Institut za hrvatski jezik

Voditeljica projekta:

dr. sc. Kristina Štrkalj Despot,, IHJJ

Suradnici na projektu:

prof. dr. Branimir Belaj, FF Osijek

prof. dr. Mario Brdar, FF Osijek

prof. dr. Gordana Hržica, ERF Zagreb

Andrea Ledić, Ministarstvo unutarnjih poslova RH

prof. dr. Nikola Ljubešić, Institut Jožef Stefan, Slovenija

dr. sc. Ana Ostroški Anić, IHJJ

doc. dr. Benedikt Perak, FF Rijeka

prof. dr. Anita Peti Stantić, FF Zagreb

doc. dr. Martina Sekulić Sović, FF Zagreb

prof. dr. Mateusz Milan Stanojević, FF Zagreb

doc. dr. Mirjana Tonković, FF Zagreb

doc. dr. Ana Werkmann Horvat, FF Osijek

dr. sc. Ivana Brač

Lobel Filipić, mag.

Početak projekta:

• 1. siječnja 2024.

Završetak projekta:

• 1. siječnja 2028.

Sažetak projekta

U okviru projekta Metafora i metonimija u jeziku i mišljenju provodit će se teorijska i empirijska istraživanja konceptualne metafore, metonimije, semantičkih okvira, predodžbenih shema i kognitivnih primitiva u hrvatskome jeziku u kognitivnolingvističkome teorijskome okviru.

Projekt se sastoji od dvaju temeljnih dijelova:

a) popunjavanje i dorada repozitorija konceptualnih metafora u hrvatskome jeziku (nastavak projekta MetaNet.HR u teorijskome i metodološkome smislu uz neke metodološke preinake i osuvremenjivanje; teorijska podloga projekta jest neuronska teorija jezika i mišljenja, a metode popunjavanja baze jesu korpusne analize te ručno označavanje rečenica iz korpusa);

b)teorijska i primijenjena istraživanja metafore i metonimije u mišljenju i jeziku (projekt će se u ovome dijelu baviti istraživanjem figurativnoga jezika u: gramatici, diskursu, etimologiji, psiholingvistici, jezičnome usvajanju, jezičnim patologijama, forenzici i obradi prirodnoga jezika; metode rada bit će korpusne, eksperimentalne, metode strojnoga učenja te kvalitativne analize.

Osuvremenjena baza podataka uz razvijenu, replikabilnu i višestruko testiranu metodu njezina popunjavanja ima potencijal postati model na kojem će se izgraditi slični repozitoriji za ostale jezike, a višejezična baza bila bi nezamjenjiv alat za međujezično i međukulturno istraživanje temeljnih mehanizama mišljenja i jezika u smislu univerzalnosti i kulturne specifičnosti.

Ciljevi projekta

Dva glavna cilja projekta jesu:

1. popunjavanje i dorada repozitorija konceptualnih metafora u hrvatskome jeziku

2. teorijska i primijenjena istraživanja metafore i metonimije u mišljenju i jeziku.

Dodatni ciljevi jesu:

1. izrada hrvatskoga korpusa metafora i metonimija

2. izrada i anotacija korpusa prijetećih pisama

3. izrada i anotacija korpusa dječjega jezika

4. publiciranje (najmanje 8 znanstvenih radova indeksiranih u Scopusu, od čega barem dva u Q1 kategoriji; najmanje jedna autorska i jedna urednička knjiga).

