Institut za hrvatski jezik

O projektu

Sažetak projekta

Za razliku od privatnopravnih dokumenata, darovnica i drugih srednjovjekovnih pisanih vrela koja su najčešće publiciranau velikim korpusima (npr. Diplomatički zbornik) serijalna vrela mnogo su rjeđe uključivana u kompendije objavljene građe. Razlog za to bio je manjak interesa diplomatičke i političke historiografije, dominantnih smjerova historiografije u prvoj polovici XX. stoljeća. Serijalno vrelo pojam je koji obuhvaća posebnu vrstu dokumenata sačuvanih „u serijama“ (urbari, popisi desetine). Zanimanje za tu vrstu vrela znatno se povećalo usporedno s jačanjem interesa za novu povijest, društvenu povijest, mikrohistoriju i druge grane povijesnih znanosti koje je među prvima razvila francuska historiografska škola okupljena oko časopisa l'Annales. S obzirom na ciljeve predloženoga istraživanja važno je istaknuti nekoliko najvažnijih značajki serijalnih vrela: 1) U pravilu sadrže mnogo antroponimijskih potvrda2) Odnose se na zatvorene prostorne cjeline. 3) Podatci koje donose reprezentativni su jer donose antroponimijske potvrde svih društvenih slojeva te omogućavaju statističku analizu zastupljenosti i rasprostranjenosti antroponima. Projektne aktivnosti podrazumijevat će transkripciju, onomastičku, kvantitativnu i kvalitativnu analizu te pripremu odabranih dokumenata za objavljivanje. Odabrani dokumenti odnose se na područje središnje i sjeverozapadne Hrvatske tijekom XV. i XVI. stoljeća. Tijekom trajanja internoga projekta bit će obrađeno najmanje 3 opsežna i 6 manje opsežnih vrela. Antroponimijske potvrde biti će upisivane u posebnu bazu podataka, koja će nakon završetka projekta sadržavati najmanje 10 tisuća pojedinačnih antroponimijskih potvrda te više stotina toponimijskih i drugih hrvatskih jezičnih potvrda. Odabrana vrela iznimno su bogata antroponimijskim i toponimijskim potvrdama, reprezentativna su i pogodna za različite, posebice povijesno antroponimijske analize, a dobiveni podatci biti će vizualizirani uz pomoć GIS-a. Uz spomenute onomastičke povijesne potvrde, odabrana kasnosrednjovjekovna vrela sadržavaju i mnoge druge jezične potvrde, koje nedvojbeno predstavljaju vrijedna svjedočanstva o svakodnevnom jeziku hrvatskoga stanovništva u XV. i XVI. stoljeću. Korpus vrela i popratna baza povijesnih potvrda bit će dostupne znanstvenoj zajednici te će zacijelo pridonositi budućim istraživanjima.

Opširnije o projektu

Serijalna, predstatistička vrela poput popisa crkvene desetine, urbara feudalnih posjeda, inventara vlastelinstava i sličnih dokumenata rijetko se mogu naći u velikim korpusima transkribiranih i publiciranih povijesnih vrela. Hrvatska politička povijest i diplomatika XIX. i prve polovice XX. stoljeća bile su fokusirane na transkripciju, analizu, kritiku i publiciranje darovnica, ugovora, bilježničkih zapisa i raznih privatnopravnih, uglavnom srednjovjekovnih dokumenata. Historiografija se snažnije počela zanimati za kasnosrednjovjekovna i novovjekovna predstatistička vrela u razdoblju kada je ojačao interes za društvenu povijest, mikrohistoriju, povijest svakodnevice i druge interdisciplinarne grane koje podrazumijevaju implementaciju koncepata, metoda i paradigmi posuđenih iz drugih društvenih i humanističkih znanosti.

Jedna od najvažnijih značajki serijalnih vrela – posebice uzimajući u obzir predloženo istraživanje antroponimije sjeverozapadne Hrvatske u kasnome srednjem i ranome novom vijeku – podrazumijeva prikupljanje iznimno opsežnoga korpusa vrela i još većeg broja povijesnih antroponimijskih potvrda. Riječ je o tisućama imena pojedinaca, podložnika pojedinih vlastelinstava, koji su u opisanim vrelima najčešće povezani s različitim kvantitativnim podacima. Najčešće je riječ je o imenima i pridjevcima podložnika, zapisanima uz podatke o visini novčanih i drugih davanja na pojedinim vlastelinstvima.

Općenito, serijalna vrela odnose se na zatvorene prostorne cjeline, reprezentativna su jer donose antroponimijske potvrde svih podložnika bez obzira na status i društvenu ulogu te omogućavaju statističku analizu zastupljenosti i rasprostranjenosti antroponima.

Projektne aktivnosti podrazumijevat će transkripciju, onomastičku analizu (antroponimijsku i toponimijsku), analizu prostora (ubikaciju) i korelaciju s predmodernim zemljovidima te statističku analizu kvantitativne građe. Zaključni dio rada na pojedinim vrelima podrazumijevat će pripremu odabranih dokumenata, zemljovida i analiza za publiciranje.

Web stranica projekta:

https://sites.google.com/ihjj.hr/izrada-korpusa-i-...