Šibenska molitva

Šibenska molitva jedan je od prvih poznatih hrvatskih latiničnih jezičnih i književnih spomenika, a godinama je smatrana i najstarijim. Prvenstvo je, međutim, pripalo zadarskomu Redu i zakonu iz 1345. godine, ali Šibenska molitva među tim najstarijim latiničnim spomenicima i dalje prednjači kao tekst nadahnute pjesničke inspiracije, koji ulazi u sve antologije starijega hrvatskog pjesništva. Pronađena je u rukopisnoj knjižnici latinaškoga šibenskog samostana sv. Frane, a poznata je od 1911. godine, kada su je opat samostana Joso Milošević i poznati jezikoslovac Ivan Milčetić objavili u 33. knjizi Starina JAZU-a.

Po svojemu sadržaju Šibenska molitva pripada redu hvalospjeva Majci Božjoj. U njezinoj su formi mnogi istraživači vidjeli utjecaj javno izvođenih talijanskih predlauretanskih litanijskih lauda, tražeći joj uporno talijanski ili latinski izvor, koji nikada nije pronađen. Kao molitveni tekst duboke lirske emotivnosti, iskrene vjerske nadahnutosti i poetske obojenosti ona je prije individualni ostvaraj namijenjen osobnoj upotrebi negoli javnomu izvođenju. Tomu se, uostalom, protivi čitav drugi dio Molitve, koji se svojim sadržajem naslanja na Vjerovanja (i Nicejsko-carigradsko i Apostolsko) i zapravo je njihov refleksivni teološki komentar, utkan u molitvu Djevi Mariji, kao majci Božjega Sina, i u izravno obraćanje Božjemu Sinu, a svojom izrazito proznom formom nikako nije pogodan za javno izvođenje.

Premda nije datirana, Šibenska molitva nesumnjivo pripada spomenicima 14. stoljeća. Bilo je pokušaja da se smjesti u prvu polovinu ili sredinu stoljeća, ali novije spoznaje opovrgavaju tu mogućnost. Već je opat Joso Milošević na temelju jedne latinske bilješke iz 1387. godine po rukopisu zaključio da je zapisivač Molitve fra Paulus de Sibinico (zapravo Sibenico), odnosno Pavao Šibenčanac (u novije doba poznatiji kao Pavao Šibenčanin), onodobni kustos jadranske franjevačke provincije. Milošević je pretpostavio da je Molitva zapisana znatno prije spomenute bilješke, kada se još upotrebljavao konzervativniji tip gotične latinice. U međuvremenu su otkrivena još dva hrvatska teksta zapisana/prepisana rukom Pavla Šibenčanina i istim tipom pisma kao Šibenska molitva: Cantilena pro sabatho, pučki plač Gospin, zapisan 1385. godine (u latinskome kodeksu u vlasništvu Mađarske nacionalne knjižnice) te nepotpun teološki tumač Božjih zapovijedi (ostale su sačuvane prve tri i početak četvrte) u jednome od kodeksa navedenoga šibenskog samostana, uz mnogobrojne Šibenčaninove latinske teološke i homiletske tekstove i razmatranja te osobne bilješke, razasute u više samostanskih rukopisnih kodeksa.

Iz tih tekstova doznajemo da je Pavao Šibenčanin desetljećima bio aktivni žitelj navedenoga samostana i da je između godine 1364., kada se spominje kao lektor, tj. (na)učitelj, i 1399., kada se spominje kao samostanski opat, obnašao niz odgovornih funkcija u samostanu i u franjevačkome redu te da je bio izuzetno obrazovan intelektualac svoga doba. I premda mu je latinski jezik bio temeljno izražajno sredstvo, imao je interesa i za domaću književnu produkciju raznih žanrova. Njegova tri sačuvana zapisa obuhvaćaju individualan molitveno-pjesnički ostvaraj, pučko osmeračko pjesništvo i teološko razmatranje. Iz rečenoga proizlazi da zapis Šibenske molitve nikako ne možemo datirati u prvu polovinu ili sredinu stoljeća, nego da je vjerojatno nastao, kao i zapis Cantilene, u jeku Šibenčaninove najaktivnije djelatnosti, dakle potkraj 14. stoljeća.

Po jezičnim se odlikama (srednjodalmatinska čakavština ikavsko-ekavskoga tipa s prevagom ikavizama, uz određenu književnojezičnu nadgradnju) postanak Šibenske molitve može locirati u grad Šibenik ili njegovu najbližu okolicu.


ŠIBENSKA MOLITVA

(polovicom 14. st.)

[prema: Malić, Dragica. 2002. Na izvorima hrvatskoga jezika. Hrvatska jezična baština, knjiga 2,. Matica hrvatska. Zagreb, str. 644–646]

Oracio pulcra (et) devota ad B(ea)tam V(irginem) Ma(r)ia(m)

O blažena! O prislavna! O presvitla! Svarhu vsih blaženih

Bogom živim uzvišena! Vsimi Božjimi dari urešena!

O prislavna prije vsega vika! Bogom živim zbrana,

O umiļena Divo Marije!

Gospoje, ti si blaženih patrijarak uprošanje.

Gospoje, ti si blaženih prorokov proročastva isplńenje.

Gospoje, ti si anjelsko pozdravļenje.

Gospoje, ti si Boga živoga obsijanje i okripļenje.

Gospoje, ti si Svetoga Duha osvećenje i okripļenje.

