Institut za hrvatski jezik

Životopis

Područja znanstvenoga interesa: povijest hrvatskoga jezika, povijesna tvorba, povijesna leksikografija, jezično posuđivanje, dodirno jezikoslovlje, dubrovački govor, dijalektologija, digitalna lingvistika, retrodigitalizacija i leksikografija.

Životopis: Ivana Lovrić Jović rođena je 8. travnja 1969. u Rijeci. S četiri godine dolazi u Dubrovnik gdje završava osnovnu i srednju školu  Centar za umjetničko obrazovanje Luka Sorkočević (glavni predmet: klavir). U Rijeci kao prvi jezik progovara fjumanski talijanski, s četiri godine usvaja hrvatski jezik preko dubrovačkoga govora.

Godine 1996. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomira čime stječe naslov profesora talijanskoga jezika i književnosti i profesora španjolskoga jezika i književnosti.

U međuvremenu odlazi na usavršavanje španjolskoga jezika u Salamanku i četiri puta na jednomjesečnu lingvističku školu (Laboratorio internazionale di comunicazione, linguistica e spettacolo) u organizaciji Katoličkoga sveučilišta Sacro Cuore iz Milana (čiji je stipendist).

Devedesetih godina radi kao nastavnica talijanskoga jezika u Rijeci, Dubrovniku i Zagrebu. 

Godine 1997. zapošljava se kao znanstvena novakinja u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 1998. upisuje Poslijediplomski studij opće lingvistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu gdje 2004. magistrira, a 2011. doktorira. 15. lipnja 2011. godine Matični odbor za područje humanističkih znanosti – polje filologija izabralo ju je u znanstveno zvanje znanstvenoga suradnika, a 2019. u zvanje višega znanstvenoga suradnika.

Rad na znanstvenim projektima Instituta za hrvatski jezik.

Voditeljstvo. Od 2021. do 2024. godine voditeljica je internoga institutskog petogodišnjeg projekta Rječnik dubrovačkoga govora čiji je glavni cilj izradba korpusno utemeljenoga digitalnog dijakronijeskog rječnika dubrovačkoga govora i izradba korpusa za taj rječnik. U prve tri godine izradio se digitalni dijakronijski korpus, a onda je projekt prerastao u drugi (istoga naslova), financiran iz europskih fondova (pokrata: RDG). Od 2024. do danas voditeljica je spomenutoga četverogodišnjeg projekta Rječnik dubrovačkoga govora (RDG) koji financira EU fond Next Generation i čije je trajanje određeno od 1. 1. 2024. do 31. 12. 2027.

Suradništvo. Od 1997. suradnica je na projektu Rječnici suvremenoga hrvatskog jezika. 2002. godine uključuje se u projekt Kritičko izdanje rječnika Blago jezika slovinskoga Jakova Mikalje koji se izvodi na Odjelu za povijest hrvatskoga jezika. Ostali projekti na kojima surađuje pripadaju istomu odjelu. Od 2007. do 2013. godine radi na projektu Tvorbeni modeli u hrvatskoštokavskim dopreporodnim rječnicima. Poslije prekida u radu (2013. – 2015., 18 mjeseci) priključuje se institutskomu projektu Dopreporodne hrvatske gramatike voditeljice dr. sc. Marijane Horvat na kojemu je suradnica do njegova kraja (2019.) Od 2019. do 2023. suradnica je na projektu Hrvatske zaklade za znanost: Retrodigitalizacija i interpretacija hrvatskih gramatika do ilirizma – RETROGRAM, voditeljice dr. sc. Marijane Horvat. Od 2023. surađuje na projektu De imitatione Christi na trima stilizacijama hrvatskoga književnog jezika (DE IMITATIONE) voditeljice dr. sc. Sanje Perić Gavrančić koji se od 2024. godine provodi kao istraživački projekt sufinanciran iz fonda Europske unije: NextGenerationEU. U Institutu je ostvarila i jednokratnu suradnju s Odjelom za standardni jezik, na izdanju nastalome na projektu Hrvatski mrežni rječnik (Mrežnik) tadašnje voditeljice dr. sc. Lane Hudeček. Izradila je španjolski stupac za potrebe Rječnika hrvatskoga jezika za nasljedne i neizvorne govornike autorica Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Dinke Pasini (Institut za hrvatski jezik, 2025.

