dr. sc. Ivana Lovrić Jović

Odjel za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju

Zvanje: viši znanstveni suradnik E-pošta: ilovric@ihjj.hr Telefon: (01) 3783-826 Broj sobe: 201

Životopis

Ivana Lovrić Jović rođena je 8. travnja 1969. u Rijeci. S četiri godine dolazi u Dubrovnik gdje završava osnovnu i srednju školu – Centar za umjetničko obrazovanje Luka Sorkočević (glavni predmet: klavir).

Godine 1996. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomira talijanski jezik i književnost i španjolski jezik i književnost.

U međuvremenu odlazi na usavršavanje španjolskoga jezika u Salamanku i četiri puta na jednomjesečnu lingvističku školu (Laboratorio internazionale di comunicazione, linguistica e spettacolo) u organizaciji Katoličkoga sveučilišta Sacro Cuore iz Milana (čiji je stipendist).

Godine 1997. počinje raditi kao znanstveni novak u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, na projektu Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Sljedeće godine upisuje Poslijediplomski studij opće lingvistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu gdje 2004. magistrira, a 2011. doktorira. U međuvremenu prelazi na Odjel za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju, na projekt Kritičko izdanje rječnika „Blago jezika slovinskoga“ (1651.) Jakova Mikalje, a po njegovu završetku, na sljedeći projekt – Tvorbeni modeli u hrvatskoštokavskim dopreporodnim rječnicima. 15. lipnja 2011. godine Matični odbor za područje humanističkih znanosti – polje filologija izabralo ju je u znanstveno zvanje znanstvenoga suradnika, a 2019. u zvanje višega znanstvenoga suradnika.

Posljednje je četiri godine radila na projektu Dopreporodne hrvatske gramatike , a po njegovu je završetku, 2019. godine, prešla na projekt Hrvatske zaklade za znanost Retrodigitalizacija i interpretacija hrvatskih gramatika do ilirizma.

Dobitnicom je Državne nagrade za znanost - Ministarstva znanosti i sporta (2013.) za rad na knjizi: Jakov Mikalja, Blago jezika slovinskoga (1649./1651.). Transkripcija i leksikografska interpretacija s pretiskom. Priredile: Gabrić-Bagarić, Darija – Horvat, Marijana – Lovrić Jović, Ivana – Perić Gavrančić, Sanja. Autorica koncepcije i popratne studije Darija Gabrić-Bagarić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2011., Zagreb.

Članicom je Upravnoga odbora Društva dubrovačkih pisaca te Uredničkoga vijeća časopisa za književnost Literat. U istome objavljuje prozu i poeziju. Eseje, oglede i poeziju objavljuje i u časopisima Dubrovnik, Dubrovački horizonti i Zadarska smotra.
Objavila je zbirku pjesma U skutima tango (Društvo dubrovačkih pisaca). Povremeno redigira književne prijevode te sudjeluje u pisanju dramskoga scenarija kao suradnica za stari dubrovački govor.


Od 2016. je godine voditeljicom podružnice Instituta u Dubrovniku čije se sjedište nalazi na Sveučilištu u Dubrovniku.

Kroz podružničke aktivnosti promovira dubrovački govor kao zaštićenu nematerijalnu baštinu. Jedan je od važnijih ciljeva podružnice suradnja s građanima, govornicima dubrovačkoga govora, kao bitnim činiteljima u očuvanju i oživljavanju toga idioma te motivacija mlađega naraštaja za njegovim usvajanjem ili upoznavanjem. Tu zadaću ostvaruje kroz višegodišnje radionice dubrovačkoga govora za osnovnoškolce. Suradnja građana od neprocjenjive je važnosti u njezinim istraživanjima dubrovačkoga govora, dok, s druge strane, govornici imaju priliku učiti o povijesti svojega govora na predavanjima što ih izvodi u javnim prostorima i iz znanstvenih monografija o dubrovačkome govoru koje, na temelju istraživanja, objavljuje već niz godina, unutar i izvan Instituta. Popularizaciju znanosti ostvaruje i stalnom prisutnošću u pisanim i audiovizualnim medijima, kako lokalnim, tako i nacionalnim te savjetničkim djelovanjem u raznim dramaturškim izvedbama. S osnovnim ciljem uključivanja autohtonoga stanovništva u rad podružnice, za izvođenje radionica odabrala je stručnjakinju sa stalnom adresom u Dubrovniku. Isto tako, jednu je od monografija ostvarila u suautorstvu s povjesničarkom sa Sveučilišta u Dubrovniku.


