Životopis
Sanja Perić Gavrančić maturirala je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a diplomirala klasičnu filologiju na Filozofskome fakultetu. Ljetni semestar školske godine 1989./90. provela je na studijskom boravku u SAD (Lock Haven University of Pennsylvania), a 1995. godine boravila u Beču kao stipendist austrijske vlade i Ministarstva znanosti RH. Magistirala je (1999.) i doktorirala (2008.) na Filozofskom fakultetu s temama iz hrvatskoga latinizma. Od 1991. do 1997. radila je kao profesor latinskoga i grčkoga jezika u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Od 1997. radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao znanstveni novak na temi Rječnici suvremenoga hrvatskoga jezika. 2002. godine uključuje se u projekt Kritičko izdanje rječnika Blago jezika slovinskoga Jakova Mikalje. Kao rezultat toga projekta 2012. godine objavljena je knjiga Blago jezika slovinskoga Jakova Mikalje – Transkripcija i leksikografska interpretacija, nagrađena Državnom nagradom za znanost (za 2013. godinu). Od 2007. do 2013. godine radila je na projektu Tvorbeni modeli u hrvatskoštokavskim dopreporodnim rječnicima te bila voditeljicom toga projekta u zadnjoj godini njegova financiranja. U Odjelu za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju sudjelovala je u institutskome projektu Dopreporodne hrvatske gramatike. Surađivala je na projektu De imitatione Christi u hrvatskim prijevodima čiji je nositelj bio Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Bila je suradnica na međunarodnom projektu Sveučilišta u Padovi – Digitalizacija rukopisnoga rječnika Vocabolario di tre nobilissimi linguaggi, italiano, illirico e latino I. T. Zanottija (1651.–1732.) koji je u ime Instituta vodila dr. sc. Nada Vajs (http://tanzlingher.filosofia.sns.it/). Pokrenula je uključivanje Instituta u međunarodni projekt Dizionario Etimologico della Mitologia Greca čiji je nositelj Sveučilište u Trstu (Univesità degli Studi di Trieste, Dipartimento di Scienze dell'Antichità "Leonardo Ferrero“) te radi na oblikovanju hrvatske inačice spomenutoga višejezičnog etimološkog rječnika grčke mitologije (http://demgol.units.it/index.do.). Surađivala je na međunarodnom projektu Korpuslinguistik und diachrone Syntax: Subjektkasus, Finitheit und Kongruenz in slavischen Sprachen čiji su nositelji Institut za slavistiku Humboltova sveučilištu u Berlinu i Sveučilište u Regensburgu (https://www.slawistik.hu-berlin.de/de/member/meyer..; http://www.uni-regensburg.de/sprache-literatur-kul....). Od 2019. do 2023. godine radila je na projektu Retrodigitalizacija i interpretacija hrvatskih gramatika do ilirizma (https://retrogram.jezik.hr/). Od 2023. godine voditeljica je istraživačkoga projekta De imitatione Christi na trima stilizacijama hrvatskoga književnog jezika, koji financira Europska unija (NextGenerationEU).
Članica je Hrvatskoga društva klasičnih filologa i Hrvatskoga filološkog društva. Područje njezinoga znanstvenoga interesa teme su koje ujedinjuju novolatinsku i kroatističku filologiju.
Bibliografija
Knjige
- 2021. Latinska gramatika i hrvatski jezik Marijana Lanosovića. Jezičnopovijesna studija s transkripcijom i pretiskom izvornika Uvod u latinsko ricsih slaganje (1776.). Uvodna studija i transkripcija: Sanja Perić Gavrančić. Biblioteka Pretisci. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
- 2021.Judita Marka Marulića: transkripcija i prilagodba na suvremeni hrvatski jezik. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. Suautorstvo s V.-T. Barbarićem, M. Horvat, Ž. Jozićem, K. Lewisom, K. Štrkalj Despot.
- 2016. Josip Voltić, Grammatica Illirica/Ilirska gramatika. Pretisak, transkripcija i prijevod. Priredile i pogovor napisale: Marijana Horvat i Sanja Perić Gavrančić. Biblioteka Pretisci. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. 1–188.
- 2012. Jakov Mikalja, Blago jezika slovinskoga (1649./1651.): Transkripcija i leksikografska interpretacija. Priredile: Darija Gabrić-Bagarić, Marijana Horvat, Sanja Perić Gavrančić, Ivana Lovrić Jović. Autorica koncepcije i uvodne studije: Darija Gabrić-Bagarić. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Knjiga je nagrađena državnom nagradom za znanost u području humanističkih znanosti za 2013. godinu.
