Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Voditeljica projekta:

dr. sc. Kristina Štrkalj Despot,, IHJJ

Suradnici na projektu:

prof. dr. Branimir Belaj, FF Osijek

prof. dr. Mario Brdar, FF Osijek

prof. dr. Gordana Hržica, ERF Zagreb

Andrea Ledić, Ministarstvo unutarnjih poslova RH

prof. dr. Nikola Ljubešić, Institut Jožef Stefan, Slovenija

dr. sc. Ana Ostroški Anić, IHJJ

doc. dr. Benedikt Perak, FF Rijeka

prof. dr. Anita Peti Stantić, FF Zagreb

doc. dr. Martina Sekulić Sović, FF Zagreb

prof. dr. Mateusz Milan Stanojević, FF Zagreb

doc. dr. Mirjana Tonković, FF Zagreb

doc. dr. Ana Werkmann Horvat, FF Osijek

Početak projekta:

• 1. siječnja 2022.

Završetak projekta:

• 1. siječnja 2025.

Sažetak projekta

U okviru projekta Metafora i metonimija u jeziku i mišljenju provodit će se teorijska i empirijska istraživanja konceptualne metafore, metonimije, semantičkih okvira, predodžbenih shema i kognitivnih primitiva u hrvatskome jeziku u kognitivnolingvističkome teorijskome okviru.

Projekt se sastoji od dvaju temeljnih modula:

a) popunjavanje i dorada repozitorija konceptualnih metafora u hrvatskome jeziku (nastavak projekta MetaNet.HR u teorijskome i metodološkome smislu uz neke metodološke preinake i osuvremenjivanje; teorijska podloga projekta jest neuronska teorija jezika i mišljenja, a metode popunjavanja baze jesu korpusne analize Sketch Engine alatima te ručno označavanje rečenica iz korpusa);

b)teorijska i primijenjena istraživanja metafore i metonimije u mišljenju i jeziku (projekt će se u ovome dijelu baviti istraživanjem figurativnoga jezika u: gramatici, diskursu, etimologiji, psiholingvistici, jezičnome usvajanju, jezičnim patologijama, forenzici i obradi prirodnoga jezika; metode rada bit će korpusne, eksperimentalne, metode strojnoga učenja i kvalitativne analize).

Projektni rezultati bit će: dorađena, osuvremenjena i proširena baza MetaNet.HR, zbirke rečenica iz korpusa u kojima su označeni metaforični izrazi te rečenica u kojima su označeni primjeri doslovne uporabe jednakih izraza i izvadci iz korpusa u kojima su ručno označene konceptualne metafore i njihove razine za potrebe obrade prirodnoga jezika, najmanje osam znanstvenih radova objavljenih u časopisima indeksiranima u Scopusu, od čega najmanje tri rada u prvoj kvartili, te jedna knjiga objavljena kod uglednoga međunarodnoga izdavača.

Osuvremenjena baza podataka uz replikabilnu i višestruko testiranu metodu njezina popunjavanja ima potencijal postati model na kojem će se izgraditi slični repozitoriji za ostale jezike, a višejezična baza bila bi nezamjenjiv alat za međujezično i međukulturno istraživanje temeljnih mehanizama mišljenja i jezika u smislu univerzalnosti i kulturne specifičnosti.

Sinopsis projekta

1. Teorijska podloga i opis recentnoga stanja u istraživačkome području

U okviru projekta Metafora i metonimija u jeziku i mišljenju provodit će se teorijska i empirijska istraživanja konceptualne metafore, metonimije, semantičkih okvira, predodžbenih shema i kognitivnih primitiva u hrvatskome jeziku u kognitivnolingvističkome teorijskome okviru.

