Projekt više nije aktivan.
Rezultat projekta je knjiga za koju su priređivačice, autorica koncepcije i uvodne studije Darija Gabrić-Bagarić sa suradnicama Marijanom Horvat, Ivanom Lovrić Jović i Sanjom Perić Gavrančić, nagrađene Državnom nagradom za znanost za 2013. godinu.
Blago jezika slovinskoga (1649./1651.) Jakova Mikalje prvi je trojezični rječnik s hrvatskim polaznim i s talijanskim i latinskim kao ciljnim jezicima. Rječnik bilježi preko 25 000 hrvatskih riječi, obrađenih na samosvojan način, ali na tragu nekih općih leksikografskih postulata. Blago predstavlja prvi pokušaj organiziranja građe u zaokružene rječničke jedinice. To je prvi rječnik s modernim unutarrječničkim ustrojstvom. Na njegovoj građi i leksikografskom postupcima zasnovanisu svi dopreporodni hrvatski rječnici pa se s pravom tvrdi da je Mikaljino Blago ugrađeno u temelje hrvatske leksikografije.
Provedena preobličavanja strukture toga rječnika prema zahtjevima novije leksikografije, a s ciljem preglednoga prikaza rječničkoga fonda i rječničarskih rješenja na samim početcima hrvatskoga jezikoslovlja, obuhvaćena su nazivom transkripcija i leksikografska interpretacija. Priređivač je stoga morao provesti dva postupka: transkripciju teksta i interpretacijuMikaljina rječničkoga koncepta u hrvatskome dijelu rječnika.
Da bi se taj cilj ostvario, rječnička građa prezentirana je prema suvremenim leksikografskim načelima u mjeri koju je dopuštala organizacija izvornika. Pri tome je naglasak stavljen na što vjernije prenošenje Mikaljinih jezičnih i leksikografskih obilježja.
Mikalja je uz rječnik objavio hrvatski pisanu gramatiku talijanskoga jezika, koja se također donosi u transkripciji.
Radi potpunije slike rječničkoga fonda i što obuhvatnije prezentacije građe priređivač je dodao jedan brojpratećih tekstovau II. dijelu– Dodatci priređivača (nanatukničke riječi; originalni zapis; trpni pridjevi; posebni leksik; hapaksi i prvopotvrđenice; frazemi, kolokacije, sveze). Na kraju knjige nalazi se sveobuhvatna studija naslovljena Leksikograf Jakov Mikalja.Marijana Horvat završila je program studija hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te diplomirala 1990. godine na Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik. Na istom je fakultetu 1997. g...
Pročitaj višeSanja Perić Gavrančić maturirala je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a diplomirala klasičnu filologiju na Filozofskome fakultetu. Ljetni semestar školske godine 1989./90. provela je na studijskom boravku u SAD (Loc...
Pročitaj više
Pravopispravopis.hr |
Gramatikagramatika.hr |
Savjetnikjezicni-savjetnik.hr |
Bolje.hrbolje.hr |
Hrvatski u školihrvatski.hr |
Riznicariznica.ihjj.hr |
Nazivljenazivlje.hr |
Maturamatura.ihjj.hr |
Frazemifrazemi.ihjj.hr |
Valencijevalencije.ihjj.hr |
Kolokacijeihjj.hr/kolokacije/ |
Metaforeihjj.hr/metafore/ |