (2. lipnja 2023.)
• Projekt je predstavljen na tribinu Kajkavskoga spravišča naslovljenoj U potrazi za kajkavskom Biblijom u Zagrebu, 29. studenoga 2023., sudjelovali: Boris Beck, Dubravka Ivšić Majić, Lahorka Plejić Poje, Barbara Štebih Golub.
• O tribini je izašao članak Potraga za izgubljenom kajkavskom Biblijom u Vijencu 21. 12. 20223.
• Projekt je predstavljen na tribini Ljubav prema materinskom jeziku, održanoj 5. 12. u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu u organizaciji Centra tolerancije, sudjelovala Barbara Štebih Golub.
• Projekt je dr. Barbara Štebih Golub predstavlila u emisij Kajkavijana (Radio Sljeme, 18. 4. 2024.)
• Projekt i njegove dosadašnje rezultate 22. 10. 2024. predstavila je dr. sc. Barbara Štebih Golub u emisiji Crkva i društvo (radio Marija )
• Projekt njegove dosadašnje rezultate 20. 11. 2024. predstavila je dr. sc. Barbara Štebih Golub u udruzi Kajkaviana (Donja Stubica).
• Projekt je 24. 1. 2025. na manifestaciji 8. kajkavski vikend u Novom Marofu predstavila dr. sc. Barbara Štebih Golub. Projekt su 12. 2. 2025. u Matici hrvatskoj Zaprešić predstavile prof. dr. Lahorka Plejić Poje i dr. sc. Barbara Štebih Golub.
• Dr. sc. Ivšić Majić i dr. sc. Barbara Štebih Golub 12. 6. u udruzi Kajkavijana u Donjoj Stubici održale su predavanje Kako i kome smo se molili: o starim kajkavskim molitvenicima, lekcionarima, svetačkim imenima

Objavljeni radovi

Beck, Boris; Štebih Golub, Barbara. 2023. Knjiga Tobijaša Ignaca Kristijanovića – komunikacijski aspekti biblijskog prijevoda. Crkva u svijetu 58/4. 613 – 630.

Ivšić Majić, Dubravka; Štebih Golub, Barbara. 2024. Književnokajkavski prijevod psalama iz Arhiva HAZU. Filologija 82. 61–96.

Ivšić Majić, Dubravka; Štebih Golub, Barbara. 2024. Kristijanovićev psaltir. Crkva u svijetu 59/4. 810–826.

Ivšić Majić, Dubravka; Štebih Golub, Barbara. 2024. Paratekstni elementi i prijevodne varijante u Kristijanovićevu prijevodu psalama. Filologija 83. 57–75.

Plejić Poje, Lahorka. 2024. O prijevodu Mudrih izreka Ignaca Kristijanovića. Filologija 83.121–134.

Ramadanović, Ermina; Štebih Golub, Barbara. 2024. Fragment književnokajkavskoga prijevoda Kur'ana. Filologija 83. 153–180.

Rezo, Vladimira. 2024. Jezične mijene Kristijanovićeve Knjige Tobijaša. Filologija 83. 181–204.

Štebih Golub, Barbara. 2024. Projekt rekonstrukcije Kristijanovićeve Biblije. Kaj – Časopis za književnost, umjetnost, kulturu 1/2. Zagreb. 67–72.

Sudjelovanja na skupovima

Štebih Golub, Barbara. 2024. Kristijanović i njegova Biblija kao kruna stare kajkavske pismenosti, plenarno izlaganje održano 23. svibnja 2024. na skupu Četiri i pol stoljeća kajkavske pismenosti. Uz 450. obljetnicu kajkavskoga prvotiska: Ivan Pergošić, Decretum, 1574. u Varaždinu/Ludbregu.

Ivšić Majić, Dubravka; Štebih Golub, Barbara. 2024. Prijevodne varijante i paratekstni elementi u Kristijanovićevu prijevodu Knjige šoltarov. Četiri i pol stoljeća kajkavske pismenosti. Uz 450. obljetnicu kajkavskoga prvotiska: Ivan Pergošić, Decretum, 1574. Varaždin/Ludbreg, svibanj 2024.

Ramadanović, Ermina; Štebih Golub, Barbara. 2024. Fragment književnokajkavskoga prijevoda Kurana. Četiri i pol stoljeća kajkavske pismenosti. Uz 450. obljetnicu kajkavskoga prvotiska: Ivan Pergošić, Decretum, 1574. Varaždin/Ludbreg, svibanj 2024.

Ivšić Majić, Dubravka. Biblical Names Motivated by Nature and their Kajkavian Adaptations. 28th International Congres of Onomastic Sciences (ICOS), Helsinki, Finska, 19. – 23. 8. 2024.

Beck, Boris; Štebih Golub, Barbara. Biblijska Judita u kajkavskom prijevodu. Privlačnost sablažnjive svetice. Povijest hrvatskoga jezika i digitalno doba – o 500. obljetnnici smrti Marka Marulića. Zagreb, 21. – 22. 11. 2024.

Ivšić Majić, Dubravka; Štebih Golub, Barbara. Ženska osobna imena u Kristijanovićevom prijevodu Biblije. Četvrti bosanskohercegovački slavistički kongres. Sarajevo, 22. – 24. 5. 2025.

Projekt se financira donacijom Zaklade Adris.