Za nastavak rada na bazi MetaNet.HR i dalje će ključna biti neuronska teorija jezika i mišljenja (Feldman 2008) te neuronska teorija metafore (Lakoff 2008), koje su uvelike zasnovane na semantici okvira (Filmore 1976). Unutar neuronske teorije jezika mišljenje i jezik definiraju se: kao neuronski sustavi temeljeni na neuronskom procesiranju, a ne na manipulaciji formalnim simbolima; kao utjelovljeni sustavi koji odslikavaju strukturu ljudskoga tijela i vanjskoga fizičkoga i društvenoga okružja; te kao evolucionistički sustavi (velik dio neuronskih mehanizama koji se rabe u jezičnim i kognitivnim funkcijama nisu specifični samo za ljude). U okviru projekta MetaNet: A Multilingual Metaphor Repository, koji je provodio International Computer Science Institute na Sveučilištu Berkeley (SAD) osmišljen je sustav formaliziranoga označavanja metafora, metonimija, okvira, predodžbenih shema te gramatičkih i leksičkih konstrukcija, koji je u skladu sa svim saznanjima neuronske teorije jezika i mišljenja te je ujedno dostatno precizan da udovolji zahtjevima obrade prirodnoga jezika. Taj se teorijski model slijedi u ovome projektu.

U okviru drugoga, istraživačkoga modula proučavat će se metafora i metonimija u gramatici (Panther et al. 2010, Sullivan 2013), diskursu (Cameron i Maslen 2010, Semino 2008, Musolff i Zinken 2009), etimologiji (Sweetser 1990), psiholingvistici (npr. Kay i Kempton 1984, Glucksberg 2003, Boroditsky 2000, 2001), jezičnome usvajanju (Johnson 1999), kliničkim istraživanjima (Tay 2013, Elvevåg et al. 2011) forenzici i obradi prirodnoga jezika (Shutova 2010).

2. Znanstveni ciljevi projekta i napredak u odnosu na recentno stanje

Projekt je organiziran u dvama temeljnim modulima s dvama temeljnim ciljevima: a) popunjavanje i dorada repozitorija konceptualnih metafora u hrvatskome jeziku i b)teorijska i primijenjena istraživanja metafore i metonimije u mišljenju i jeziku.

Prvi modul nastavak je projekta MetaNet.HR u teorijskome i metodološkome smislu uz neke metodološke preinake i osuvremenjivanje. U ovome modulu specifični ciljevi jesu: analiza i unos novih metafora, metonimija i okvira, poboljšanje korpusne metode analize pojedinih skupina metafora, izrada iscrpnije i preglednije hijerarhije metafora te izrada uputa za analizu (s primjerima), koje bi mogle poslužiti kao temelj za paralelnu obradu korpusa drugih jezika.

Drugi modul uključuje teorijska i primijenjena istraživanja metafore i metonimije u mišljenju i jeziku. Projekt će se u ovome dijelu baviti istraživanjem figurativnoga jezika u različitim smjerovima, u većini kojih su projektni suradnici već ostvarili rezultate:

· gramatici (metaforička uporaba konstrukcija, metonimija semantičkih okvira, metafora i metonimija u sintaksi, tvorbi riječi, polisemiji itd.; v. Brdar 2015, 2017, Werkmann Horvat et al. 2021)

· diskursu (metaforičko uokvirivanje, analiza diskursa vođena metaforom, metafora i ironija, metafora u govoru mržnje; v. Stanojević 2020, Despot i Ostroški Anić 2021 – međunarodna suradnja s mrežom istraživača iz CA Nexus Linguarum)

· psiholingvistici (fokus na empirijskim istraživanjima odnosa jezika i mišljenja i utjelovljene kognicije (Tonković, Brdar i Despot 2020)

· jezičnome usvajanju (korpusna istraživanja)

· (jezičnim) patologijama (v. Despot, Sekulić Sović, Vilibić i Mimica 2021)

· forenzici

· i obradi prirodnoga jezika (međunarodna suradnja s Markom Robnikom Šikonjom)

Projektni rezultati za sljedeće tri godine bit će:

· dorađena,osuvremenjena i proširena baza MetaNet.HR

· zbirke rečenica iz korpusa u kojima su označeni metaforični izrazi te rečenica u kojima su označeni primjeri doslovne uporabe jednakih izraza i izvadci iz korpusa u kojima su ručno označene konceptualne metafore i njihove razine za potrebe obrade prirodnoga jezika

· najmanje osam znanstvenih radova objavljenih u časopisima indeksiranima u Scopusu, od čega najmanje tri rada u prvoj kvartili

· jedna knjiga objavljena kod uglednoga međunarodnoga izdavača.

Osuvremenjena baza podataka uz razvijenu, replikabilnu i višestruko testiranu metodu njezina popunjavanja ima potencijal postati model na kojem će se izgraditi slični repozitoriji za ostale jezike, a višejezična baza bit će nezamjenjiv alat za međujezično i međukulturno istraživanje temeljnih mehanizama mišljenja i jezika u smislu univerzalnosti i kulturne specifičnosti.