Područja znanstvenoga interesa: povijest hrvatskoga jezika, povijesna tvorba, povijesna leksikografija, jezično posuđivanje, dodirno jezikoslovlje, dubrovački govor, dijalektologija, digitalna lingvistika i retrodigitalizacija.



Izobrazba

1996. diploma Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dvopredmetni studij: talijanski jezik i književnost i španjolski jezik i književnost. Naslov diplomskoga rada: Gli italianismi nelle opere di Jozo Lovrić Jadrijev, scritte nella parlata ragusea – uz dodatak CD-a, s interpretacijom izvorne govornice.

2004. magisterij Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, poslijediplomski studij opće lingvistike. Naslov magistarskoga rada: Jezična analiza hrvatskih dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća.

2011. doktorat Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, poslijediplomski studij opće lingvistike. Naslov disertacije: Jezična analiza frančezarija – Ponašijenčene Molièreove komedije kao književni ogled dubrovačkoga pučkog govora.

Bibliografija

ZNANSTVENI RADOVI

  • 2002. Pristup genezi dubrovačkoga govora s leksičkoga stajališta, Drugi hrvatski slavistički kongres: zbornik radova 2, HFD, ur. Dubravka Sesar, Ivana Vidović Bolt, Hrvatsko filološko društvo, str. 583–588, Zagreb.
  • 2004. Aktualnost dubrovačkog idioma u drugoj polovici 20. stoljeća u suautorstvu s Jasenkom Maslek, Strani jezici 1–2, godište 33, str. 135–147, Zagreb.
  • 2007. Fonološka adaptacija talijanizama u dubrovačkim oporukama iz 17. i 18. stoljeća, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 32, str. 173–192, Zagreb.
  • 2008. Morfološka svojstva jezika hrvatskih dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, str. 217–237, Zagreb.
  • 2009. Sufiksalne pridjevske izvedenice i složenice u Vrančićevu rječniku, u suautorstvu s Darijom Gabrić-Bagarić, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 35, str. 73–94, Zagreb.
  • 2010. Leksik hrvatskih dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća, Zbornik radova Riječkih filoloških dana 8, str. 559–576, Rijeka.
  • 2012. Prodor bosanskih leksičkih značajka u dubrovački govor 17. i 18. st., Zbornik Prvog bosanskohercegovačkog slavističkog kongresa, knjiga 1, 427–434, Sarajevo.
  • 2014. Fonološka prilagodba vlastitih imena u Divkovićevim djelima Sto čudesa i Nauk krstjanski (1611.), Zbornik sa skupa ‘Fra Matija Divković i kultura pisane riječi, znanstveni skup u organizaciji Franjevačke teologije (Sarajevo, 14. i 15. listopada 2011.), str. 233-248.
  • 2015. Može li se govoriti o kroatizmima u starome dubrovačkom govoru, Zbornik sa skupa Stoljeća hrvatskoga jezika, 47–55, Vinkovci.
  • 2015. Dubrovačke ćirilične oporuke iz 17. i 18. stoljeća, Filologija 63, 131-149, Zagreb.
  • 2019. Fonološke značajke jezika dubrovačkih čestitarskih pjesama s početka 19. stoljeća, Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 45/1, 185-203, Zagreb.
  • 2020. Rasprava o prirodi i slovopisu veličanstvenoga jezika hrvatskoga – Appendinijeva Grammatica della lingua illirica iz 1808. godine, Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (u tisku).

KNJIGE:

2012. Jakov Mikalja, Blago jezika slovinskoga (1649./1651.): Transkripcija i leksikografska interpretacija. Priredile: Darija Gabrić-Bagarić, Marijana Horvat, Sanja Perić Gavrančić, Ivana Lovrić Jović. Autorica koncepcije i uvodne studije: Darija Gabrić-Bagarić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.

2014. O starome dubrovačkome govoru nazbilj. Jezična analiza dubrovačkih frančezarija'. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.

2015. Ja, Krsto Lučin, činim ovi testamenat. Jezična analiza dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća s transkripcijom i rječnikom, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.