- 2002. Bartol Kašić, Osnove ilirskoga jezika. Prijevod s latinskoga: Sanja Perić Gavrančić. Pogovor: Darija Gabrić-Bagarić. Biblioteka Pretisci. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. 1–381.
Poglavlje u knjizi
- 2013. Amor, poeta et amator. Poj željno! Iskazivanje i poimanje emocija u hrvatskoj pisanoj kulturi srednjega i ranoga novoga vijeka. Ur. Amir Kapetanović. Biblioteka Znanstveni zbornici. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. 151–185.
Znanstveni, stručni i popularno-znanstveni radovi
- 2023. On Historical-Grammatical Terminology in the RETROGRAM project (u suautorstvu s Marijanom Horvat). Collegium antropologicum, Vol. 47, No. 2. 137-144).
- 2023. Što su ablativ, konjunktiv i gerund u hrvatskome jeziku? - Prilagodba latinskih gramatičkih kategorija opisu hrvatskoga jezika u dopreporodnim gramatikama (u suautorstvu s Tamarom Tvrtković i Anom Mihaljević). Hrvatske dopreporodne gramatike u europskome kontekstu. Zbornik radova. Institut za hrvatski jezik. Zagreb. 303-332.
- 2022. The accusativus
cum infinitivo in 16th–19th century Croatian texts. Contact-induced and
internally motivated syntactic change. Ed. by Imke Mendoza and Sandra Birzer, Diachronic
Slavonic Syntax. Traces of Latin, Greek and Church Slavonic in Slavonic Syntax.
Trends in Lingustics. De Gruyter Mouton. 81–105.
- 2020. Tragom zaboravljenih rukopisa: hrvatske i latinske basne Đure Ferića (1739. - 1820). Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 58. Dubrovnik. 131-213.
- 2020. Sic etiam Croati: Bilješke o hrvatskome jeziku u humanističko-renesansnim jezičnim repertorijima. Povijesni prilozi 58. Zagreb. 7-28.
- 2020. Marijan Lanosović (1742. 1812.) - promicatelj hrvatskoga jezika u doba germanizacije školstva. Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika, 7, 2. Zagreb.33-36.
- 2019. Akuzativ u djelima hrvatskih pisaca, leksikografa i gramatičara dopreporodnoga razdoblja. Fluminensia 31/1. Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. 201–222. (suautorstvo s Marijanom Horvat)
- 2019. Funkcionalna raslojenost jezika u Divkovićevim Besjedama. Colloquia franciscana I. Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene. Sarajevo. 109- 127. (suautorstvo s Marijanom Horvat)
- 2017. Ars praedicandi - umijeće propovijedanja i tradicija žanra u Divkovićevim Besjedama. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II. Sarajevo. 317–332.
- 2016. Regensburški dijakronijski korpus hrvatskoga jezika - CroDi. Rasprave 42/1. Zagreb. 1–19.; suautorstvo (E. Hansack, B. Hansen, V. Wald, M. Horvat).
- 2016. Rječnik manje poznatih riječi i tumač imena u: Besjede fra Marije Divkovića (autori: Vuk-Tadija Barbarić, Marijana Horvat, Martina Kramarić, Andrea Radošević). Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
- 2016. Bartol Kašić - otac hrvatskoga jezikoslovlja i začetnik jezičnoga normiranja. Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika, 3, 4. Zagreb. 30-34.
- 2016. Carmina Burana - koliko je pjesama uglazbio Carl Orff? Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika, 3, 2. Zagreb. 6-7.
- 2015. Lanosovićev prinos izgradnji hrvatskoga jezikoslovnog nazivlja. Hrvatski jezik i pisana riječ XVII. i XVIII. stoljeća. Zbornik radova. Ur. Marko Samardžija. Vinkovci. 56-60.
- 2014. Klaićev prinos recepciji starogrčkih tragedija. Rasprave 40/2. Zagreb. 229–245.
- 2014. O stilu i jeziku Divkovićeva djela Sto čudesa. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Matija Divković i kultura pisane riječi. Sarajevo. 185–203; suautorstvo s Marijanom Horvat
- 2012. Knjižica ručna za mladiće latinski jezik učeće u bosanski izgovor složena (1832.) fra Ambroza Matića. Bosanskohercegovački slavistički kongres 1.: Zbornik radova, knj. 1. Gl. urednik Senahid Halilović. Sarajevo. Slavistički komitet, 129–134.
- 2012. Latinski rječnički fond Mikaljina Blaga jezika slovinskoga - putokaz k leksikografskim izvorima. Filologija 59. Zagreb. 49–67.
- 2012. Ferićeve basne između tradicije i inovacije. 2012. Latina et Graeca 16. Zagreb. 55–70.