Međunarodna suradnja. Od 2014. do 2015. radi na međunarodnome projektu Dizionario Etimologico della Mitologia Greca (DEMGOL) čiji je nositelj Sveučilište u Trstu (Università degli Studi di Trieste, Dipartimento di Scienze etimologiche dell’Antichità). Radi na oblikovanju hrvatske inačice spomenutoga višejezičnog rječnika. 2015. i 2016. surađuje na međunarodnome projektu Korpuslinguistik und diachrone Syntax: Subjektkasus, Finitheit und Kongruenz in slavischen Sprachen čiji su nositelji Institut za slavistiku Humboltova sveučilištu u Berlinu, Sveučilište u Regensburgu te Institut za hrvatski jezik (i jezikoslovlje).

Ostali projekti. U 2016. godini ostvarila je suradnju s Gradom Dubrovnikom kroz projekt Rječnik svetoga Vlaha koji se izvodi u sklopu baštinske manifestacije Godina svetoga Vlaha. Projekt je u cijelosti financirao Grad Dubrovnik, a njegovim je rezultatom knjiga otisnuta u Institutu pod naslovom Libro od svetoga Vlaha – Jezična studija s rječnikom (navedena u popisu).

Nagrade. Dobitnicom je Državne nagrade za znanost - Ministarstva znanosti i sporta (2013.) za rad na knjizi: Jakov Mikalja, Blago jezika slovinskoga (1649./1651.). Transkripcija i leksikografska interpretacija s pretiskom. Priredile: Gabrić-Bagarić, Darija – Horvat, Marijana – Lovrić Jović, Ivana – Perić Gavrančić, Sanja. Autorica koncepcije i popratne studije Darija Gabrić-Bagarić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2011., Zagreb.

Radionice, stručne tribine i predavanja. Održala je kroatističku radionicu 21. i 22. travnja 2017. na Marulićevim danima: Deveta kroatistička studentska radionica / Tekstološki dio: Iz hrvatske tekstološke prakse: Ignjat Đurđević i Milan Rešetar / Voditeljica: Lahorka Plejić Poje / Jezikoslovni dio: Jezična analiza dubrovačkoga teksta iz 17. stoljeća / Voditeljica: Ivana Lovrić Jović, sudjeluju studenti iz Splita, Zadra i Zagreba.

Na poziv Dubrovačkih knjižnica u Dubrovniku održava samostalna predavanja u prostorima Knjižnica (Saloča od zrcala i Znanstvena knjižnica), najčešće u sklopu manifestacije Mjesec hrvatskoga jezika: Suvremeni dubrovački govor – nazbilj ili nahvao (2016.); Hoće li svetkovnik istisnuti festanjula? (2017.); Izazovi prepoznavanja talijanskih rečeničnih dijelova u dubrovačkome rukopisnom tekstu (2019.); Talijanizmi iz opusa Joza Lovrića Jadrijeva u prvome digitalnom i korpusno utemeljenom rječniku dubrovačkoga govora (2025.).

Na poziv knjižare Bookara 29. listopada 2019. godine drži stručnu tribinu s temom dubrovačkoga govora, u okviru programa Rječotvorstvo – Dani Bulcsúa Lászlóa.

U okviru redovitoga jezikoslovnog i kroatističkog seminara Instituta za hrvatski jezik, u ožujku 2019. održala je jednosatno predavanje pod naslovom Dubrovačka podružnica IHJJ-a – susretište znanosti i govornika oko istoga cilja. Tom je prilikom detaljno predstavila aktivnosti podružnice od početka njezina djelovanja.

U okviru manifestacije Dani europske baštine, u rujnu 2023. u organizaciji Dubrovačkih knjižnica održala je znanstveno predavanje uz dramsku priredbu (u čijoj organizaciji je sudjelovala): Dubrovački govor u Gramatici Francesca Marije Appendinija. Dramski dio priredbe upriličili su glumci koji su izvodili dijaloge iz Appendinijeve gramatike.