2016. Libro od svetoga Vlaha. Jezična studija s rječnikom. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb (u suautorstvu sa Željkom Jozićem)

2018. Mato Zamagna – Kolende. Transkripcija i studije (povijesna i jezična studija), Dubrovačke knjižnice, Dubrovnik. (U suautorstvu s Jelenom Obradović Mojaš).


PRIKAZI:
  • 2002. O Vrančiću iznova (prikaz rječnika Hedviga Sulyoka, Magyar-olasz ès olasz-magyar szójegyzék Verancsics Faustus Dictionariuma alapján / Lessico ungherese-italiano e italiano-ungherese in base al Dictionarium di Faustus Verantius, Generalia, Szeged 2001., 195.str.) Rasprave Instituta za hrvatskij ezik i jezikoslovlje 28, str. 394–396, Zagreb.
  • 2008. Novo ruho stare gramatike (prikaz knjige Jakova Mikalje: Gramatikatali(j)anskaukratkoilikrataknaukzaučitilatinskijezik. Pretisak. Transkripcija, studija i popratni tekstovi: Darija Gabrić-Bagarić i Marijana Horvat, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008.), Rasprave Instituta za hrvatskij ezik i jezikoslovlje 34, str. 463–519, Zagreb.
  • 2011. Uzduž i poprijeko po Mikaljinu Blagu (prikaz knjige Darije Gabrić-Bagarić, Na ishodištu hrvatske leksikografije. Trojezični rječnik Blago jezika slovinskoga Jakova Mikalje (1649./1651.), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2010., 195 str.), Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 36, 443-445, Zagreb.
  • 2017. Velikim umijećem o lukavštinama sveveremena Dubrovnika, prikaz knjige Molière – Paljetak, Šmigalove furbarije, Zadarska smotra 66/1–2, Matica hrvatska Zadar.

RADOVI U NEKATEGORIZIRANIM ČASOPISIMA

  • 1999. Kako je dubrovački puk govorio lijepijem našijem, Dubrovački horizonti 39, Zagreb.
  • 2000. Lik žene u djelu Joza Lovrića Jadrijeva u ozračju antiseksističke politike, Dubrovački Horizonti 40, Zagreb.
  • 2003. Seksizam u jeziku: zamke i varke, Kruh i ruže br. 18, str. 39–45, Ženska infoteka, Zagreb.
  • 2003. O besjedi pokojnika – struktura dubrovačkih oporuka 17. i 18. stoljeća, Dubrovački horizonti 42, str. 81–86, Zagreb.
  • 2014: Kakvim je jezikom 1694. g. napisala oporuku Marica Mihova ubijena i ranjena u glavu sjekirom od neputa Đura Vukićeva, Literat, Društvo dubrovačkih pisaca, Dubrovnik. 2015: Može li se govoriti o kroatizmima u starome dubrovačkom govoru, Zbornik sa skupa Stoljeća hrvatskoga jezika, 47–55, Vinkovci. 2017. Je li Držić vjerno prenosio dubrovački organski idiom?, Časopis Dubrovnik 28/2–3, Matica hrvatska Dubrovnik. 2017. Dubrovački sveti Vlaho – parac grada podno Srđa, Hrvatski jezik 4/1, Zagreb.
  • 2015: Kolarin sa sedam senjala na njemu od zlata, Literat, Društvo dubrovačkih pisaca, 38–48, Dubrovnik.
  • 2017. Je li Držić vjerno prenosio dubrovački organski idiom?, Časopis Dubrovnik 28/2–3, Matica hrvatska Dubrovnik.
  • 2017. Dubrovački sveti Vlaho – parac grada podno Srđa, Hrvatski jezik 4/1, Zagreb.

SUDJELOVANJE NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA

1999.

  • Drugi hrvatski slavistički kongres, Osijek 14. – 18. rujna; referat: Pristup genezi dubrovačkoga govora s leksičkoga stajališta

2000.

  • Hrvatski filološki skup 6, Opatija, znanstveni skup o jeziku i književnosti, Opatija, lipanj; referat: Seksizam u jeziku

2008.

  • Riječki filološki dani 8 – međunarodni znanstveni skup, Rijeka, 6.–8. studenoga; referat: Leksik hrvatskih dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća

2010.