- 2011. Primjeri preobrazbe u Ričoslovniku iliričkoga, italijanskoga i nimačkoga jezika Josipa Voltića. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 37/1. Zagreb. 29–40; suautorstvo s Marijanom Horvat.
- 2011. Antologijski opis Kašićeva opusa. (o knjizi Darije Gabrić- Bagarić Bartol Kašić: Izbor iz djela). Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 36/2. Zagreb. 445–448.
- 2010. Prevedenice prema latinskim infinitivnim konstrukcijama – između kalka i književnojezične navike. Riječki filološki dani VIII: Zbornik radova 8. Ur. Lada Badurina i Danijela Bačić-Karković. Rijeka. Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. 441–449.
- 2010. Zapažanja o leksiku Marulićeva Naslidovan'ja – od latinskoga izvornika do hrvatskoga prijevoda. Colloquia Maruliana XIX. Split. 223–234; suautorstvo s Marijanom Horvat)
- 2009. Sintaktička svojstva zamjenica u Marulićevu i Kašićevu prijevodu De imitatione Christi.Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 35. Zagreb. 141-154; suautorstvo s Marijanom Horvat.
- 2009. Latinska onimija u prevoditeljskoj praksi Đure Ferića (1739.–1820.). Folia onomastica Croatica 18. Zagreb. 121–148.
- 2008. Neobjavljeni autografi basna Đure Ferića u odnosu prema dubrovačkoj pisanoj tradiciji. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34. Zagreb. 285-304.
- 2008. Epistolae (Poslanice), Đuro Ferić Gvozdenica. Leksikon hrvatske književnosti – djela. Ur. Dunja Detoni-Dujmić. Školska knjiga. Zagreb.
- 2008. Fabulae (Basne), Đuro Ferić Gvozdenica. Leksikon hrvatske književnosti – djela. Ur. Dunja Detoni-Dujmić. Školska knjiga. Zagreb.
- 2008. Periegesis orae Rhacusanae (Opis dubrovačke obale). Đuro Ferić Gvozdenica. Leksikon hrvatske književnosti – djela. Ur. Dunja Detoni-Dujmić. Školska knjiga. Zagreb.
- 2005. Književna i jezična povijest Hrvata u Bosni i Hercegovini (o knjizi Darije Gabrić-Bagarić Primjeri bosanskohercegovačke pismenosti i književnosti od 11. do 19. stoljeća). Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 31. Zagreb. 550–552.
- 2004. Observationes circa Croaticam orthographiam Marka Mahanovića (1814.). Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30. Zagreb. 145– 161.
- 2004. Institutiones linguae Illyricae Bartola Kašića (1604.) – hrvatski u krilu latinskoga jezika. Latina et Graeca 6. Zagreb. 93–99.
- 2001. Ilirska muza Ludovika Paskalića. Zbornik radova Drugoga hrvatskoga slavističkoga kongresa u Osijeku II. Zagreb. 251–256.
- 2000. Ludovik Paskalić. Leksikon hrvatskih pisaca. 2000. Prir. Krešimir Nemec. Školska knjiga. Zagreb.
- 1997. Illyricum mythologicum Radoslava Katičića. 1997. Folia onomastica Croatica 6. Zagreb. 209–213.
- 1991. Sentencije u Senekinim tragedijama Medeja i Tijest. Latina et Graeca. Zagreb. 13–25.
Sudjelovanje na znanstvenim skupovima
- 2024. Slavonic Languages in Early Modern Scholarship. BASEES Annual Conference, 5-7 April 2024, Robinson College, University of Cambridge.
- 2023. Iz recepcije Ovidijevih Heroida: Sappho Phaoni u prijevodu Đure Ferića (1839. - 1820.). Antika u hrvatskoj kulturi, umjetnosti i književnosti u "dugom" 18. stoljeću. Zagreb, Filozofski fakultet - Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 30. studenog - 2. prosinca 2023.
- 2023. Bogoslav Šulek and his excursion into Croatian Latinism: Memoria Rogerii Josephi Bošković (1867). The Heritage of Important Slovak and Croatian Latinists. The 5th Session of Slovak-Croatian Commission for Humanities. Osijek, 15.-16. lipnja 2023.
- 2022. Jezično planiranje i sudbina zanaglasnice ju pod retrospektivnim svjetlom dijakronijskih podataka (u suautorstvu sa Zrinkom Kolaković i Marijanom Horvat). Hrvatske dopreporodne gramatike u europskome kontekstu. Zagreb, 1. i 2. prosinca 2022.
- 2022. Što su ablativ, konjunktiv i gerund u hrvatskome jeziku? - Prilagodba latinskih gramatičkih kategorija opisu hrvatskoga jezika u dopreporodnim gramatikama (u suautorstvu s Tamarom Tvrtković i Anom Mihaljević). Hrvatske dopreporodne gramatike u europskome kontekstu. Zagreb, 1. i 2. prosinca 2022.