U okviru međunarodnoga književnog festivala Ponta Lopud Book Bridge (Lopud, Dubrovnik) u rujnu 2024. godine održala je predavanje o razlikama u jeziku književnosti između muških i ženskih autora: On the justification of the term Women's prose.

Na poziv Ogranka Matice hrvatske u Stonu, 2. rujna 2025. u prostoru Narodne knjižnice Ston održala je jednosatno predavanje: O nastajanju prvoga korpusno utemeljenoga rječnika dubrovačkoga govora.

Usavršavanja. Od 2020. do 2022. Sudjelovala je na 4 trodnevne radionice s područja korpusne lingvistike na temu rada u programima XML i TEI. Radionice je održala doc. dr. sc.Petra Bago, predstojnica Katedre za obradu prirodnog jezika, leksikografiju i enciklopediku Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izvodile su se u sklopu projekta Retrodigitalizacija i interpretacija hrvatskih gramatika do ilirizma – RETROGRAM, voditeljice dr. sc. Marijane Horvat (Hrvatska zaklada za znanost).

2024. godine organizirala je i sudjelovala na dvjema trosatnim radionicama posvećenima izradi rječnika u elektroničkome obliku – Radionice T-lexa. Održala ih je dr. sc. Lana Hudeček u Institutu za hrvatski jezik. Radionice su se održale u sklopu projekta čija je voditeljica: Rječnik dubrovačkoga govora – RDG (NextGeneration).

Organizacija skupova, radionica, seminara. Članica je programsko-organizacijakoga odbora XVIII konferencije Europske federacije nacionalnih jezičnih institucija (EFNIL) (6. do 8. listopada 2022. u Cavtatu).

Članica je programsko-organizacijakoga odbora za Međunarodni znanstveni skup Hrvatske dopreporodne gramatike u europskome kontekstu (1. i 2. prosinca 2022. u Zagrebu).

Članica je programsko-organizacijskoga odbora XXI. međunarodnoga kongresa EURALEXA (8. do 12. listopada 2024. godine u Cavtatu).

Ostali institutski poslovi i popularizacija znanosti

Popularno-znanstvene radove objavljuje u mnogim časopisima (vidi u bibliografiji).

Kao predstavnica Instituta za hrvatski jezik (i Hrvatskoga filološkog društva) 8. prosinca 2025. godine bila je na sastanku u Uredu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Predmet sastanka bio je formiranje Radne skupine za zamjenu izraza u području spolnosti koje u svom korijenu imaju riječ stid u hrvatskome standardnome jeziku pri Uredu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

U Dubrovniku često sudjeluje u manifestacijama koje se tiču očuvanja baštine pa je u studenome 2018. sudjelovala na panel raspravi u sklopu manifestacije Peti dani kreativnih kulturnih industrija (podržano Razvojnom agencijom grada Dubrovnika DURA) gdje je imala priliku govoriti o dubrovačkome govoru kao nematerijalnoj kulturnoj baštini. Redovito predstavlja svoje i tuđe knjige u Zagrebu i u Dubrovniku. Predstavljanja svojih knjiga osobno organizira s dramskim i glazbenim prinosima uz medijsku popraćenost. Predstavljanja knjiga organizira u čelnim kulturnim ustanovama (Dubrovačke ljetne igre, Dubrovačke knjižnice, Knjižnice grada Zagreba itd.

Redovita je gošća televizijskih i radijskih emisija posvećenih jeziku: dubrovačka postaja HTV-a i radijske postaja Soudset Ragusa, TV Libertas (emisije: Spjegaj mi, Niz ulicu uz ulicu, Kulturni razgovori, Plavi razgovori). Povremeno gostuje i u zagrebačkim studijima: Bilješke o jeziku HTV 3, Klub čitatelja HTV 3, Riječ na riječ Z1 TV te u podcastima (bookaravision).