1. Teorijska podloga i opis recentnoga stanja u istraživačkome području

Kognitivni se pristup najsnažnije odvaja od tradicionalnih teorija jer metafori ne pristupa ni kao anomaliji ni kao sredstvu poetske imaginacije, ornamentu ili ukrasu u jeziku, nego kao temeljnomu mehanizmu ljudskoga mišljenja i konceptualizacije. Prema tom pristupu, koji je podloga ovoga projekta, konceptualni je sustav, koji određuje naše mišljenje i djelovanje, metaforičke prirode, kao su utvrdili Lakoff i Johnson, osnivači teorije konceptualne metafore, u svojoj referentnoj knjizi Metaphors We Live By (1980). U kognitivnolingvističkom pristupu bit je konceptualne metafore razumijevanje i doživljavanje jednoga koncepta s pomoću drugoga. Teorija konceptualne metafore postala je iznimno utjecajna među filolozima, filozofima, kognitivnim i neuroznanstvenicima, psiholozima, antropolozima itd. i do danas nije doživjela radikalne izmjene, pa ni u jednoj od svojih najsuvremenijih inačici: neuronskoj teoriji metafore, koja je teorijska podloga izrade repozitorija metafora u okviru ovoga projekta. Unutar neuronske teorije jezika mišljenje i jezik definiraju se: kao neuronski sustavi koji su zasnovani na neuronskom procesiranju, a ne na manipulaciji formalnim simbolima; kao utjelovljeni sustavi koji odslikavaju strukturu ljudskoga tijela i vanjskoga fizičkoga i društvenoga okružja; te kao evolucionistički sustavi (velik dio neuronskih mehanizama koji se rabe u jezičnim i kognitivnim funkcijama nisu specifični samo za ljude). U okviru projekta neuronske teorije jezika osmišljen je sustav formaliziranoga označavanja metafora, metonimija, okvira, predodžbenih shema te gramatičkih i leksičkih konstrukcija. Tehnički naziv toga sustava označavanja jest utjelovljena konstrukcijska gramatika (embodied construction grammar – ECG). Konstrukcija je pritom veza između oblika i značenja, a značenjski dio konstrukcije izravno je ili metaforički vezan za iskustvo te se razlaže na utjelovljene predodžbene sheme. Sustav je bio primijenjen i u prvome repozitoriju metafora u okviru projekta MetaNet: A Multilingual Metaphor Repository, koji je provodio International Computer Science Institute na Sveučilištu Berkeley (SAD), a vodio prof. dr. Srini Narayanan (dr. sc. Kristina Štrkalj Despot na tom je projektu bila član tima za lingvističku analizu metafora).

2. Znanstveni ciljevi projekta i napredak u odnosu na recentno stanje

Projekt je organiziran u dva temeljna modula: a) popunjavanje i dorada repozitorija konceptualnih metafora u hrvatskome jeziku i b) teorijska i primijenjena istraživanja metafore i metonimije u mišljenju i jeziku.

Prvi modul nastavak je projekta MetaNet.HR u teorijskome i metodološkome smislu uz neke metodološke preinake i osuvremenjivanje. Teorijska podloga projekta jest neuronska teorija jezika i mišljenja, a metode popunjavanja baze jesu korpusne analize te ručno označavanje rečenica iz korpusa. U ovome modulu naglasak će biti na poboljšanju korpusne metode analize pojedinih skupina metafora, izradi iscrpnije i preglednije hijerarhije metafora, te na izradi uputa za analizu (s primjerima), koji bi mogao poslužiti kao temelj za paralelnu obradu korpusa drugih jezika.

Drugi modul uključuje teorijska i primijenjena istraživanja metafore i metonimije u mišljenju i jeziku. Projekt će se u ovome dijelu baviti istraživanjem figurativnoga jezika u:

· gramatici (metaforička i metonimija uporaba konstrukcija, semantičkih okvira, metafora u sintaksi itd., v. Brdar 2015. i 2017; Belaj, u tisku)

· diskursu (metaforičko uokvirivanje, analiza diskursa vođena metaforom, metafora i ironija (v. Semino 2008, Despot i Ostroški Anić 2021)

· psiholingvistici (fokus na empirijskim istraživanjima odnosa jezika i mišljenja i utjelovljene kognicije (npr. Key i Kempton 1984, Boroditsky 2000, 2001, Boroditsky i Ramscar 2002, Thibodeau i Boroditsky 2011, Zhong i Liljenquist 2006, Zhong i Leonardelli 2008, Williams i Bargh 2008, Harmon-Jones, Gable i Price 2011, Tonković, Brdar i Despot 2020 itd.)

· jezičnome usvajanju (korpusna istraživanja)

· jezičnim patologijama (npr. Despot, Sekulić Sović, Vilibić i Mimica 2021)

· forenzici

· i obradi prirodnoga jezika i velikim jezičnim modelima.

Projektni rezultati bit će:

· dorađena, osuvremenjena i proširena baza MetaNet.HR,

· zbirke rečenica iz korpusa u kojima su označeni metaforični izrazi te rečenica u kojima su označeni primjeri doslovne uporabe jednakih izraza i izvadci iz korpusa u kojima su ručno označene konceptualne metafore i njihove razine za potrebe obrade prirodnoga jezika

· označen korpus dječjega jezika

· označen korpus metafora i metonimija

· označen korpus prijetećih pisama

· najmanje osam znanstvenih radova objavljenih u časopisima indeksiranima u Scopusu, od čega najmanje dva rada u prvoj kvartili

· dvije knjige objavljene kod domaćega izdavača

· jedna urednička knjiga objavljena kod uglednoga međunarodnoga izdavača.

