Voditeljica projekta: | dr. sc. Kristina Štrkalj Despot,, IHJJ |
Suradnici na projektu: | prof. dr. Branimir Belaj, FF Osijek prof. dr. Mario Brdar, FF Osijek prof. dr. Gordana Hržica, ERF Zagreb Andrea Ledić, Ministarstvo unutarnjih poslova RH prof. dr. Nikola Ljubešić, Institut Jožef Stefan, Slovenija dr. sc. Ana Ostroški Anić, IHJJ doc. dr. Benedikt Perak, FF Rijeka prof. dr. Anita Peti Stantić, FF Zagreb doc. dr. Martina Sekulić Sović, FF Zagreb prof. dr. Mateusz Milan Stanojević, FF Zagreb doc. dr. Mirjana Tonković, FF Zagreb doc. dr. Ana Werkmann Horvat, FF Osijek |
Početak projekta: |
|
Završetak projekta: |
|
| |
Sažetak projekta | |
U okviru projekta Metafora i metonimija u jeziku i mišljenju provodit će se teorijska i empirijska istraživanja konceptualne metafore, metonimije, semantičkih okvira, predodžbenih shema i kognitivnih primitiva u hrvatskome jeziku u kognitivnolingvističkome teorijskome okviru. Projekt se sastoji od dvaju temeljnih modula: a) popunjavanje i dorada repozitorija konceptualnih metafora u hrvatskome jeziku (nastavak projekta MetaNet.HR u teorijskome i metodološkome smislu uz neke metodološke preinake i osuvremenjivanje; teorijska podloga projekta jest neuronska teorija jezika i mišljenja, a metode popunjavanja baze jesu korpusne analize Sketch Engine alatima te ručno označavanje rečenica iz korpusa); b)teorijska i primijenjena istraživanja metafore i metonimije u mišljenju i jeziku (projekt će se u ovome dijelu baviti istraživanjem figurativnoga jezika u: gramatici, diskursu, etimologiji, psiholingvistici, jezičnome usvajanju, jezičnim patologijama, forenzici i obradi prirodnoga jezika; metode rada bit će korpusne, eksperimentalne, metode strojnoga učenja i kvalitativne analize). Projektni rezultati bit će: dorađena, osuvremenjena i proširena baza MetaNet.HR, zbirke rečenica iz korpusa u kojima su označeni metaforični izrazi te rečenica u kojima su označeni primjeri doslovne uporabe jednakih izraza i izvadci iz korpusa u kojima su ručno označene konceptualne metafore i njihove razine za potrebe obrade prirodnoga jezika, najmanje osam znanstvenih radova objavljenih u časopisima indeksiranima u Scopusu, od čega najmanje tri rada u prvoj kvartili, te jedna knjiga objavljena kod uglednoga međunarodnoga izdavača. Osuvremenjena baza podataka uz replikabilnu i višestruko testiranu metodu njezina popunjavanja ima potencijal postati model na kojem će se izgraditi slični repozitoriji za ostale jezike, a višejezična baza bila bi nezamjenjiv alat za međujezično i međukulturno istraživanje temeljnih mehanizama mišljenja i jezika u smislu univerzalnosti i kulturne specifičnosti. Sinopsis projekta
1.
Teorijska podloga i opis
recentnoga stanja u istraživačkome području
U okviru
projekta Metafora i metonimija u jeziku i
mišljenju provodit će se teorijska i empirijska istraživanja konceptualne
metafore, metonimije, semantičkih okvira, predodžbenih shema i kognitivnih
primitiva u hrvatskome jeziku u kognitivnolingvističkome teorijskome okviru. Za nastavak
rada na bazi MetaNet.HR i dalje će ključna biti neuronska teorija jezika i
mišljenja (Feldman 2008) te neuronska teorija metafore (Lakoff 2008), koje su
uvelike zasnovane na semantici okvira (Filmore 1976). Unutar neuronske teorije
jezika mišljenje i jezik definiraju se: kao neuronski
sustavi temeljeni na neuronskom procesiranju, a ne na manipulaciji
formalnim simbolima; kao utjelovljeni
sustavi koji odslikavaju strukturu ljudskoga tijela i vanjskoga fizičkoga i
društvenoga okružja; te kao evolucionistički
sustavi (velik dio neuronskih mehanizama
koji se rabe u jezičnim i kognitivnim funkcijama nisu specifični samo za
ljude). U okviru projekta MetaNet: A
Multilingual Metaphor Repository, koji je provodio International Computer Science Institute na Sveučilištu Berkeley
(SAD) osmišljen je sustav formaliziranoga označavanja metafora, metonimija,
okvira, predodžbenih shema te gramatičkih i leksičkih konstrukcija, koji je u
skladu sa svim saznanjima neuronske teorije jezika i mišljenja te je ujedno
dostatno precizan da udovolji zahtjevima obrade prirodnoga jezika. Taj se
teorijski model slijedi u ovome projektu. U okviru drugoga, istraživačkoga modula
proučavat će se metafora i metonimija u gramatici (Panther et al. 2010, Sullivan
2013), diskursu (Cameron i Maslen 2010, Semino 2008, Musolff i Zinken 2009),
etimologiji (Sweetser 1990), psiholingvistici (npr. Kay i Kempton 1984, Glucksberg
2003, Boroditsky 2000, 2001), jezičnome
usvajanju (Johnson 1999), kliničkim istraživanjima (Tay 2013, Elvevåg
et al. 2011) forenzici i obradi prirodnoga
jezika (Shutova 2010). 2.