Uredništva, redakture i recenziranje znanstvenih radova, knjiga i projekata. Izvršna je urednica časopisa Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, za brojeve 42/1 i 42/2 (2016. godina). Urednica je knjige: Perić Gavrančić, Sanja. 2024. Od nasl'jedovan'ja Isukrstova i od pogrde od svijeta (II.), Institut za hrvatski jezik, Zagreb. Recenzira radove za sljedeće časopise: Rasprave Instituta za hrvatski jezik: 45/1 (2019.); 52/1 (2026.). Povremeno recenzira (jezikoslovne radove) i za časopis Sveučilišta u Dubrovniku Naše more te za časopis Zadarska smotra. Recenzirala je rad na talijanskome jeziku za časopis Sponde 4/2 (2025). Ur. Grgić Maroević, Iva. Recenzirala je rad za DHS - Društvene i humanističke studije. Časopis filozofskog fakulteta u Tuzli 3 (24) (2023). Ur. Kuburić, Zorica; Zotova, Ana; Ćumura, Ljiljana. Recenzirala je rad za Zbornik radova Hrvatske dopreporodne gramatike u europskome kontekstu (2023.). Ur. Horvat, Marijana. Institut za hrvatski jezik. Recenzirala je za časopis Tabula - znanstveni časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli. Recenzirala je sljedeće knjige: Horvat, Marijana; Perić Gavrančić, Sanja. 2016. Josip Voltić: Grammatica Illirica / Ilirska gramatika (1803.). Institut za hrvatski jezik. Zagreb; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2025. Muško i žensko u hrvatskome jeziku. Institut za hrvatski jezik. Zagreb. Recenzirala je projekt Instituta za hrvatski jezik sufinanciran iz sredstava Europske unije – NextGenerationEU (1. 1. 2024. – 31. 12. 2027.). Za Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu recenzirala je institucijski kompetitivni znanstveni projekt (1. 1. 2025. – 31. 12. 2026.). Redigirala je rukopis i uredila knjigu: Veselić, Krešimir. 2021. Blago konavoskijeh riječi. Muzeji i galerije Konavala, Konavle.

Članica je Upravnoga odbora Društva dubrovačkih pisaca i glavna urednica časopisa za književnost Literat. U istome objavljuje prozu i poeziju. Eseje, oglede i poeziju objavljuje i u časopisima Dubrovnik, Dubrovački horizonti i Zadarska smotra. 

Podružnica Instituta u Dubrovniku.

Od 2016. je godine voditeljica podružnice Instituta u Dubrovniku čije se sjedište nalazi na Sveučilištu u Dubrovniku. Kroz podružničke aktivnosti promiče dubrovački govor kao zaštićenu nematerijalnu baštinu. Jedan je od važnijih ciljeva podružnice suradnja s građanima, govornicima dubrovačkoga govora, kao bitnim činiteljima u očuvanju i oživljavanju toga idioma te motivacija mlađega naraštaja za njegovim usvajanjem ili upoznavanjem. Tu zadaću ostvaruje kroz višegodišnje radionice dubrovačkoga govora za osnovnoškolce. Suradnja građana od neprocjenjive je važnosti u njezinim istraživanjima dubrovačkoga govora, dok, s druge strane, govornici imaju priliku učiti o povijesti svojega govora na predavanjima što ih izvodi u javnim prostorima i iz znanstvenih monografija o dubrovačkome govoru koje, na temelju istraživanja, objavljuje već niz godina, unutar i izvan Instituta. Popularizaciju znanosti ostvaruje i stalnom prisutnošću u pisanim i audiovizualnim medijima, kako lokalnim, tako i nacionalnim te savjetničkim djelovanjem u raznim dramaturškim izvedbama. S osnovnim ciljem uključivanja autohtonoga stanovništva u rad podružnice, za izvođenje radionica odabrala je stručnjakinju sa stalnom adresom u Dubrovniku, mag. educ. kroat. Nikolinu Kuraica. 

Jednu od knjiga (monografiju) ostvarila je u suautorstvu s povjesničarkom Sveučilišta u Dubrovniku, doc. dr. sc. Jelenom Obradović Mojaš.

Kao autorica Radionica dubrovačkoga govora, već devetu godinu surađuje s Dubrovačkim knjižnicama.