3. Metodologija

U okviru projekta provodit će se teorijska i primijenjena istraživanja konceptualne metafore i metonimije u hrvatskom jeziku u sinkronijskoj i dijakronijskoj perspektivi te se rezultati tih istraživanja praktično primjenjuju i prikazuju u obliku baze konceptualnih i jezičnih metafora, metonimija te predodžbenih shema, kogova (kognitivnih primitiva) i semantičkih okvira hrvatskoga jezika.

Baza je javno mrežno dostupna na početnoj projektnoj stranici: http://ihjj.hr/metafore/.

Uključuje ove razine:

– popis konceptualnih metafora

– popis predodžbenih shema, kognitivnih primitiva i okvira

– hijerarhiju metafora

– hijerarhiju okvira (ontologiju).

Metafore su podijeljene i pretražive po tipu te po tematskim ili konceptualnim skupinama.

Po tipu su metafore razdijeljene u:

– primarne metafore

– složene metafore

– izvedene metafore.

Prema tematskim ili konceptualnim skupinama metafore su podijeljene na: metafore strukture događaja, metafore uma, metafore moralnosti, skalarne metafore, metafore vremena, metafore emocija, metafore ekonomije, metafore vladanja, kaskadne metafore, metafore dobrobiti itd.

Kognitivnolingvistička analiza metafora provodi se u skladu s postavkama neuronske teorije jezika i mišljenja te neuronske teorije metafore. Metafore, metonimije, okviri, predodžbene sheme te gramatičke i leksičke konstrukcije formalizirano se označavaju sustavom označavanja utjelovljene konstrukcijske gramatike. Za svaku se konceptualnu metaforu određuje: tip, hijerarhija, razina, izvorni okvir, ciljni okvir, preslikavanja, odnosi, tipovi odnosa, izvedene metafore, primjeri jezičnih metafora i leksičkih jedinica. Hijerarhijski odnosi među metaforama automatski se grafički prikazuju.

Za svaki se okvir određuje tip, hijerarhija, uloge, odnosi s drugim okvirima, veze, inferencije, leksičke jedinice i leksičke jedinice iz povezanih okvira. Odnosi među okvirima automatski se grafički prikazuju. Baza je pretraživa po svim navedenim značajkama.

Metoda je detraljno opisana u Despot et al. (2019).

Metode rada bit će korpusne, eksperimentalne, metode strojnoga učenja i uporabe velikih jezičnih modela te kvalitativne i kvantitativne analize.

4. Relevantnost projekta u širem akademskom kontekstu

Osuvremenjena baza podataka uz razvijenu, replikabilnu i višestruko testiranu metodu njezina popunjavanja ima potencijal postati model na kojem će se izgraditi slični repozitoriji za ostale jezike, a višejezična baza bila bi nezamjenjiv alat za međujezično i međukulturno istraživanje temeljnih mehanizama mišljenja i jezika u smislu univerzalnosti i kulturne specifičnosti.

Izgradnja hrvatskoga repozitorija metafora i figurativnoga jezika, triju korpusa figurativnoga jezika (općega, dječjega jezika i korpusa prijetećih pisama) te teorijska i primijenjena istraživanja figurativnoga jezika (u gramatici, kliničkoj lingvistici, diskursu, konceptualizaciji, jezičnome usvajanju, forenzici itd.) relevantni su rezultati i u hrvatskome, ali i u europskome okviru. Već uspostavljenom suradnjom s nasljednicima projekta MetaNet: A Multilingual Metaphor Repository te mogućnošću proširenja projekta uključenjem europskih partnera otvara se prostor dugoročnim međunarodnim istraživanjima jezika, učenja, pa i neuronskoga modeliranja čiji je krajnji cilj razumjeti kako ljudi uče te kako razumijevaju i upotrebljavaju jezik.

U okviru projekta osnovat će se centar za istraživanje odnosa jezika i mišljenja (Mind and Language Lab) kao njegov širi okvir, koji će se prijaviti za financiranje na natječaj za centar izvrsnosti, ako se takav natječaj raspiše. Taj će laboratorij intenzivno surađivati s već uspostavljenom mrežom istraživača iz cijele Europe, SAD-a, Kine i Taiwana. Mreža će, kad se formalizira, razraditi projektnu prijavu za vanjsko financiranje.

Literatura:

Bolognesi, M., Brdar, M., Despot, K.Š. (ur.). 2019. Metaphor and Metonymy in the Digital Age. Theory and Methods for Building Repositories of Figurative Language. John Benjamins Publishing Company. Amsterdam.

Boroditsky, L. 2001. Does language shape thought? Mandarin and English speakers’ conceptions of time. Cognitive Psychology, 43/1 1–22.