- 2022. Prispodabljajuć naš jezik s latinskim: hrvatski jezik u poučavanju latinskoga i obrnuto. Hrvatski jezik: povijest i uloge nastavnog predmeta. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1. i 2. srpnja 2022.
- 2022. Old books - new research possibilities: Toward a digital edition of pre-standard Croatian grammars (u suautorstvu s Marijanom Horvat). BASEES Annual Conference, 8- 10 April 2022, Robinson College, University of Cambridge.
- 2020. Retro-digitization and interpretation of Croatian grammar books before Illyrism, suautorice: Petra Bago, Marijana Horvat, Martina Kramarić. DARIAH Virtual Annual Event 2020: Scholarly primitives; Papers & Poster Sessions, November 10-13, 2020.
- 2019. O hrvatskome jeziku u jezikoslovnim studijama europskih humanista 16. stoljeća. Sedmi hrvatski slavistički kongres. Šibenik, 25.-28. rujna 2019.
- 2019. Traduktološka polazišta Lutherove poslanice Ein Sendbrief vom Dolmetschen (1530.) u hrvatskom protestantskom prijevodu Novoga testamenta. Jezik hrvatskih protestantskih izdanja u kontekstu hrvatskih i europskih književnojezičnih koncepcija XVI. stoljeća, Filozofski fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 20. rujna 2019.
- 2018. Lingua Sclavonica in the cross-linguistic perspective of Conrad Gesner and Bartol Đurđević. Neo-Latin Scholarship on the Slavs. Bratislava, The Jan Stanislav Institute of Slavistics of the Slovak Academy of Science, 5.-7. prosinca 2018.
- 2017. Funkcionalna raslojenost jezika u Divkovićevim Besjedama (u suautorstvu s Marijanom Horvat). Dani franjevačke kulturne baštine. Međunarodni znanstveni skup. Sarajevo 1. i 2. prosinca 2017.
- 2016. Ars praedicandi - umijeće propovijedanja i tradicija žanra u Divkovićevim Besjedama. Matija Divković i kultura pisane riječi franjevaca Bosne Srebrene. Međunarodni znanstveni skup u povodu 400. obljetnice maloga Nauka i Besjeda (1616.) fra Matije Divkovića; Zagreb, 1. prosinca 2016. i Sarajevo, 2.-3. prosinca 2016.
- 2015. Lanosovićev prinos izgradnji hrvatskoga jezikoslovnog nazivlja. Stoljeća hrvatskoga jezika. Hrvatski jezik i pisana riječ XVII. i XVIII. stoljeća, Vinkovci, 23. listopada 2015.
- 2015. Institutiones linguae Illyricae (1604) and Thesaurus linguae Illyricae (1649) – how the authority of the Latin language provided the legitimacy to a vernacular. The Sixteenth International Congress of the International Association for Neo-Latin Studies (Contextus Neolatini), Beč, 2. - 7. kolovoza 2015.
- 2011. O stilu i jeziku Divkovićeva djela Sto čudesa (suautorstvo s Marijanom Horvat). Znanstveni skup Fra Matija Divković i kultura pisane riječi, Sarajevo, 14. i 15. listopada/oktobra 2011.
- 2011. Knjižica ručna za mladiće latinski jezik učeće u bosanski izgovor složena fra Ambroza Matića (1832.) . Prvi bosanskohercegovački slavistički kongres, Sarajevo, 25. – 29. 2011.
- 2009. Zapažanja o leksiku Marulićeva Naslidovan'ja – od latinskoga izvornika do hrvatskoga prijevoda (suautorstvo s Marijanom Horvat). Colloquium Marulianum XIX., Split, 20. – 21. travnja 2009.
- 2009. Latinski rječnički fond Mikaljina Blaga jezika slovinskoga – putokaz k leksikografskim izvorima. 5. međunarodni leksikološko-leksikografski znanstveni skup, Zagreb, 3. i 4. prosinca 2009.
- 2008. Prevedenice prema latinskim infinitivnim konstrukcijama – između kalka i književnojezične navike. Riječki filološki dani 8 – međunarodni znanstveni skup, Rijeka, 6. – 8. studenoga 2008.
- 2002. Latinski stupac u rječniku Blago jezika slovinskoga fra Ljudevita Lalića. Treći hrvatski slavistički kongres, Zadar, 15. – 19. Listopada 2002.
- 2000. Kentaur ili Centaur. Hrvatski filološki skup 6, Opatija, 26.─28. lipnja 2000.
- 1999. Ilirska muza Ludovika Paskalića. Drugi hrvatski slavistički kongres, Osijek, 14.–19. rujna 1999.