Institut za hrvatski jezik

O projektu

Govori Hrvatskoga zagorja dijalektološki je projekt koji obuhvaća terenska istraživanja, prikupljanje dijalektne građe i njezinu interpretaciju za odabranu mrežu mjesnih govora s područja Hrvatskoga zagorja. To je područje i u široj javnosti percipirano kao cjelina upravo po kajkavskom govoru njegovih stanovnika.

Specifične kombinacije konzervativnih i inovativnih jezičnih crta, s jedne strane, te brežuljkasto-brdovit, a dijelom i planinski reljef, s druge, na prostoru koji u demografskom smislu nije karakteriziran većim doseljavanjem stanovništva, uvjetovali su da je Hrvatsko zagorje dijalektološki iznimno razvedeno područje Hrvatske. No, istovremeno, ono je nedostatno zastupljeno u dijalektološkoj literaturi i o njegovim se govorima premalo zna. Osnovni razlog tomu jest izostanak temeljnih dijalektoloških istraživanja, odnosno nepostojanje sustavno prikupljene i javno dostupne dijalektološke građe.

Znanstveni ciljevi projekta:

– prikupljanje i interpretacija hrvatske dijalektne građe iz dosad neistraženih govora na području Hrvatskoga zagorja; istraživanje predviđenih mjesnih govora, među njima i sedam neistraženih punktova za Hrvatski jezični atlas (HJA)

– istraživanje jezičnoga blaga u mjestima i na područjima kojima je zbog depopulacije opstanak ugrožen

– dobivanje zaokružene i razmjerno detaljne slike toga dosad dijalektološki slabo istraženoga područja

– javni pristup hrvatskoj dijalektološkoj građi: postavljanje na internet karakterističnih dijelova građe kako bi se ona učinila dostupnom javnosti, što se u hrvatskoj dijalektologiji dosad nije prakticiralo

Istraživanje se provodi metodom jedinstvenoga dijalektološkog upitnika, i to:

a) u sedam neistraženih punktova za Hrvatski jezični atlas – Upitnikom za HJA

b) u ostalim predviđenim govorima – ciljanim upitnikom izrađenim za potrebe projekta (Upitnik za istraživanje govora Hrvatskoga zagorja).

Na taj će se način dobiti međusobno usporediva, prema karakterističnim pojavama odabrana građa jednoga zaokruženog područja. Postojanje sustavno prikupljene građe bit će temelj za jezične analize i sinteze – od pojedinačnih govora do govora regije kao cjeline. To će omogućiti da se jezični prostor Hrvatskoga zagorja adekvatno i građom potkrijepljeno uvrsti u dijalektološke i slavističke radove šireg obuhvata te primjereno uključivanje podataka o dijalektnom stanju na navedenome području u cjelinu hrvatskoga jezika promatranoga u njegovu rasprostiranju.

Područje istraživanja obuhvaća, predvidivo, 54 – 57 današnjih općina i gradova: cijelu Krapinsko-zagorsku županiju te dijelove Varaždinske i Zagrebačke županije.

Suradnica na projektu je dr. sc. Ivana Oraić Rabušić. Vanjski su suradnici izvorni govornici istraživanih mjesnih govora. U realizaciji terenskih istraživanja uspostavlja se suradnja s lokalnom zajednicom, prvenstveno školama.

Potrebno je istaknuti i važnost vremena za aktualni dijalektološki trenutak. Osim što je u novije doba općenito promijenjen tradicionalni način života i način komunikacije, što se odražava i u govoru, neka su seoska područja pogođena depopulacijom. Istraživač na terenu pronalazi sve manje izvornih govornika autohtonih govora. Znatan utjecaj na ubrzane jezične promjene u ovome području ima i blizina Zagreba, odnosno dnevne migracije stanovništva. Zato je važno dijalektološka istraživanja obaviti što prije, bez odgađanja, jer je izgledno da će mnoga mjesta u bliskoj budućnosti izgubiti svoju govornu diferenciranost ili čak ostati prazna, a njihov govor nezabilježen. Mjesni su govori, pak, i njihova terenska raznolikost jedno od temeljnih obilježja kako lokalnoga, tako i hrvatskoga nacionalnog identiteta.