Znanstveni ciljevi projekta i
napredak u odnosu na recentno stanje Projekt je
organiziran u dvama temeljnim modulima s dvama temeljnim ciljevima: a)
popunjavanje i dorada repozitorija konceptualnih metafora u hrvatskome jeziku i
b)teorijska i primijenjena istraživanja metafore i metonimije u mišljenju i
jeziku. Prvi modul
nastavak je projekta MetaNet.HR u teorijskome i metodološkome smislu uz neke
metodološke preinake i osuvremenjivanje. U ovome modulu specifični ciljevi
jesu: analiza i unos novih metafora, metonimija i okvira, poboljšanje korpusne metode
analize pojedinih skupina metafora, izrada iscrpnije i preglednije hijerarhije
metafora te izrada uputa za analizu (s primjerima), koje bi mogle poslužiti kao
temelj za paralelnu obradu korpusa drugih jezika. Drugi modul
uključuje teorijska i primijenjena istraživanja metafore i metonimije u
mišljenju i jeziku. Projekt će se u ovome dijelu baviti istraživanjem
figurativnoga jezika u različitim smjerovima, u većini kojih su projektni
suradnici već ostvarili rezultate: ·
gramatici (metaforička
uporaba konstrukcija, metonimija semantičkih okvira, metafora i metonimija u
sintaksi, tvorbi riječi, polisemiji itd.; v. Brdar 2015, 2017, Werkmann Horvat et
al. 2021) ·
diskursu (metaforičko
uokvirivanje, analiza diskursa vođena metaforom, metafora i ironija, metafora u
govoru mržnje; v. Stanojević 2020, Despot i Ostroški Anić 2021 – međunarodna
suradnja s mrežom istraživača iz CA Nexus
Linguarum) ·
psiholingvistici
(fokus na empirijskim istraživanjima odnosa jezika i mišljenja i utjelovljene
kognicije (Tonković, Brdar i Despot 2020) ·
jezičnome
usvajanju (korpusna istraživanja) ·
(jezičnim)
patologijama (v. Despot, Sekulić Sović, Vilibić i Mimica 2021) ·
forenzici ·
i obradi
prirodnoga jezika (međunarodna suradnja s Markom Robnikom Šikonjom) Projektni
rezultati za sljedeće tri godine bit će: ·
dorađena,osuvremenjena
i proširena baza MetaNet.HR ·
zbirke
rečenica iz korpusa u kojima su označeni metaforični izrazi te rečenica u
kojima su označeni primjeri doslovne uporabe jednakih izraza i izvadci iz
korpusa u kojima su ručno označene konceptualne metafore i njihove razine za
potrebe obrade prirodnoga jezika ·
najmanje
osam znanstvenih radova objavljenih u časopisima indeksiranima u Scopusu, od
čega najmanje tri rada u prvoj kvartili ·
jedna knjiga
objavljena kod uglednoga međunarodnoga izdavača. Osuvremenjena
baza podataka uz razvijenu, replikabilnu i višestruko testiranu metodu njezina
popunjavanja ima potencijal postati model na kojem će se izgraditi slični
repozitoriji za ostale jezike, a višejezična baza bit će nezamjenjiv alat za
međujezično i međukulturno istraživanje temeljnih mehanizama mišljenja i jezika
u smislu univerzalnosti i kulturne specifičnosti. 3.
