Bašćanska ploča

Bašćanska ploča jedan je od najvrednijih spomenika rane hrvatske pismenosti, a datira se u doba oko 1100. godine. Izvorno je bila natpis na pregradnoj ploči (pluteus) pregrade koja je dijelila redovnički kor od crkvene lađe u crkvi svete Lucije u Jurandvoru (Baška Draga na otoku Krku). Od 1934. smještena je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Transliteracija B. Fučića:

a[zъ vъ ime o]tca i s(i)na [i s](ve)tago duha azъ

opat[ъ] držiha pisahъ se o ledi[n]ě juže

da zъvъnimirъ kralъ hrъvatъskъï [vъ]

dni svoję vъ svetuju luciju i sv[edo]-

mi županъ desim(i)ra krъ[ba]vě mra[tin]ъ vъ l(i)-

cě pr(i)bъnebža [s]ъ posl[ъ] vin[od](o)lě [ěk](o)vъ v(ъ) o-

tocě da iže to poreče klъni i bo(g) i bï ap(osto)la i g e-

van(je)listi i s(ve)taě luciě am(e)nъ da iže sdě žive-

tъ moli za ne boga azъ opatъ d(o)brovitъ zъ-

dah crěkъvъ siju i svoeju bratiju sъ dev-

etiju vъdni kъneza kosъmъta oblad-

ajućago vъsu kъrainu i běše vъ tъ dni m-

ikula vъ točъci [sъ s]vetuju luciju vъ edino


prijevod:

Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha.

Ja opat Držiha pisah to o ledini koju

dade Zvonimir, kralj hrvatski,

u svoje dane svetoj Luciji

pred svjedocima: županom Desimirom iz Krbave, Martinom iz

Like, Pribenežom poslanikom iz Vinodola, Jakovom iz otoka.

Tko to porekne, neka ga Bog prokune i 12 apostola i 4

evanđelista i sveta Lucija. Amen.

Da tko ovdje živi, moli za njih Boga.

Ja opat Dobrovit zidah ovu crkvu sa svoje devetero braće

U dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom.

I u te dane bio je (samostan) sv. Mikule u Otočcu

sa svetom Lucijom u zajednici.


O sadržaju teksta Bašćanske ploče

Tekst Bašćanske ploče sadržava:

1. invokaciju
2. zapis opata Držihe pisan u prvome licu, koji bilježi da je hrvatski kralj Zvonimir „v dni svoje” darovao svetoj Luciji zemlju („ledinu), te nabraja svjedoke darovanja
3. formulu minacije protiv onih koji bi zanijekali darovanje
4. obvezu da redovnici sv. Lucije mole za darovatelja (i svjedoke)
5. zapis opata Dobrovita, također pisan u prvome licu, koji bilježi da je on s devetero svoje samostanske braće (redovnika) sagradio tu crkvu, pa gradnju datira vremenom kneza Kosmata, koji je vladao cijelom Krajinom
6. zapis u kojem se navodi da su u to vrijeme sv. Mikula u Otočcu i sv. Lucija bili ujedinjeni.
Iz sadržaja se može zaključiti da je tekst sastavljen od dijelova koji nisu svi nastali u istome vremenskom razdoblju, nego u rasponu upravljanja barem dvaju opata, Držihe i Dobrovita. Nije zamislivo postupno klesanje tih sastavnih dijelova teksta u dovršen i postavljen plutej septuma. Stoga B. Fučić pretpostavlja postojanje samostanskoga kartulara koji je poslužio kao sadržajni predložak sastavljaču Bašćanske ploče.


Bašćanska ploča kao arheološki spomenik

Bašćanska ploča kameni je spomenik (isklesan bijeli vapnenac) visok 99,5 cm, širok 199 cm, debeo 7.5 – 9 cm i težak oko 800 kg.

