Projekti u okviru osnovne djelatnosti

Baza hrvatskih glagolskih valencija

Voditelj: Matea Birtić

O projektu

Baza hrvatskih glagolskih valencija

Baza hrvatskih glagolskih valencija računalna je osnova za stvaranje mrežnoga valencijskog rječnika hrvatskih glagola (e-Glava) te mogućega tiskanog valencijskog rječnika. U prvoj etapi rada planira se izrada mrežnoga rječnika, dok će tiskani rječnik slijediti nakon mrežnoga. Temeljna je svrha mrežnoga valencijskog rječnika omogućiti lingvistima, nastavnicima i studentima hrvatskoga jezika te ostalim korisnicima mrežno pretraživanje sintaktičkih dopuna (npr. Koji glagoli imaju nominativnu i dativnu dopunu?), morfoloških ostvaraja sintaktičkih dopuna (npr. Koji glagoli imaju prijedložnu dopunu s prijedlogom na?), zatim pojedinih glagola (npr. Koje sve dopune može imati glagol osjećati, a koje osjećati se?) te pojedinih semantičkih skupina glagola (npr. Koje se dopune najčešće javljaju uz psihološke glagole?). Abecedarij obuhvaća 900 glagola koji su različitim metodama izabrani kao temeljni za komunikaciju na hrvatskome jeziku. Nastao je sučeljavanjem popisa glagola iz Hrvatskoga čestotnog rječnika i zajedničkoga popisa glagola iz udžbenika za učenje hrvatskoga kao drugoga jezika te dodatnim ručnim ujednačivanjima. Primjeri se izvlače iz triju korpusa hrvatskoga jezika (Hrvatska jezična riznica, hrWaC, HNK). Rad na projektu započeo je u svibnju 2013. godine, a prvi će rječnički članci biti dostupni za pretraživanje početkom 2016. godine na mrežnoj adresi projekta.

Teorijska podloga

Opis glagolske valentnosti temelji se na dostignućima njemačke valencijske tradicije, a osnovni je uzor e-Glave i njezine buduće tiskane inačice njemački valencijski rječnik VALBU (Schumacher et al. 2004) i njegova mrežna inačica E-VALBU. Osnovna je postavka teorije valentnosti i opisa glagola u okviru e-Glave da glagol po svojoj valentnosti određuje obvezatne i neobvezatne sintaktičke dopune, dok su dodatci neobvezatni dijelovi neuvjetovani glagolskom valentnošću te se ne bilježe u valencijskome rječniku. Valencijske dopune izdvajaju se na razini pojedinih značenja glagola. Svakomu glagolu određuje se pripadnost semantičkoj skupini. Razdioba glagola u semantičke skupine motivirana je modelom Beth Levin (Levin 1993), ali ga ne slijedi u potpunosti. Devetsto hrvatskih glagola podijeljeno je u 34 semantičke skupine, od kojih se neke dijele u podskupine (sve zajedno 91 semantička skupina i podskupina).

Računalna podloga

Za organizaciju i izvedbu Baze hrvatskih glagolskih valencija odabran je leksikografski programski paket Tschwanelex, u kojemu je posebno prilagođena shema unosa i povezivanja podataka za potrebe stvaranja valencijskoga rječnika. Tako priređeni i uneseni podatci zapisuju se u obliku relacijske baze u okruženju MySQL, čime je stvoren temelj za razvijen i korisnicima interneta pristupačan sustav za mrežno pretraživanje.

Ustroj glagolskoga rječničkog članka

Glagolski rječnički članak, tj. opis glagola i njegove valentnosti podijeljen je u tri razine. Prva razina obuhvaća glagolsku lemu (npr. osjećati) uz koju se veže morfološki blok (glagolski oblici i oznaka vida), temeljna semantička skupina i čvrste sveze (kolokacije i frazemi). Na drugoj se razini uvode glagolska značenja. Uz glagolska značenja ili podleme (osjećati 1, osjećati 2) veže se oznaka povratnosti i stilska odrednica. Treća razina obuhvaća valencijski opis koji se sastoji od sintaktičkoga, morfološkoga i semantičkoga opisa. Sintaktički opis obuhvaća određenje rečeničnih dijelova s deset vrsta dopuna (nominativna, genitivna, dativna, akuzativna, instrumentalna, prijedložna, priložna, predikatna, infinitivna i rečenična), koje mogu biti obvezatne ili neobvezatne. Morfološki opis sadržava realizacije sintaktičkih dopuna (prijedloge, padeže, veznike i ostale: prilog i priložna skupina, infinitiv, kao-skupina, kvantifikacijska skupina i pridjev). Semantički opis sastoji se od pojedinačnoga opisa semantičke uloge i određenja semantičke kategorije sintaktičke dopune na temelju dostupnoga popisa semantičkih kategorija. Popis se sastoji od 31 semantičke kategorije za padežne, prijedložne i predikatne dopune, sedam semantičkih kategorija za priložnu dopunu te propozicije kao semantičkoga sadržaja, tj. kategorije rečenične i infinitivne dopune.

Suradnici na projektu

Matea Andrea Birtić rođena je 1967. godine u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završila je također u Zagrebu. Studirala je opću lingvistiku, povijest umjetnosti i švedski jezik na Filozofskome fakultetu u Zagrebu i...

Pročitaj više

Tomislava Bošnjak Botica rodila se 27. rujna 1979. u Splitu. Osnovnu je školu završila u Lovreću, gimnaziju u Imotskom. Na Filozofskom je fakultetu u Zagrebu diplomirala hrvatski jezik i književnost i francuski jez...

Pročitaj više

Rođena je 1984. godine u Vukovaru. Studij kroatistike i filozofije završila je 2009. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2010. upisala je Poslijediplomski doktorski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u...

Pročitaj više

Dr. sc. Ivana Matas Ivanković rođena je 22. veljače 1975. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu (Pedagoški obrazovni centar). Diplomirala je 1999. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu grupe Hrvat...

Pročitaj više

Rođen je 29. siječnja 1978. u Zagrebe, gdje je završio opću gimnaziju. Diplomirao je arheologiju i opću informatologiju godine 2004. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 2004. do 2007. radio je u obiteljskoj firm...

Pročitaj više

Ivana Oraić Rabušić rođena je 25. srpnja 1981. u Ptuju. Osnovnu školu završila je u Radoboju, a opću gimnaziju u Krapini. Diplomirala je u studenom 2004. hrvatski jezik i književnost i češki jezik i književnos...

Pročitaj više

Rođen je 12. studenoga 1972. u Sisku. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnome gradu. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 14. srpnja 1999. stekao je diplomu iz opće lingvistike i komparativne knji...

Pročitaj više

Pravopis

pravopis.hr

Struna

struna.ihjj.hr

Savjetnik

savjetnik.ihjj.hr

Riznica

riznica.ihjj.hr

E-Trgovina

knjige.ihjj.hr

Nazivlje

nazivlje.hr

Bolje.hr

bolje.hr

Matura

matura.ihjj.hr