Metodologija
U nastavku
rada na bazi MetaNet HR i dalje će se slijediti utvrđena metodologija (korpusne
metode uporabom Sketch Engine alata, Despot et al. 2019), koja je izrasla iz
projekta MetaNet: A Multilingual Metaphor
Repository (https://www.icsi.berkeley.edu/icsi/gazette/2012/05...), uz neka poboljšanja u korpusnim metodama
analize pojedinih skupina metafora. Baza će i dalje sadržavati: popis
konceptualnih metafora; popis predodžbenih shema, kognitivnih primitiva i
okvira; hijerarhiju metafora; hijerarhiju okvira. Metafore su podijeljene i
pretražive po tipu te po tematskim ili konceptualnim skupinama. Po tipu su
metafore razdijeljene u: primarne metafore, složene metafore i izvedene
metafore. Prema tematskim ili konceptualnim skupinama metafore su podijeljene
na: metafore strukture događaja, metafore uma, metafore moralnosti, metafore
vremena, metafore emocija, metafore ekonomije, metafore vladanja itd. Za svaku
se konceptualnu metaforu određuje: tip, hijerarhija, razina, izvorni okvir,
ciljni okvir, preslikavanja, odnosi, tipovi odnosa, izvedene metafore, primjeri
jezičnih metafora i leksičkih jedinica koji odslikavaju konceptualnu metaforu.
Hijerarhijski odnosi među metaforama automatski se grafički prikazuju. Za svaki
se okvir određuje tip, hijerarhija, uloge, odnosi s drugim okvirima, veze,
inferencije, leksičke jedinice i leksičke jedinice iz povezanih okvira. Odnosi
među okvirima automatski se grafički prikazuju. Baza je pretraživa po svim
navedenim značajkama. U
istraživačkome modulu projekta metode rada bit će korpusne, eksperimentalne,
metode strojnoga učenja te kvalitativne analize.
4.
Relevantnost projekta u širem
akademskom kontekstu Nadopunjavanje
hrvatskoga repozitorija metafora i figurativnoga jezika te teorijska i
primijenjena istraživanja koja će tu izgradnju pratiti poslužit će za ostvarivanje
semantičkih zadaća u obradi prirodnoga jezika te potencijalno pridonijeti
istraživanju umjetne inteligencije. Već
uspostavljenim plodnim međunarodnim suradnjama te mogućnošću proširenja
projekta uključenjem europskih partnera otvara se prostor dugoročnim multidisciplinarnim
istraživanjima čiji je cilj razumjeti kako ljudi usvajaju, razumijevaju i
upotrebljavaju jezik. Ovaj projekt početni je stupanj u
osmišljavanju multidisciplinarnoga projekta izgradnje višejezičnoga
repozitorija metafora, metonimija i predodžbenih shema, čiji je cilj izgradnja
računalnoga sustava koji je sposoban razumjeti metafore i figurativni jezik.
Takav bi višejezični projekt ujedinjavao kognitivnu i neuroznanost,
lingvistiku, kliničke studije, računalne znanosti i psihologiju. U okviru projekta planira se osnovati
međunarodni centar za istraživanje odnosa (figurativnoga) jezika i mišljenja (Figurative Language Lab) kao njegov širi
okvir, koji će se prijaviti za financiranje na natječaj za centar izvrsnosti,
ako se takav natječaj raspiše. Taj će laboratorij intenzivno surađivati s već
uspostavljenom mrežom istraživača iz Europe, SAD-a, Rusije, Australije, Kanade,
Brazila, Kine i Taiwana. Mreža će, kad se formalizira, razraditi projektnu
prijavu za vanjsko financiranje.
Literatura: Bolognesi, M.,
Brdar, M., Despot, K.Š. (ur.). 2019. Metaphor
and Metonymy in the Digital Age. Theory and Methods for Building Repositories
of Figurative Language. John Benjamins Publishing Company. Amsterdam. Boroditsky, L. 2001. Does language shape thought?
Mandarin and English speakers’ conceptions of time. Cognitive Psychology, 43/1 1–22. Boroditsky,
L., Ramscar, M. 2002. The roles of body and mind in abstract thought. Psychological
Science 13, 185-89. Bowdle, B. F., Gentner, D. 2005. The career of metaphor. Psychological Review, 112(1), 193–216. Brdar,
M. 2015. Metonymic chains and synonymy. Fluminensia 27/2.
257‒276. Brdar, M. 2017. Word Formation and Metonymy.
Cambridge Scholars Publishing. Cameron, L.,
Maslen, R., Todd, Z., Maule, J., Stratton, P., Stanley, N. 2009. The discourse
dynamics approach to metaphor and metaphor-led discourse analysis. Metaphor and Symbol, 24(2), 63‒89. Cameron, L., Maslen, R. (ur.).
2010. Metaphor analysis. London:
Equinox. Despot, K.
