Projekti u okviru osnovne djelatnosti

Konceptualni rječnik hrvatskih somatskih frazema

Voditelj: Barbara Kovačević

O projektu

Voditelj projekta:

dr. sc. Barbara Kovačević, viši znanstveni suradnik

Suradnici na projektu:

dr. sc. Ermina Ramadanović, znanstveni suradnik

dr. sc. Kristina Štrkalj Despot, viši znanstveni suradnik

dr. sc. Ines Virč, viši asistent

Vedran Cindrić, računalna podrška

Konceptualni rječnik hrvatskih somatskih frazema projekt je kojemu je temeljna zadaća u prvome redu stvaranje potpunoga korpusa jedne zatvorene skupine frazema (somatskih frazema) i njihova potpuna tradicionalna frazeografska obrada, a krajnji je cilj stvaranje modernoga konceptualnoga rječnika. Nakon objavljivanja tiskane inačice rječnika stvorit će se podloga za njegovo mrežno izdanje. Na taj će način rezultati projekta biti javno dostupni, a frazemi pretraživi i prema konceptima. Takav, za hrvatski jezik, pionirski model frazeološkoga rječnika, koji obuhvaća jednu zatvorenu skupinu frazema, može biti predloškom za obradu većega i obuhvatnijega frazeološkoga korpusa suvremenoga hrvatskog jezika. Projekt je utemeljen na velikome korpusu somatskih frazema koji su strukturno, sintaktički i značenjski opisani u knjizi Barbare Kovačević Hrvatski frazemi od glave do pete (IHJJ: 2012). Postojeća građa bit će dopunjena frazemima iz novijih leksikografskih izvora (općih jednojezičnih i frazeoloških rječnika, znanstvene i stručne frazeološke literature, iz rječničkoga dijela Bibliografije hrvatske frazeologije s popisom frazema analiziranih u znanstvenim i stručnim radovima (Fink, Željka; Kovačević, Barbara i Hrnjak, Anita; Knjigra: 2010)) te s ciljanim frazemima prikupljenima u okviru projekta Računalna kolokacijska baza hrvatskoga jezika (IHJJ; voditeljica: dr. sc. Goranka Blagus Bartolec) te iz velike frazeološke baze Hrvatska frazeologija koju je prikupio i računalno obradio dr. sc. Stefan Rittgasser, a može se pretraživati prema morfološki nosivoj natuknici (lingua-hr.de). Frazemi koji se nalaze u toj bazi obiluju primjerima iz hrvatskih dnevnih, tjednih i mjesečnih tiskovina, leksikografskih izvora, jezikoslovnih časopisa te književnih djela koja se nalaze u korpusu Hrvatska jezična riznica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (riznica.ihjj.hr).

Konceptualni rječnik hrvatskih somatskih frazema svojevrstan je nasljednik tradicionalnih sinonimnih frazeoloških rječnika. U njemu će frazemske kanonske natuknice biti organizirane pod nadnatuknicama koje čini semantički nosiva sastavnica frazema ili riječ (pojam, koncept) koja izražava semantički sadržaj frazema. Rječnik će donijeti detaljne gramatičke, značenjske i konceptualne informacije svakoga frazema te podatke o metaforičkoj motivaciji.

Rječnik će imati dva osnovna dijela: 1. konceptualni dio – glavni dio rječnika i 2. pomoćni dio – kazalo frazema (organiziran tradicionalno, dakle prema morfološkom poretku nosivih somatizama) u kojemu će uz frazem biti donesen podatak o konceptu pod kojim je frazem potpuno obrađen u prvome dijelu rječnika. Frazemi doneseni pod kojim konceptom opisani su s pozicije forme i značenja, tj. uz svaki se frazem donosi gramatička i jezična informacija – gramatička kategorija leksikaliziranoga izraza, definicija i primjeri te komentari koji se odnose na frazeološku uporabu (stilska odrednica).

Rječnik će sadržavati i podatke o sinonimnim i antonimnim parovima ili nizovima, što je kod pojedinih frazema sa širim koncepatima i s nijansiranim značenjima veoma informativno, npr. unutar koncepta ŠUTNJA mogu se naći i frazemi koji nemaju svi isto značenje: zapela je (zastala je) riječ u grlu komu, držati jezik za zubima, jezik za zube!, pregristi jezik, ugristi se (ujesti se) za jezik, ugristi se (ujesti se) za usnu, ne otvoriti/ne otvarati usta, zavezati/vezati jezik komu, staviti flaster na usta komu, začepiti (zavezati) usta komu, pojela (popapala) je maca jezik komu, svrbi jezik koga, tj. izražavaju široki spektar nijansiranih značenja od šutnje, ušutkivanja, prisiljavanja na šutnju, suzdržavanja od govora do zadržavanja vlastitih riječi te zapravo nisu sinonimni. Podatak o sinonimnome odnosu može primjerice stajati uz frazemski par: ugristi se (ujesti se) za jezik, ugristi se (ujesti se) za usnu. Uz frazeme koji sadržavaju nestandardnojezičnu sastavnicu (npr. biti bez kičme) donijet će se i podatak o normativnome statusu frazema.

Suradnici na projektu

Barbara Kovačević rođena je 1973. godine u Rijeci. Osnovnu školu završila je u Crikvenici, a srednju školu (Opću gimnaziju Pavao Ritter Vitezović) u Senju. Godine 1998. diplomirala je na Filozofskome fakultetu u ...

Pročitaj više

Ermina Ramadanović (r. Harambašić) rođena je 1975. godine u Zagrebu u kojemu je 1990. godine završila Osnovnu školu Ivana Meštrovića, a potom i V. gimnaziju. Diplomu profesora hrvatskoga jezika i književnosti i ...

Pročitaj više

Download CV in EnglishAkademski razvoj Asistentica Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2003. – 2007.) Viša asistentica Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2007.) Znanstvena suradnica Institut za ...

Pročitaj više

Rođena 18. studenoga 1980. godine u Čakovcu. Osnovnu školu završila u Lopatincu, a srednju (opću gimnaziju) u Čakovcu. Godine 2004. diplomirala kroatistiku i slavistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagr...

Pročitaj više

Pravopis

pravopis.hr

Struna

struna.ihjj.hr

Savjetnik

jezicni-savjetnik.hr

Riznica

riznica.ihjj.hr

Hrvatski u školi

hrvatski.hr

Nazivlje

nazivlje.hr

Bolje.hr

bolje.hr

Matura

matura.ihjj.hr