Institut za hrvatski jezik

O projektu

Projekt financira: Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. NextGeneration EU

Trajanje projekta: 1. siječnja 2023. – 31. prosinca 2027.

„Bednjanski rječnik“ projekt je u okviru kojega će biti napisan dijalektni rječnik mjesnoga govora Bednje. Bednja je mjesto i općina na sjeveru Hrvatskoga zagorja, u široj
javnosti prepoznata, među ostalim, po mjesnom govoru koji se smatra teže razumljivim. Bednjanski je govor, sa specifičnom kombinacijom konzervativnih i inovativnih elemenata u fonologiji, i u dijalektologiji razmjerno zahtjevan za analizu, čemu je potrebno prilagoditi i leksikografske postupke pri izradi dijalektnoga rječnika.

Sa zahtjevnošću bednjanskoga govora razmjeran je interes i lokalne zajednice i struke za objavom njegova rječnika. Lokalna zajednica intenzivno potiče izradu bednjanskoga rječnika, pri čem je svjesna da taj zadatak nadilazi mogućnosti lokalnih entuzijasta. Bednjanski se rječnik zato izrađuje kao znanstveni projekt Instituta za hrvatski jezik. Za razliku od većine ostalih hrvatskih dijalektnih rječnika, autor mu neće biti izvorni govornik bednjanskoga govora, nego dijalektolog.

Projekt je utemeljen na opsežnom i kontinuiranom terenskom radu istraživača s izvornim govornicima bednjanskoga govora. Na taj se način prikuplja građa, koju istraživač zatim dijalektološki interpretira, unosi u računalo navodeći prozodijske i gramatičke podatke te leksikografski obrađuje. Tekstu rječnika bit će pridodana i građa iz studije Josipa Jedvaja "Bednjanski govor" objavljene 1956. godine u Hrvatskom dijalektološkom zborniku. Izrađen će biti i standardnojezično-dijalektni indeks.

Iznimno složena fonološka struktura bednjanskoga mjesnoga govora uvjetuje povećanu složenost strukture njegova rječnika u odnosu na uobičajene dijalektne rječnike. Rječnički će članak imati sljedeće dijelove: natuknicu, gramatički dio (koji se sastoji od obveznih podataka te od podataka potvrđenih u rečeničnim primjerima i u terenskim istraživanjima), podatak o vrsti riječi, razrada značenja s primjerima, razrada dijela sveza i frazema te Jedvajev zapis s podatkom o broju stranice. U radnoj fazi određuje se i standardnojezična uputnica, koja će se na kraju izdvojiti u standardnojezično-dijalektni indeks, što će omogućiti pretragu rječnika i po standradnojezičnoj riječi.

Rječnik treba biti unutar sebe koherentan: svaka riječ navedena u primjeru i sama treba biti obrađena kao natuknica, a svi oblici iz primjera, s odgovarajućim gramatičkim podatkom, trebaju biti spomenuti u gramatičkom dijelu natuknice. Budući da, zbog složene fonologije, s prosječnim jezikoslovnim znanjem najčešće nije jednostavno pronaći natuknicu pod kojom su riječi iz primjera obrađene, rječnik će u svojoj abecedi imati uspostavljen sustav uputnica pomoću kojih će nenatukničke riječi iz primjera biti upućene na odgovarajuću natuknicu. To znatno usložnjava rad na rječniku, ali osigurava njegovu razumljivost i funkcionalnost.

Rad na rječniku u osnovi će se odvijati prema semantičkim poljima: čovjek, domaćinstvo, poljodjelstvo, biljni i životinjski svijet, prirodne pojave, godišnji ciklus – ali rad na mnogim natuknicama širi obradu i izvan spomenutih tema. U rječniku će biti i dijalektno-onomastička građa, koja traži poseban pristup i redakciju.

Projekt "Bednjanski rječnik" surađuje s projektom "Od fertuna do peruna – dijalektološka i etimološka analiza leksema povezanih sa semantičkim poljem kuhinje", koji u Institutu za hrvatski jezik vodi dr. sc. Perina Vukša Nahod.

Kao dio projekta analizirat će se i suvremeno stanje bednjanskoga govora, prvenstveno njegova fonologija.

Suradnici na projektu:

– dr. sc. Anita Celinić, znanstveni savjetnik, Odjel za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik, voditelj projekta

– dr. sc. Mira Menac-Mihalić, red. prof. u miru, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, suradnik na projektu

– dr. sc. Joža Horvat, docent, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, suradnik na projektu