Š., Ostroški Anić, A. 2021. A War on War Metaphor: Metaphorical Framings in
Croatian Discourse on Covid-19. Rasprave
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 47/1. Zagreb. Despot, K.,
Tonković, M., Brdar, M., Essert, M., Perak, B., Ostroški Anić, A., Nahod, B., Pandžić,
I. 2019. MetaNet.HR: Croatian Metaphor Repository. U: Bolognesi, M., Brdar, M.,
Despot, K. (ur.). Metaphor and Metonymy
in the Digital Age. 123–146. John Benjamins Publishing Company. Amsterdam.
DOI: 10.1075/milcc.8.06des Despot, K. Š.,
Sekulić Sović, M., Vilibić, M., Mimica, N. 2021. Metaphor Production by
Patients with Schizophrenia – A Case Analysis. Metaphor and Symbol, 36/3. 119–140. DOI: 10.1080/10926488.2021.1893606 Elvevåg, B., Helsen, K., De Hert, M., Sweers, K., &
Storms, G. 2011. Metaphor interpretation and use: a window into semantics in
schizophrenia. Schizophrenia Research,
133(1–3), 205–211. Feldman, J. 2008. From
Molecule to Metaphor. MIT Press. Fillmore, C. 1976. Frame semantics and the nature of language. Annals of the New York Academy of Sciences:
Conference on the Origin and Development of Language and Speech. 280: 20–32. Gibbs, R. W., Jr. 2001.
Evaluating contemporary models of figurative language understanding. Metaphor and Symbol, 16(3–4), 317–333. Glucksberg, S. 2003. The
psycholinguistics of metaphor. Trends in
Cognitive Sciences 7(2). 92–96. Johhson, C. R.
1999. Metaphor vs. conflation in the acquisition of polysemy. The case of see. Cultural, Psychological and Typological
Issues in Cognitive Linguistics: Selected papers of the bi-annual ICLA meeting
in Albuquerque, July 1995. Masako K. Hiraga, Chris Sinha and Sherman Wilcox
[Current Issues in Linguistic Theory 152]
1999. https://doi.org/10.1075/cilt.152.12joh Lakoff, G. 2008. The neural theory of metaphor. Gibbs, R. (ed), The Cambridge Handbook of Metaphor and
Thought; New York: Cambridge University Press. Musolff,
A., Zinken, j. (ur.). 2009. Metaphor and discourse. Basingstoke:
Palgrave Macmillan. Panther,
K-U., Thornburg, L., Barcelona, A. (ur.). 2010. Metonymy and metaphor in
grammar. Amsterdam and Philadelphia: John Benjamins. Semino,
E. 2008. Metaphor in discourse. Cambridge University Press. Stanojević, M-M. 2020. Metafora na razmeđu koncepata, jezika i diskursa. Jezikoslovlje,
21/2: 149–178 doi:10.29162/jez.2020.6 Sullivan,
K. 2013. Frames
and constructions in metaphoric language. Amsterdam
and Philadelphia: John Benjamins. Sweetser,
Eve. 1990. From etymology to pragmatics. Cambridge University Press. Tay, Dennis. 2013. Metaphor in psychotherapy. A descriptive and
prescriptive analysis. Amsterdam & Philadelphia: John Benjamins. Tonković,
M., Brdar, M., Despot, K. Š. 2020. Is a difficult task literally heavy? Weight
biases difficulty judgements. Metaphor
and the Social World 10, 1. 99–118. https://doi.org/10.1075/msw.18032.ton Werkmann
Horvat, A., Bolognesi, M., Aditi, L. 2021. Processing
of literal and metaphorical meanings in polysemous verbs: An experiment and its
methodological implications. Journal of pragmatics, 171:
131–146 doi:10.1016/j.pragma.2020.10.007 |
English CV in EuropassRođena je u Našicama 1980. godine. Diplomirala 2005. engleski jezik i književnost i hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2015. doktorirala je na poslijediploms...
Pročitaj višeDr. sc. Kristina Štrkalj Despot, znanstvena savjetnica u trajnome zvanju, diplomirala je 2002. i doktorirala 2007. godine na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Kao Fulbrightov poslijedoktorand boravila je na Sveučiliš...
Pročitaj više
![]() Pravopispravopis.hr |
![]() Gramatikagramatika.hr |
![]() Savjetnikjezicni-savjetnik.hr |
![]() Bolje.hrbolje.hr |
![]() Hrvatski u školihrvatski.hr |
![]() Riznicariznica.ihjj.hr |
![]() Nazivljenazivlje.hr |
![]() Maturamatura.ihjj.hr |
![]() Frazemifrazemi.ihjj.hr |
![]() Valencijevalencije.ihjj.hr |
![]() Kolokacijeihjj.hr/kolokacije/ |
![]() Metaforeihjj.hr/metafore/ |