3. Metodologija

U nastavku rada na bazi MetaNet HR i dalje će se slijediti utvrđena metodologija (korpusne metode uporabom Sketch Engine alata, Despot et al. 2019), koja je izrasla iz projekta MetaNet: A Multilingual Metaphor Repository (https://www.icsi.berkeley.edu/icsi/gazette/2012/05...), uz neka poboljšanja u korpusnim metodama analize pojedinih skupina metafora. Baza će i dalje sadržavati: popis konceptualnih metafora; popis predodžbenih shema, kognitivnih primitiva i okvira; hijerarhiju metafora; hijerarhiju okvira. Metafore su podijeljene i pretražive po tipu te po tematskim ili konceptualnim skupinama. Po tipu su metafore razdijeljene u: primarne metafore, složene metafore i izvedene metafore. Prema tematskim ili konceptualnim skupinama metafore su podijeljene na: metafore strukture događaja, metafore uma, metafore moralnosti, metafore vremena, metafore emocija, metafore ekonomije, metafore vladanja itd. Za svaku se konceptualnu metaforu određuje: tip, hijerarhija, razina, izvorni okvir, ciljni okvir, preslikavanja, odnosi, tipovi odnosa, izvedene metafore, primjeri jezičnih metafora i leksičkih jedinica koji odslikavaju konceptualnu metaforu. Hijerarhijski odnosi među metaforama automatski se grafički prikazuju. Za svaki se okvir određuje tip, hijerarhija, uloge, odnosi s drugim okvirima, veze, inferencije, leksičke jedinice i leksičke jedinice iz povezanih okvira. Odnosi među okvirima automatski se grafički prikazuju. Baza je pretraživa po svim navedenim značajkama.

U istraživačkome modulu projekta metode rada bit će korpusne, eksperimentalne, metode strojnoga učenja te kvalitativne analize.

4. Relevantnost projekta u širem akademskom kontekstu

Nadopunjavanje hrvatskoga repozitorija metafora i figurativnoga jezika te teorijska i primijenjena istraživanja koja će tu izgradnju pratiti poslužit će za ostvarivanje semantičkih zadaća u obradi prirodnoga jezika te potencijalno pridonijeti istraživanju umjetne inteligencije.

Već uspostavljenim plodnim međunarodnim suradnjama te mogućnošću proširenja projekta uključenjem europskih partnera otvara se prostor dugoročnim multidisciplinarnim istraživanjima čiji je cilj razumjeti kako ljudi usvajaju, razumijevaju i upotrebljavaju jezik.

Ovaj projekt početni je stupanj u osmišljavanju multidisciplinarnoga projekta izgradnje višejezičnoga repozitorija metafora, metonimija i predodžbenih shema, čiji je cilj izgradnja računalnoga sustava koji je sposoban razumjeti metafore i figurativni jezik. Takav bi višejezični projekt ujedinjavao kognitivnu i neuroznanost, lingvistiku, kliničke studije, računalne znanosti i psihologiju.

U okviru projekta planira se osnovati međunarodni centar za istraživanje odnosa (figurativnoga) jezika i mišljenja (Figurative Language Lab) kao njegov širi okvir, koji će se prijaviti za financiranje na natječaj za centar izvrsnosti, ako se takav natječaj raspiše. Taj će laboratorij intenzivno surađivati s već uspostavljenom mrežom istraživača iz Europe, SAD-a, Rusije, Australije, Kanade, Brazila, Kine i Taiwana. Mreža će, kad se formalizira, razraditi projektnu prijavu za vanjsko financiranje.

Literatura:

Bolognesi, M., Brdar, M., Despot, K.Š. (ur.). 2019. Metaphor and Metonymy in the Digital Age. Theory and Methods for Building Repositories of Figurative Language. John Benjamins Publishing Company. Amsterdam.

Boroditsky, L. 2001. Does language shape thought? Mandarin and English speakers’ conceptions of time. Cognitive Psychology, 43/1 1–22.

Boroditsky, L., Ramscar, M. 2002. The roles of body and mind in abstract thought. Psychological Science 13, 185-89.

Bowdle, B. F., Gentner, D. 2005. The career of metaphor. Psychological Review, 112(1), 193–216.