Gospoje, ti si Sina Božja mati i k semu svitu saznanje [i] proslavļenje.

Gospoje, ti si vse vere karstjanske kripko udaržanje i okripļenje.

Gospoje, ti si nevere karstjanske potartanje.

Gospoje, ti si vse moći Luciferove skušenje.

Gospoje, ti si vsega upada anjelskoga naplńenje.

Gospoje, ti si blaženih vanjelist pravo naučenje.

Gospoje, ti si blaženih apostolov čisto i jisto skazanje.

Gospoje, ti si blaženih mučenikov moć i vse pokripļenje i pomoženje.

Gospoje, ti si blaženih ispovidnikov spašeno domišļenje i vsako zbrano nadahnutje.

Gospoje, ti si blaženih pustinnikov pića i vsako slatko nasićenje.

Gospoje, ti si blaženih div i mučenic kruna i vse urešenje.

Gospoje, ti si vsega dvora nebeskoga čast, slava i vse počtenje.

Gospoje, ti si uznesena od sina tvoga a Boga moga s velikim počtenjem i s veseljem sa

vsem oblastev va vse nebesko vladanje.

Gospoje, tebe posluša vse Božje tvorenje.

Gospoje, ti si vsega Božja tvorenja obnovļenje.

Gospoje, ti si našeje matere nevoļnoje boliznivoga jimena promińenje.

Gospoje, ti si vsih dari i milosti Božjih potvrjenje.

Gospoje, ti si sidećih u tamnici prosvitļenje i obsijanje sl[n]čenoje.

Gospoje, ti si ležećih v glbini paklenoj zdi prošćenje. I(d est) i(n) mu(n)do p(raese)nti.

O blažena! O prisvećena! O umiļena! O pričista Divo Marije, mati Sina Božja! O cesarice nebeska! O kraļice višńa!

Gospoje anjelska! O zvezdo morska! O odvitnice karstjanska!

Gospoje, ti si mati nevoļnih sirot.

Gospoje, ti si utišenje žalostnih udovic.

Gospoje, ti si veselje dreselih mužatic i udovic i divic.

Gospoje, ti si skupļenje dlžnih.

Gospoje, ti si izbavļenje uznih i jatih.

Gospoje, ti si vse utočišće vsih vernih, nevoļnih i žalostnih.

Gospoje, ti si vse ufanje vsih nas vernih karstjan grišnih.

Gospoje, ti si život i skrišenje vsih vernih tvojih i grišnih.

Gospoje, ti si pomoćnica i kraļica vsih vernih, slabih i nemoćnih.

Gospoje, ti si otvorenje vrat rajnih vsih tvojih vernih i želećih i devotih.

Gospoje, ti si obraz i zarcalo vsih redovnikov i redovnic vsih vernih.

Gospoje, ti si družbenica tebe želećih i počtovajućih vsih vernih.

Gospoje, ti si strah i bojazan vsih duhov nečistih i vsih djaval upadnih.

O blažena! O prisvećena! O umiļena! O pričista Divo Marije!

Moli za nas i vas plk karstjanski Sina Božja, sina tvoga, ki se prije sega vika od Boga Oca – i(d est) a p(at)re – na nebesih brez matere rodil, od njega se ni nigdar razdilil, v jedinstvi Svetoga Duha s Bogom Ocem vazda pribival, voļov Boga oca [po] Svetom Dusi v tvoje blaženo tilo se je vputil. S onov blaženov pltev [v] prisvećeni v teli v tom devet miseci pribival Bog vični, jisti, človik živi, pravi, vrimenni. Na konci deveta miseca Bog se i človik se rodil s onovje blaženovje pultev pričiste Beate Marije Virginis. Osmi dan blaženu karv hoti proliti. V onoj blaženoj karvi plti prija svarhu sebe blaženo karšćenje, nam je pusti i zapovidi. V onoj blaženoj plti bi lačan i žajan. – I(d est) si(cut) de samatyna pm. – V onoj blaženoj plti bil i jil, v onoj blaženoj plti sudcu dan. V onoj blaženoj plti bi kupļen i prodan pro XXX-a argentis.

Veruju, Sinu Božji, da si hotil prisvećenu tvoju prodati plt, a vernih tvojih skupiti blaženov karvev, mukov i voļov. Smartju od neprijateļa našega hoti nas skupiti.

Veruju, Sinu Božji, da si hotil blaženu plt tvoju ožalostiti, a vernih tvojih slatkim darom milosti tvoje utišiti.

Veruju, Sinu Božji, da si hotil sa vsom pltju tvojem za ļubav života našega umriti, a veličastvom boštva tvoga paklena vrata razbiti i svetih otac – i(d est) s(an)c(t)os p(at)res – svitlim darom milosti tvoje prosvitliti, vrata rajna ńim sa vsimi vernimi otvoriti, vernih tvojih kupno s blaženov pltju tvojev hoti treti dan od smarti na život hoti skrisiti. P(ost) dies XLa ad celu(m) asce(n)de(ns) (et) p(romittens) Sp(iritu)m S(an)c(tu)m mittere.

Pravopis

pravopis.hr

Struna

struna.ihjj.hr

Savjetnik

jezicni-savjetnik.hr

Riznica

riznica.ihjj.hr

Hrvatski u školi

hrvatski.hr

Nazivlje

nazivlje.hr

Bolje.hr

bolje.hr

Matura

matura.ihjj.hr