Radionice se izvode za 5. i 6. razred osnovne škole i otvorene su svima koji se prijave (nastavnici prijavljuju). Podijeljene su na dva ciklusa u jednoj školskoj godini i sadržaj pojedinog ciklusa traje jedan sat, a gradivo je podijeljeno na jezične razine. Sadržaji se mijenjaju premda ih ne slušaju isti učenici iz godine u godinu. Svake godine prijavi se oko 35 razrednih odjeljenja iz dubrovačkih osnovnih škola i onih iz okolice. Neki od naslova radionica bili su: Đir po govoru Straduna, Pod ruku s Negromantom, O Mari i o fjočici, Amor nije amor, U đir do porta itd. Osobno je u dvije sesije održala radionicu dubrovačkoga govora u Dječjemu domu Maslina. Organizacija radionica podrazumijeva i suradnju s dubrovačkim glumcima koji u jednoj od dviju godišnjih sesija scenski izvode tekst. Za vrijeme pandemije radionice su organizirane putem platforme zoom.

Suradnja s kazalištem.

Svoje znanstvene spoznaje stavlja na uslugu kazališnoga svijeta čime znanstvenu disciplinu čini primjenjivom u širemu neznanstvenom dosegu, posebice kulturnom. 

Godine 2017. potpisuje dramski scenarij nastao za svečanost Otvaranja 68. Dubrovačkih ljetnih igara. Scenarij koji je izradio maestro Mladen Tarbuk, tadašnji intendant Festivala, prilagodila je na jezik Dubrovnika iz 16. stoljeća.

Jezična je savjetnica Kazališne družine Kolarin (u predstavi Novela od Stanca Marina Držića i u predstavi Mare Fjočica Joza Lovrića Jadrijeva).

Godine 2014. surađuje na televizijskome projektu kao prevoditeljica i prilagoditeljica: sa suvremenoga srpskog teksta prilagodila je na starodubrovački govor scenarij za seriju Dubrovački gusar (scenarist: Ljubiša Samardžić za CINEMA DESIGN – Beograd).

Uredila je i redigirala prvo i drugo dopunjeno izdanje knjige Srđana Gjivoja: Priča jednoga Zarokaša (kronika odrastanja zapisana na dubrovačkome govoru), vlastita naklada, Dubrovnik, 2024., 2025.

Dijelovi njezine knjige Ja, Krsto Lučin Dubrovčanin, činim ovi testamenat čine dio dramskoga teksta za predstavu Studentskoga teatra Lero: Vjerenice.

Književnost.

Pjesme, eseje i pripovjetke objavljuje od devedesetih godina u raznim časopisima: časopis Dubrovnik, Dubrovački horizonti, Literat, Zadarska smotra itd.

2016. godine izdala je zbirku pjesama U skutima tango (nakladnik: Društvo dubrovačkih pisaca).

Članica je uredništva, a za dva broja i glavna urednica, časopisa Literat - Revije za književnost i publicistiku. Časopis objavljuje dijalektalnu prozu i poeziju.

2015. godine redigirala je hrvatski prijevod s talijanskoga izvornika za knjigu Svadba Kadma i Harmonije Roberta Calassa (Vuković&Runjić).

Suosnivačica je i članica programskoga odbora međunarodnoga književnog festivala Ponta Lopud Book Bridge, manifestacije koja će 2026. godine imati svoje treće izdanje (https://pontalopud.hr/book-bridge-2025/). 

2021. godine objavila je roman Vidi kako Lokrum pere zube (nakladnik: Vuković i Runjić). Roman je 2023. godine dramatiziran za istoimenu predstavu u koprodukciji Kazališta Marina Držića i Dubrovačkih ljetnih igara. Predstava je na repertoaru već treću sezonu, a brojna su i gostovanja u Hrvatskoj i izvan nje (Slovenija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Turska) i do danas je odigrana 30 puta. U Zagrebu predstava gostuje u kazalištu Gavella.

U tisku joj je drugi roman Devet receptora za gorko (nakladnik: Vuković i Runjić).

Izobrazba

1996. diploma Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dvopredmetni studij: talijanski jezik i književnost i španjolski jezik i književnost. Naslov diplomskoga rada: Gli italianismi nelle opere di Jozo Lovrić Jadrijev, scritte nella parlata ragusea – uz dodatak CD-a, s interpretacijom izvorne govornice.

2004. magisterij Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, poslijediplomski studij opće lingvistike. Naslov magistarskoga rada: Jezična analiza hrvatskih dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća.