Brdar, M. 2015. Metonymic chains and synonymy. Fluminensia 27/2. 257‒276.

Brdar, M. 2017. Word Formation and Metonymy. Cambridge Scholars Publishing.

Cameron, L., Maslen, R., Todd, Z., Maule, J., Stratton, P., Stanley, N. 2009. The discourse dynamics approach to metaphor and metaphor-led discourse analysis. Metaphor and Symbol, 24(2), 63‒89.

Cameron, L., Maslen, R. (ur.). 2010. Metaphor analysis. London: Equinox.

Despot, K. Š., Ostroški Anić, A. 2021. A War on War Metaphor: Metaphorical Framings in Croatian Discourse on Covid-19. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 47/1. Zagreb.

Despot, K., Tonković, M., Brdar, M., Essert, M., Perak, B., Ostroški Anić, A., Nahod, B., Pandžić, I. 2019. MetaNet.HR: Croatian Metaphor Repository. U: Bolognesi, M., Brdar, M., Despot, K. (ur.). Metaphor and Metonymy in the Digital Age. 123–146. John Benjamins Publishing Company. Amsterdam. DOI: 10.1075/milcc.8.06des

Despot, K. Š., Sekulić Sović, M., Vilibić, M., Mimica, N. 2021. Metaphor Production by Patients with Schizophrenia – A Case Analysis. Metaphor and Symbol, 36/3. 119–140. DOI: 10.1080/10926488.2021.1893606

Elvevåg, B., Helsen, K., De Hert, M., Sweers, K., & Storms, G. 2011. Metaphor interpretation and use: a window into semantics in schizophrenia. Schizophrenia Research, 133(1–3), 205–211.

Feldman, J. 2008. From Molecule to Metaphor. MIT Press.

Fillmore, C. 1976. Frame semantics and the nature of language. Annals of the New York Academy of Sciences: Conference on the Origin and Development of Language and Speech. 280: 20–32.

Gibbs, R. W., Jr. 2001. Evaluating contemporary models of figurative language understanding. Metaphor and Symbol, 16(3–4), 317–333.

Glucksberg, S. 2003. The psycholinguistics of metaphor. Trends in Cognitive Sciences 7(2). 92–96.

Johhson, C. R. 1999. Metaphor vs. conflation in the acquisition of polysemy. The case of see. Cultural, Psychological and Typological Issues in Cognitive Linguistics: Selected papers of the bi-annual ICLA meeting in Albuquerque, July 1995. Masako K. Hiraga, Chris Sinha and Sherman Wilcox [Current Issues in Linguistic Theory 152] 1999. https://doi.org/10.1075/cilt.152.12joh

Lakoff, G. 2008. The neural theory of metaphor. Gibbs, R. (ed), The Cambridge Handbook of Metaphor and Thought; New York: Cambridge University Press.

Musolff, A., Zinken, j. (ur.). 2009. Metaphor and discourse. Basingstoke: Palgrave Macmillan.

Panther, K-U., Thornburg, L., Barcelona, A. (ur.). 2010. Metonymy and metaphor in grammar. Amsterdam and Philadelphia: John Benjamins.

Semino, E. 2008. Metaphor in discourse. Cambridge University Press.

Stanojević, M-M. 2020. Metafora na razmeđu koncepata, jezika i diskursa. Jezikoslovlje, 21/2: 149–178 doi:10.29162/jez.2020.6

Sullivan, K. 2013. Frames and constructions in metaphoric language. Amsterdam and Philadelphia: John Benjamins.

Sweetser, Eve. 1990. From etymology to pragmatics. Cambridge University Press.

Tay, Dennis. 2013. Metaphor in psychotherapy. A descriptive and prescriptive analysis. Amsterdam & Philadelphia: John Benjamins.

Tonković, M., Brdar, M., Despot, K. Š. 2020. Is a difficult task literally heavy? Weight biases difficulty judgements. Metaphor and the Social World 10, 1. 99–118. https://doi.org/10.1075/msw.18032.ton

Werkmann Horvat, A., Bolognesi, M., Aditi, L. 2021. Processing of literal and metaphorical meanings in polysemous verbs: An experiment and its methodological implications. Journal of pragmatics, 171: 131–146 doi:10.1016/j.pragma.2020.10.007