Pavao Ritter Vitezović: Lexicon Latino-Illyricum

Pavao Ritter Vitezović (Senj, 1652.– Beč, 1713.) školovao se u Senju i u zagrebačkoj isusovačkoj gimnaziji, gdje mu je predavao J. Habdelić, a 1670. otišao je u Rim, gdje se upoznao s I. Lučićem. Svojim je povijesnim, književnim i grafičkim radovima obilježio zadnja tri desetljeća sedamnaestoga stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj. Potaknuo je rad Zemaljske tiskare u Zagrebu, zaslužan je za kupovanje Valvasorove biblioteke, koja je u temeljima kasnije osnovane Metropolitanske knjižnice zagrebačkoga Kaptola.


Lexicon Latino-Illyricum

Lexicon Latino-Illyricum (rukopisni rječnik) svezak je od 566 listova, formata 21 x 66. Folijacija je upisana naknadno. Tekst je rječnika, uključujući i mnoštvo dodataka na marginama, uredno pisan i teče od lista 2 do 527. Slijede popisi riječi svrstani u skupine prema značenju: Lexicon nominum propriorum et Festorum apud Illyrios celebriorum (l. 528–538), Nominum illyricorum Interpretatio (l. 540–542), Nomina Sacrae Scripturae interpretata, ex. P. Amando Ejsenberner Benedictino (l. 544–557), Lexicon Verborum et Nominum Infantilium (l. 558), Nominum Illyricorum Interpretatio (l. 559–561), Nomenclatura planetarum qua Poetice et qua Astronimice apud Illyrios nuncupantur, item Deorum et Heroum apud Poetas celebratorum (l. 562), Lexicon interjectionum illyricarum (l. 563–564), Navium nomenclatura (l. 565), Fungorum nomenclatura (l. 566).

Prema Vitezovićevu svjedočenju, postojao je i prvi dio rječnika, hrvatsko-latinski u dva sveska. U izradi Lexicona Vitezovića vodi briga za izvornost hrvatskoga jezika. Svojim rječnicima kanio je ponuditi leksički fond ilirskoga jezika. Naziv ilirski ne odnosi se na jedan jezik svih onih ilirskih zemalja o kojima raspravlja u svojim povijesno-političkim studijama, nego je sinonim za slovinski, odnosno hrvatski. Taj naziv u Vitezovićevu svjetonazoru označuje jedan hibridni jezik na osnovi tronarječne hrvatske stvarnosti, pa su u rječniku sustavno uvrštavane leksičke potvrde iz svih triju hrvatskih narječja: čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga. Ta se tronarječnost ogleda u navođenju sinonima, što je trebao biti poticaj hrvatskomu čitatelju da ne poseže za njemačkim, latinskim ili mađarskim tuđicama, nego da riječ koja mu nedostaje bira iz svojega jezika. U Lexiconu je Pavao Ritter Vitezović uspio sistematizirati bilježenje fonema tako da svaki fonem ima svoj grafem, što znači da bi se, prema suvremenome gledanju na pravopis, ostvarivalo pravilo jedan glas, jedan znak. Njegova grafijska rješenja bila su preteča ilirskoj grafijskoj reformi.

Premda u rukopisu, rječnikom su se služili i uvažavali ga veliki hrvatski leksikografi sljedećih stoljeća. Presliku rječnika Lexicon Latino-Illyricum objavila je ArTresor naklada 2000. godine u Zagrebu.

Pravopis

pravopis.hr

Struna

struna.ihjj.hr

Savjetnik

jezicni-savjetnik.hr

Riznica

riznica.ihjj.hr

Hrvatski u školi

hrvatski.hr

Nazivlje

nazivlje.hr

Bolje.hr

bolje.hr

Matura

matura.ihjj.hr