2011. doktorat Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, poslijediplomski studij opće lingvistike. Naslov disertacije: Jezična analiza frančezarija – Ponašijenčene Molièreove komedije kao književni ogled dubrovačkoga pučkog govora.

Suradnja na projektima

• Dizionario Etimologico della Mitologia Greca - DEMGOL
• Dopreporodne hrvatske gramatike
• Korpuslinguistik und diachrone Syntax: Subjektkasus, Finitheit und Kongruenz in slavischen Sprachen
• Rječnik dubrovačkoga govora
• Tvorbeni modeli u hrvatskoštokavskim dopreporodnim rječnicima

Bibliografija

KNJIGE   

Barbarić, Vuk-Tadija; Brlobaš, Željka; Horvat, Marijana; Lovrić Jović, Ivana; Perić Gavrančić, Sanja. 2025. Kašićevo Pismo od nasledovanʼja Gospodina našega Jesusa. Predgovor, prijevod, transkripcija i rječnik. Institut za hrvatski jezik. Zagreb.

Lovrić Jović, Ivana. 2022. Appendinijeva Gramatika ilirskoga jezika – jezičnopovijesna studija s prijevodom i transkripcijom uz pretisak. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Zagreb.

Obradović Mojaš, Jelena; Lovrić Jović, Ivana. 2018. Mato Zamagna – Kolende. Transkripcija i studije (povijesna i jezična studija). Dubrovačke knjižnice. Dubrovnik.

Lovrić Jović, Ivana; Jozić, Željko. 2016. Libro od svetoga Vlaha. Jezična studija s rječnikom. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Lovrić Jović, Ivana. 2015. Ja, Krsto Lučin Dubrovčanin, činim ovi testamenat. Jezična analiza dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća s transkripcijom i rječnikom. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Lovrić Jović, Ivana. 2014. O starome dubrovačkom govoru nazbilj. Jezična analiza dubrovačkih frančezarija. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Gabrić-Bagarić, Darija; Horvat, Marijana; Lovrić Jović, Ivana; Perić Gavrančić, Sanja. 2011. Jakov Mikalja: Blago jezika slovinskoga (1649./1651.): Transkripcija i leksikografska interpretacija. Autorica koncepcije i popratne studije Darija Gabrić Bagarić. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

IZVORNI ZNANSTVENI RADOVI A1

Lovrić Jović, Ivana; Hudeček, Lana. 2026. Arcaico e libresco con moderno e colloquiale nella stessa copertina – Dizionario diacronico digitale dell’idioma di Dubrovnik in corso. Rasprave IHJ posvećene skupu Povijest hrvatskoga jezika i digitalno doba – o 500. obljetnici smrti Marka Marulića. 227–244.

Lovrić Jović, Ivana. 2024. Frančezarije: čuvarice narodnoga jezika i njihov potomak iz 21. stoljeća – supostavljanje i suprotstavljanje. Molière u hrvatskoj kulturi. Ur. Sindičić Sabljo, Mirna; Mikšić, Vanda; Pavlović, Cvijeta. Morepress Books. Zadar. 96–131.

Lovrić Jović, Ivana; Kramarić, Martina. 2024. The Dubrovnik Idiom Through Time – Crafting a Diachronic Dictionary. Lexicography and Semantics. Proceedings of the XXI EURALEX International Congress. Ur. Despot Štrkalj, Kristina; Ostroški Anić, Ana; Brač, Ivana. Institut za hrvatski jezik. Zagreb. 791–804.

Lovrić Jović, Ivana. 2024. Appendinijeva razmimoilaženja od uzoritih mu gramatičara: Kašića i Della Belle. Zbornik radova Hrvatske dopreporodne gramatike u europskome kontekstu. Ur. Horvat, Marijana. Institut za hrvatski jezik. Zagreb. 27–261

Lovrić Jović, Ivana. 2023. Scelte slavofile nella Grammatica della lingua illirica (1808) di Francesco Maria Appendini. Lingue antiche e moderne 12, 221–251.