  • Peti hrvatski slavistički kongres, Rijeka, 7.–11. rujna; referat: Leksički kroatizmi (slavizmi) u dubrovačkim oporukama iz 17. i 18. stoljeća

2011.

  • Prvi bosanskohercegovački slavistički kongres, Sarajevo 25.– 29. svibnja, referat: Prodor bosanskih leksičkih značajka u dubrovački govor 17. i 18. st.
  • Fra Matija Divković i kultura pisane riječi – znanstveni skup u organizaciji Franjevačke teologije, Sarajevo, 14. i 15. listopada; referat: Prilagodba vlastitih imena u Divkovićevim djelima Sto čudesa i Nauk krstjanski (1611.)

2013.

  • Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću, XXVII. međunarodni znanstveni skup Hrvatskoga društva primijenjene lingvistike, Dubrovnik, 18.–20. travnja; referat: Talijanizmi u suvremenome dubrovačkom govoru

2015.

  • Stoljeća hrvatskoga jezika - Skup u čast 150. obljetnice službenoga i zakonskoga uvođenja hrvatskoga jezika u politički i diplomatski sustav, u urede, škole i javne ustanove, Vinkovci 23-24. listopada; referat: Može li se govoriti o kroatizmima u starome dubrovačkom govoru?.
  • Četvrta kroatološka konferencija: Dubrovnik u hrvatskoj povijesti, Dubrovnik, referat: Je li ljubav bitna ako nije amor – Pretpostavke za rječnik dubrovačkoga govora.

2016.

Na XXX međunarodnome znanstveniom skupu HDPL-a, Rijeka, (12..-14. svibnja), izložila referat: Metodika izvođenja leksikografskih radionica za neleksikografe.

2019.

Na Sedmome hrvatskom slavističkom kongresu u Šibeniku, (25.–28. rujna) izložila referat: Izazovi u utvrđivanju jezika pri kodnome preključivanju u povijesnoj rukopisnoj građi.

UREDNIŠTVA

2016. bila je izvršnom urednicom časopisa Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, za brojeve 42/1 i 42/2.

ORGANIZACIJA SKUPOVA

2020. dijelom je organizacijskoga odbora godišnje konferencije ravnatelja europskih nacionalnih instituta za jezik - EFNIL Conference (Europian Federation of National Institutions for Language) što ga Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje organizira u Dubrovniku od 30. rujna do 2. listopada 2020.

ZNANSTVENE RADIONICE

2017. Održala kroatističku radionicu na Marulićevim danima, 21-22. travnja 2017. (Deveta kroatistička studentska radionica / Tekstološki dio: Iz hrvatske tekstološke prakse: Ignjat Đurđević i Milan Rešetar / Voditeljica: Lahorka Plejić Poje / Jezikoslovni dio: Jezična analiza dubrovačkoga teksta iz 17. stoljeća , na radionici sudjelovali studenti iz Splita, Zadra i Zagreba.

OSTALA ZNANSTVENA IZLAGANJA

2019.

Izlagala na kroatističkom i jezikoslovnom seminaru (IHJJ-a) Jezikoslovne rasprave: Dubrovačka podružnica IHJJ-a - susretište znanosti i govornika oko istoga cilja (25. ožujka).

U okviru programa Rječotvorstvo – Dani Bulcsúa Lászlóa samostalno nastupila 29. listopada u knjižari Bookara (u Zagrebu) s temom dubrovačkoga govora.

RECENZIJE TUĐIH RADOVA

Stalni recenzent za časopise Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,, Zagreb te Naše More, znanstveno-stručni časopis za more i pomorstvo, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik.

Recenzirala knjigu: Josip Voltić: Grammatica Illirica / Ilirska gramatika (1803.). Priredile i popratnu studiju napisale Marijana Horvat i Sanja Perić Gavrančić. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2016.

POPULARIZACIJA ZNANOSTI

2010.

Surađivala u razrednoj nastavi (predmet hrvatski jezik) kao gost predavač s 4 nastavna sata u OŠ Jabukovac.

2014.