Izvorno je Ploča bila lijevi plutej (pregradna ploča) na kamenoj crkvenoj pregradi (septum, canceli). Ta je pregrada prostorno dijelila kor pred oltarom, koji je bio određen za redovnike, od crkvene lađe, određene za vjernike. Oblikom i proporcijama Ploča odgovara plutejima predromaničkoga i romaničkoga razdoblja na našemu obalnom pojasu (Istra, otoci, Dalmacija). Ornamentalni motiv lozice što teče duž istaknute bordure gornjim rubom Ploče javlja se u jednakoj stilizaciji na ukrašenim dijelovima crkvene arhitekture na našoj obali u kasnome 11. i u 12. stoljeću.

Datiranje

Iz podataka teksta Bašćanske ploče zaključujemo da je ona bila klesana poslije smrti kralja Zvonimira (1089. g.) jer opat Držiha o Zvonimirovoj donaciji izvješćuje kao o događaju koji se zbio u prošlosti („v dni svoje”). Doznajemo da je crkva zidana u vrijeme uprave drugoga opata, Dobrovita, u vrijeme kneza Kosmata, koji je vladao svom Krajinom. To upućuje na vrijeme prije mletačke dominacije Krkom godine 1116. ili prije serije poznatih krčkih knezova, mletačkih vazala (poslije zvanih Frankopani), od kojih prvi počinje vladati između 1118. i 1130. godine. I sama crkva svete Lucije tipološki pripada razdoblju naše rane romanike.
Sve to navodi na datiranje Bašćanske ploče pod sam kraj 11. ili na početak 12. stoljeća, dakle oko 1100. godine.


Bašćanska ploča kao jezični spomenik

Pismo kojim je klesana Bašćanska ploča pripada prijelaznomu stupnju iz starije, oble glagoljice u uglatu. Usporedno s glagoljičnima javlja se i nekoliko latiničnih i ćiriličnih slova (I, M, N, O, T, V), a jednaka je pojava zabilježena i na drugim spomenicima hrvatske glagoljice 11. i 12. stoljeća. Na jednome mjestu bilježi se znak za prednji nazal ę (svoję), koji u to doba ima još samo grafijsku vrijednost.
U tekstu Bašćanske ploče zrcali se čakavski fonološki sustav, a u gramatici i leksiku uočljivo je miješanje i preklapanje čakavskoga i crkvenoslavenskoga idioma.

Tekst Bašćanske ploče kao književno djelo

E. Hercigonja najviše je doprinio proučavanju teksta Bašćanske ploče kao književno vrijedna djela. On književnu vrijednost toga teksta iščitava u ritmičkome pulsiranju, tempu i fluidnosti njegove strukture. „Ova proza otkriva se kao osebujna ritmička struktura zasnovana na različitoj dispoziciji članaka: susljednosti i alterniranju specifičnih prozodijskih konstrukcija, sekvenci komponiranih od članaka s istim ili različitim brojem jedinica.”


Istraživači

I. Kukuljević (1857, 1873), P. Šafařik (1853), F. Rački (1858, 1875, 1877), I. Črnčić (1865, 1875, 1888), V. Jagić (1911, 1913), R. Strohal (1912), V. Štefanić (1925, 1934, 1936, 1940, 1955, 1966, 1969), F. Barbalić (1934), D. Kniewald (1934), S. Ivšić (1934, 1940), J. Vajs (1934), M. Deželić (1943), B. Fučić (1951, 1957, 1971, 1978), M. Moguš (1967), N. Klaić (1969), N. Bonifačić-Rožin (1970, 1971), J. Bratulić (1971, 1978, 1993), E. Hercigonja (1976, 1994), A. Stamać (1987), A. Mohorovičić-Strčić (1988), S. Damjanović (1994, 1995), M. Žagar (1997), L. Margetić (2000), I. Frangeš (2000), I. Čubranić (2000), V. Fugošić (2001), A. Kapetanović (2015).

Pravopis

pravopis.hr

Struna

struna.ihjj.hr

Savjetnik

jezicni-savjetnik.hr

Riznica

riznica.ihjj.hr

Hrvatski u školi

hrvatski.hr

Nazivlje

nazivlje.hr

Bolje.hr

bolje.hr

Matura

matura.ihjj.hr