Institut za hrvatski jezik

O projektu

x

Voditelj projekta u Hrvatskoj: Ivana Crljenko (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb)

Voditelj projekta u Sloveniji: Drago Kladnik (Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Ljubljana)

OPIS PROJEKTA

Problematika zemljopisnih imena i njihovih egzonima zbog svoje osjetljivosti dobiva međunarodnu važnost. Zbog toga jača uloga međunarodnih stručnih skupina, kao što je UNGEGN (United Nations Group of Experts on Geographical Names, tj. Skupina stručnjaka za zemljopisna imena pri Ujedinjenim narodima), osnovana 1959., koja se bavi međunarodnim aktivnostima vezanima uz zemljopisna imena. U okviru UNGEGN-a osnovana je Radna skupina za egzonime, koja se bavi istraživanjima egzonima, a u kojoj sudjeluju i predstavnici Slovenije i Hrvatske. Istaknuti UNGEGN-ov stručnjak za zemljopisna imena, austrijski geograf i kartograf Josef Breu, opravdao je postojanje egzonima sljedećim riječima: „Jezik određene skupine ima pravo upotrebljavati svoje vlastite jezične elemente i imenovati svijet oko sebe; to je pravo koje mu se ne može oduzeti i ne može ga ograničiti niti jedan strani autoritet. Egzonimi su dio vokabulara svakog jezika i njihova uporaba, poput jezika samog, izložena je stalnim promjenama.“ Dakle, bitno je temeljito poznavanje egzonima u korpusima slovenskog i hrvatskog jezika. Smatramo da su egzonimi neodvojivi dio obaju jezika, a time i ne samo dio kulturne baštine dvaju naroda, nego i dio svjetske kulturne baštine.

Slovenski i hrvatski jezik srodni su slavenski jezici, ali su tijekom svoga povijesnog razvoja bili pod utjecajima različitih jezika i jezičnih politika, koje su diktirale tada mnogo veće države, Mađarska i Austrija. Upravo zato, usporedbom egzonima u slovenskome i hrvatskome jeziku, bit će zanimljivo analizirati utjecaje na proces egzonimizacije u oba jezika, što je prvi cilj ovog zajedničkog projekta. Osobito će nas zanimati oni egzonimi koji se pojavljuju u samo jednom jeziku te razlozi koji su uzrokovali takvo stanje. Stoga u ovome dijelu suradnje očekujemo rezultate koji će potvrditi pretpostavku da je na jačinu i postojanje egzonimizacije u određenim razdobljima utjecala trenutačna jezična politika. U tu svrhu, egzonime ćemo prikupljati iz atlasa i stručnih publikacija iz razdoblja od druge polovice 19. stoljeća do danas. U početnom je razdoblju na hrvatskome jeziku objavljen Kocenov srednjoškolski atlas (Blaž Kocen bio je istaknuti kartograf slovenskog podrijetla, koji je djelovao u Moravskoj i u Beču), koji su u nedostatku te vrste školske literature upotrebljavali slovenski učenici. U razdoblju 1887. – 1943. na hrvatskom je jeziku tiskano 20 izdanja toga atlasa. Analizirat će se i drugi stariji izvori, poput Slika iz obćega zemljopisa Ivana Hoića, koje su objavljene u šest svezaka u razdoblju 1888. –1 900., Minervin svjetski atlas iz 1938. i dr.

Drugi cilj projekta izrada tipologije egzonima prema načinu prilagodbe i udomaćivanja u oba jezika. Pritom treba naglasiti da se u Hrvatskoj egzonimima najviše bave jezikoslovci i geografi (te su zbog toga i jedni i drugi uključeni u projekt), dok se u Sloveniji njima bave gotovo isključivo geografi. U Sloveniji je već napravljeno nekoliko tipologija egzonima, no nijedna se nije pokazala sveobuhvatnom. Stoga bi sudjelovanje jezikoslovaca u slovensko-hrvatskoj istraživačkoj skupini moglo biti iznimna pomoć u izradi bolje tipologije, koja bi se mogla upotrebljavati kod komparacije egzonima u oba jezika. Budući da se na sastancima koje održava UNGEGN-ova Radna skupina za egzonime utvrdilo da postoji velik interes za izradom jedinstvene i univerzalno primjenjive klasifikacije egzonima, ova bi tipologija mogla poslužiti za kategorizaciju egzonima i u drugim jezicima. Time bi naša nastojanja dobila međunarodnu dimenziju. Očekivani rezultat ovog aspekta istraživanja jest upravo izrada jedinstvene tipologije egzonima prema načinu udomaćivanja.

Istraživači planiraju objaviti svoje rezultate u autorskim i suautorskim člancima u znanstvenim časopisima u obje države te predstaviti svoje rezultate na redovitim sastancima UNGEGN-ove Radne skupine za egzonime. Njezin predsjednik, dr. Peter Jordan iz Austrije, zadužen je za objavljivanje publikacije koja sadržava sve prezentacije. Očekujemo da će novi rezultati biti značajni i dovoljni za objavljivanje zajedničke znanstvene knjige.