Dijelovi istraživanja objavljenih u knjizi Ja, Krsto Dubrovčanin, činim ovi testamenat korišteni su kao dramski korpus predstave Studenstskoga teatra Lero Vjerenice, u režiji i dramatizaciji Davora Mojaša

Surađivala u televizijskome projektu - prilagodba suvremenoga srpskoga teksta na starodubrovački govor - za potrebe snimanja serijala Dubrovački gusar. Scenarist: Ljubiša Samardžić za CINEMA DESIGN-Beograd, (Potvrda o deponiranju 13 (trinaest) 50-minutnih epizoda TVserije u HAA u Zagrebu. Pohrana djela izvršena do 25. 3. 2019.

2015.

Redakcija prijevoda s talijanskoga na hrvatski jezik za izdavačku kuću Vuković&Runjić: Roberto Calasso: Svadba Kadma i Harmonije.

2017.

U OŠ Jabukovac (Zagreb) 23. ožujka održala je kratko uvodno sociolingvističko predavanje i učenicima predstavila gošću prevoditeljicu Barbaru Tartagliu - kao jednu od dviju čitateljica u svijetu - koja je pročitala po jednu knjigu iz svake zemlje na svijetu.

Jezični savjetnik za predstavu (na dubrovačkome govoru) 'Novela od Stanca' (autor Marin Držić, redatelj Paolo Tišljarić), kazalište Kolarin, premijera u svibnju 2017.

Suautorica sam dramskoga scenarija (uz maestra Mladena Tarbuka) za svečano otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara (u srpnju).

2020.

Jezični savjetnik za predstavu (na dubrovačkome govoru) 'Mare Fjočica' (autor Jozo Lovrić Jadrijev, redatelj Paolo Tišljarić), kazalište Kolarin, premijera u Kazalištu Marina Držića u ožujku 2020.

PREDSTAVLJANJA

2014.

U sklopu Dubrovačkih ljetnih igara u kolovozu, u palači Sponza, predstavila je svoju knjigu: O starome dubrovačkom govoru nazbilj. Jezična analiza dubrovačkih frančezarija, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2014., Zagreb.

2015.

U Dubrovniku je predstavila svoju knjigu: Ja, Krsto Lučin, činim ovi testamenat. Jezična analiza dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća s transkripcijom i rječnikom, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2015., Zagreb.Organizator predstavljanja: Društvo dubrovačkih pisaca. Ostali predstavljači: predsjednik Društva Boris Njavro, dr. sc. Željko Jozić, dr. sc. Marijana Horvat i doc. dr. sc. Katja Bakija.

2016.

U organizaciji i u prostoru Dubrovačkih knjižnica u prosincu je predstavila svoju knjigu: Libro od svetoga Vlaha. Jezična studija s rječnikom. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2016., Zagreb (u suautorstvu sa Željkom Jozićem). Ostali predstavljači: suautor i dr. sc. Kristina Štrkalj Despot.


2018.

U organizaciji i u prostoru Dubrovačkih knjižnica 13. studenoga predstavila je deveti broj časopisa za književnost Literat (u izdanju Društva dubrovačkih pisaca), kao članica Uredničkoga vijeća toga časopisa.

2019.

U organizaciji i u prostoru Dubrovačkih knjižnica u veljači je predstavila svoju knjigu: Mato Zamagna – Kolende. Transkripcija i studije (povijesna i jezična studija), Dubrovačke knjižnice, 2018., Dubrovnik. (U suautorstvu s Jelenom Obradović Mojaš). Ostali predstavljači: suautorica, ravnateljica Knjižnica Jelena Bogdanović, dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc. Vesna Čučić, i prof. dr. Stjepan Čosić.

U organizaciji i u prostoru Knjižnica Grada Zagreba u listopadu je predstavila svoju knjigu: Mato Zamagna – Kolende. Transkripcija i studije (povijesna i jezična studija), Dubrovačke knjižnice, 2018., Dubrovnik. (U suautorstvu s Jelenom Obradović Mojaš). Ostali predstavljači: suautorica, ravnateljica Knjižnica Jelena Bogdanović, dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc. Vesna Čučić, i prof. dr. Stjepan Čosić.

U organizaciji i u prostoru Dubrovačkih knjižnica 13. studenoga predstavila je deseti, jubilarni, broj časopisa za književnost Literat (u izdanju Društva dubrovačkih pisaca), kao članica Uredničkoga vijeća toga časopisa

RADIONICE

2017.-2020. Na poziv Dubrovačkih knjižnica organizira Radionicu dubrovačkoga govora za osnovne škole i njome koordinira. Program izvodi mag. edukacije hrvatskoga jezika Nikolina Kuraica. Radionica se ostvaruje već treću akademsku godinu, uglavnom u prostoru Dubrovačkih knjižnica.