Boroditsky, L., Ramscar, M. 2002. The roles of body and mind in abstract thought. Psychological Science 13, 185-89.

Bowdle, B. F., Gentner, D. 2005. The career of metaphor. Psychological Review, 112(1), 193–216.

Brdar, M. 2015. Metonymic chains and synonymy. Fluminensia 27/2. 257‒276.

Brdar, M. 2017. Word Formation and Metonymy. Cambridge Scholars Publishing.

Cameron, L., Maslen, R., Todd, Z., Maule, J., Stratton, P., Stanley, N. 2009. The discourse dynamics approach to metaphor and metaphor-led discourse analysis. Metaphor and Symbol, 24(2), 63‒89.

Cameron, L., Maslen, R. (ur.). 2010. Metaphor analysis. London: Equinox.

Despot, K. Š., Ostroški Anić, A. 2021. A War on War Metaphor: Metaphorical Framings in Croatian Discourse on Covid-19. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 47/1. Zagreb.

Despot, K., Tonković, M., Brdar, M., Essert, M., Perak, B., Ostroški Anić, A., Nahod, B., Pandžić, I. 2019. MetaNet.HR: Croatian Metaphor Repository. U: Bolognesi, M., Brdar, M., Despot, K. (ur.). Metaphor and Metonymy in the Digital Age. 123–146. John Benjamins Publishing Company. Amsterdam. DOI: 10.1075/milcc.8.06des

Despot, K. Š., Sekulić Sović, M., Vilibić, M., Mimica, N. 2021. Metaphor Production by Patients with Schizophrenia – A Case Analysis. Metaphor and Symbol, 36/3. 119–140. DOI: 10.1080/10926488.2021.1893606

Elvevåg, B., Helsen, K., De Hert, M., Sweers, K., & Storms, G. 2011. Metaphor interpretation and use: a window into semantics in schizophrenia. Schizophrenia Research, 133(1–3), 205–211.

Feldman, J. 2008. From Molecule to Metaphor. MIT Press.

Fillmore, C. 1976. Frame semantics and the nature of language. Annals of the New York Academy of Sciences: Conference on the Origin and Development of Language and Speech. 280: 20–32.

Gibbs, R. W., Jr. 2001. Evaluating contemporary models of figurative language understanding. Metaphor and Symbol, 16(3–4), 317–333.

Glucksberg, S. 2003. The psycholinguistics of metaphor. Trends in Cognitive Sciences 7(2). 92–96.

Johhson, C. R. 1999. Metaphor vs. conflation in the acquisition of polysemy. The case of see. Cultural, Psychological and Typological Issues in Cognitive Linguistics: Selected papers of the bi-annual ICLA meeting in Albuquerque, July 1995. Masako K. Hiraga, Chris Sinha and Sherman Wilcox [Current Issues in Linguistic Theory 152] 1999. https://doi.org/10.1075/cilt.152.12joh

Lakoff, G. 2008. The neural theory of metaphor. Gibbs, R. (ed), The Cambridge Handbook of Metaphor and Thought; New York: Cambridge University Press.

Musolff, A., Zinken, j. (ur.). 2009. Metaphor and discourse. Basingstoke: Palgrave Macmillan.

Panther, K-U., Thornburg, L., Barcelona, A. (ur.). 2010. Metonymy and metaphor in grammar. Amsterdam and Philadelphia: John Benjamins.

Semino, E. 2008. Metaphor in discourse. Cambridge University Press.

Stanojević, M-M. 2020. Metafora na razmeđu koncepata, jezika i diskursa. Jezikoslovlje, 21/2: 149–178 doi:10.29162/jez.2020.6

Sullivan, K. 2013. Frames and constructions in metaphoric language. Amsterdam and Philadelphia: John Benjamins.

Sweetser, Eve. 1990. From etymology to pragmatics. Cambridge University Press.

Tay, Dennis. 2013. Metaphor in psychotherapy. A descriptive and prescriptive analysis. Amsterdam & Philadelphia: John Benjamins.

Tonković, M., Brdar, M., Despot, K. Š. 2020. Is a difficult task literally heavy? Weight biases difficulty judgements. Metaphor and the Social World 10, 1. 99–118. https://doi.org/10.1075/msw.18032.ton

Werkmann Horvat, A., Bolognesi, M., Aditi, L. 2021. Processing of literal and metaphorical meanings in polysemous verbs: An experiment and its methodological implications. Journal of pragmatics, 171: 131–146 doi:10.1016/j.pragma.2020.10.007