Institut za hrvatski jezik

Juraj Habdelić (Staro Čiče, 1609. – Zagreb 1678.) pripadnik je isusovačkoga reda, poznati i plodni kajkavski barokni pisac, leksikograf, nastavnik i propovjednik. Početnu školsku naobrazbu stječe u turopoljskome zavičaju, a gimnaziju je vjerojatno pohađao u isusovaca na zagrebačkome Griču. Članom Družbe Isusove postaje u Beču oko 1630. Nakon dvogodišnjega novicijata u Leobenu tri i pol godine (1632. – 1635.) sluša filozofiju u Grazu. U razdoblju od 1635. do 1639. predaje u riječkoj, varaždinskoj i zagrebačkoj gimnaziji, a u razdoblju od 1639. do 1643. studira teologiju u Trnavi, gdje prima svećenički red. Vrativši se u Hrvatsku, biva profesorom u Varaždinu, potom se s istom zadaćom nalazi u Trnavi, gdje postiže doktorat filozofije. Nakon kraća boravka u Zagrebu tri i pol godine (do 1651./1652.) biva rektorom Varaždinskoga kolegija. Otad (izuzevši boravak u Varaždinu šk. g. 1671./1672.) stalno živi u Zagrebu djelujući kao propovjednik u župi sv. Marka.

Dictionar ili réchi szlovenszke z vexega ukup zebrane i red postaulyene...na pomoch napredka u diachkom navuku skolneh mladenczeu horvatszkoga i szlovenszkoga naroda (1670)

Habdelić je autor hrvatsko-latinskoga rječnika Dictionar ili réchi szlovenszke z vexega ukup zebrane i red postaulyene ... na pomoch napredka u diachkom navuku skolneh mladenczeu horvatszkoga i szlovenszkoga naroda (kraće: Dictionar ili reči slovenske) (Graz, 1670., pretisak Zagreb, 1989.). Kao što vidimo, on naznačuje da donosi „reči slovenske”, što znači hrvatske kajkavske (slovenski se nazivao kranjski), a rječnik namjenjuje đacima „horvatskoga” (hrvatskoga štokavskog) i „slovenskoga naroda” (hrvatskoga kajkavskog). Rječnik je praktični školski priručnik namijenjen učenicima isusovačkih škola, s lijevom stranom do 13 000 riječi. Premda je rječnik ograničen uglavnom na hrvatsko kajkavsko jezično područje, važan je po tome što je prvi kajkavsko-latinski rječnik, kojim će se poslužiti i kasniji leksikografi Belostenec i Jambrešić, kao i mnogi drugi.