2018. i 2019. godine upriličila je Radionice dubrovačkoga govora u Dječjem domu Maslina u Dubrovniku

PANEL RASPRAVE

U okviru manifestacija Dani kreativnih i kulturnih industrija, u Dubrovniku je 14. studenoga 2019. sudjelovala u panel raspravi pod naslovom Uloga kreativnih i kulturnih industrija u popularizaciji nematerijalne baštine.

JAVNA PREDAVANJA

2016.

U okviru manifestacije Mjesec hrvatskoga jezika, u Dubrovniku, u Dubrovačkim knjižnicama, 4. ožujka održala je jednosatno predavanje: Suvremeni dubrovački govor: nazbilj ili nahvao?

2017.

U okviru manifestacije Mjesec hrvatskoga jezika, u Dubrovniku, u Dubrovačkim knjižnicama,17. ožujka održala predavanje: Hoće li svetkovnik istisnuti festanjula? Filološke bilješke o dubrovačkome vokabularu.

2019.

U okviru manifestacije Mjesec hrvatskoga jezika, u Dubrovniku, u Dubrovačkim knjižnicama, 11. ožujka održala predavanje: Izazovi prepoznavanja talijanskih rečeničnih dijelova u dubrovačkome rukopisnom tekstu.

MEDIJSKA ZASTUPLJENOST

2013.

6. listopada gošća je radijske emisije Plavi razgovori, HRT – Radio Dubrovnika s temom o dubrovačkome govoru.

2014.

1. i 7. kolovoza gošća je radijske emisije Dubrovačkih ljetnih igara, program uživo

Intervju u Dubrovačkome listu: http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=32036#.Vj...

u kolovozu je gošća radijske emisije HRT – Radio Dubrovnika Plavi razgovori

22. kolovoza gošća je radijske emisija, zajedno s dr. sc. Željkom Jozićem, o starome dubrovačkom govoru i knjizi istoga naslova.

15. listopada gošća je televizijske emisije HTV 1 Jezik za svakoga s temom o dubrovačkome govoru.

2015.

Intervju u Dubrovačkome listu: http://www.dulist.hr/nova-knjiga-ivane-lovric-jovi...

Javljanje uživo u emisiju Dobro jutro Hrvatska, HRT: http://www.hrt.hr/295243/magazin/autorica-otkriva-kako-je-nastala-knjiga-ja-krsto-lucin-dubrovcanin-cinim-ovi-testamenat

2018.

Javljanje s radionice dubrovačkoga govora za televizijsku emisiju Libertas Tv, Spjegaj mi (26. studenoga) https://www.youtube.com/watch?v=LyCFbBp1IOQ

Samostalna je gošća televizijske emisije Libertas Tv, Spjegaj mi (3. prosinca) https://www.youtube.com/watch?v=_jjXP8nl2nU

2019.

Samostalna je gošća u emisiji Gost tjedna na radio postaji Soudset Ragusa (19. veljače)

Samostalna je gošća u emisiji Uz ulicu, niz ulicu - televizijske kuće Libertas TV (1. rujna)

Samostalna je gošća u emisiji televizijske kuće Libertas TV, Spjegaj mi (5. prosinca) https://www.youtube.com/watch?v=h-sIsdp0dXg

Gošća je HRT-ove emisije o jezikoslovlju - Bilješke o jeziku (snimljeno u prosincu 2019., emitirano u siječnju 2020.)

Stalna je suradnica u analizi odabranih dubrovačkih riječi za radio postaju Soundset Ragusa.

Pravopis

pravopis.hr

Gramatika

gramatika.hr

Savjetnik

jezicni-savjetnik.hr

Bolje.hr

bolje.hr

Hrvatski u školi

hrvatski.hr

Riznica

riznica.ihjj.hr

Nazivlje

nazivlje.hr

Matura

matura.ihjj.hr

Frazemi

frazemi.ihjj.hr

Valencije

valencije.ihjj.hr

Kolokacije

ihjj.hr/kolokacije/

Metafore

ihjj.hr/metafore/