Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

O projektu

Serijalna, predstatistička vrela – primjerice poput popisa crkvene desetine, urbara i inventara vlastelinstava te poreznih popisa – rijetko se mogu naći u velikim korpusima publiciranih povijesnih vrela. Diplomatička i politička povijest XIX. i prve polovice XX. stoljeća bila je fokusirana na transkripciju, analizu ipubliciranje darovnica, ugovora, bilježničkih zapisa, raznih privatnopravnih dokumenata i sličnih pisanih vrela. Historiografija se snažnije počela zanimati za predstatistička vrela u razdoblju kada je ojačao interes za društvenu povijest, mikrohistoriju, povijest svakodnevice i druge interdisciplinarne grane koje podrazumijevaju implementaciju koncepata, metoda i paradigmi iz drugih društvenih i humanističkih znanosti u okviru „nove historije“ i časopisa l'Annales.

Jedna od najvažnijih značajki serijalnih vrela – posebice uzimajući u obzir predloženo istraživanje antroponimije sjeverozapadne Hrvatske u kasnome srednjem i ranome novom vijeku – podrazumijeva vrlo velik broj antroponimijskih potvrda, odnosno stotine, a u nekim dokumentima i tisuće imena pojedinaca, povezanih s različitim kvantitativnim podacima. Najčešće je riječ je o imenima i pridjevcima podložnika zapisanima uz podatke o visini novčanih i drugih „feudalnih“ davanja na pojedinim vlastelinstvima.

Općenito, serijalna vrela odnose se na zatvorene prostorne cjeline, reprezentativna su jer donose antroponimijske potvrde svih društvenih slojeva te omogućavaju statističku analizu zastupljenosti i rasprostranjenosti antroponima.

Projektne aktivnosti podrazumijevat će transkripciju, onomastičku analizu (antroponimijsku i toponimijsku), analizu prostora (ubikaciju) i korelaciju s ranonovovjekosnim i predmodernim zemljovidima te kvantitativnu i kvalitativnu analizu. Zaključni dio rada na pojedinim vrelima podrazumijevat će pripremu odabranih dokumenata, zemljovida i analiza za tisak.