Lovrić Jović, Ivana. 2022. La scarsità di italianismi nell'opera grammaticale di Appendini Grammatica della lingua illirica del 1808. Širinom filološke misli – zbornik u čast Diani Stolac. Ur. Morić-Mohorovičić, Borana; Vlastelić, Anastazija. Hrvatska sveučilišna naklada – Sveučilište u Rijeci. Filozofski fakultet. Zagreb – Rijeka. 373–390.

Lovrić Jović, Ivana. 2020. Rasprava o prirodi i slovopisu veličanstvenoga jezika hrvatskoga – Appendinijeva Grammatica della lingua illirica iz 1808. godine. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 46/1. 165–189.

Lovrić Jović, Ivana. 2021. Morfologija u Appendinijevoj Gramatici iz 1808. godine. Rasprave Instituta za hrvatski jezik 47/2. 451–478.

Lovrić Jović, Ivana. 2019. Fonološke značajke jezika dubrovačkih čestitarskih pjesama s početka 19. stoljeća. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 45/1. 185–203.

Lovrić Jović, Ivana. 2015. Dubrovačke ćirilične oporuke iz 17. i 18. stoljeća. Filologija 63. 131––149.

Lovrić Jović, Ivana. 2015. Može li se govoriti o kroatizmima u starome dubrovačkom govoru? Zbornik sa skupa Stoljeća hrvatskoga jezika. 47–55.

Lovrić Jović, Ivana. 2012. Prodor bosanskih leksičkih značajka u dubrovački govor 17. i 18. st.. Zbornik Prvog bosanskohercegovačkog slavističkog kongresa 1, 427–434.

Lovrić Jović, Ivana. 2014. Fonološka prilagodba vlastitih imena u Divkovićevim djelima Sto čudesa i Nauk krstjanski (1611.). Zbornik sa skupa ‘Fra Matija Divković i kultura pisane riječi’. 233–248.

Lovrić Jović, Ivana. 2008. Morfološka svojstva jezika hrvatskih dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 217–237.

Lovrić Jović, Ivana; Gabrić-Bagarić, Darija. 2009. Sufiksalne pridjevske izvedenice i složenice u Vrančićevu rječniku. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 35. 73–94.

Lovrić Jović, Ivana. 2007. Fonološka adaptacija talijanizama u dubrovačkim oporukama iz 17. i 18. stoljeća. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 32. 173–192.

Lovrić Jović, Ivana. 2002. Pristup genezi dubrovačkoga govora s leksičkoga stajališta. Drugi hrvatski slavistički kongres: zbornik radova 2. Ur. Sesar, Dubravka, Vidović Bolt, Ivana. Hrvatsko filološko društvo. 583–588.

IZVORNI ZNANSTVENI RADOVI A2

Lovrić Jović, Ivana. 2024. Izazovi u utvrđivanju jezika pri kodnome preključivanju u povijesnoj rukopisnoj građi. Zbornik radova Sedmoga hrvatskoga slavističkoga kongresa održana u Šibeniku od 25. do 28. rujna 2019. Ur. Baković, Ivica; Frančić, Anđela; Malnar Jurišić, Marija; Molvarec, Lana; Petrović, Bernardina. FF Press. Zagreb. 695–708

Lovrić Jović, Ivana. 2010. Leksik hrvatskih dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća. Zbornik radova Riječkih filoloških dana 8. 559–576.

Lovrić Jović, Ivana; Maslek, Jasenka. 2004. Aktualnost dubrovačkog idioma u drugoj polovici 20. stoljeća, Strani jezici 1–2/33. 135–147.

OSTALI RADOVI

Lovrić Jović, Ivana. 2024. Talijanski jezikoslovac iz 19. stoljeća koji je hrvatski jezik volio više od materinskoga. Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 11/2. 29–33.

Lovrić Jović, Ivana. 2024. Dikcionar dubrovački – leksikografska poslastica bez uzora. Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 11/3. 1–5.

Lovrić Jović, Ivana. 2021. O nekim jezičnim stereotipima u starijemu dubrovačkom govoru. Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 8/2. 1–7.

Lovrić Jović, Ivana. 2020. Veličanstveni hrvatski jezik opisan perom talijanskoga gramatičara Francesca Marije Appendinija. Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 7/3. 35–39.

Lovrić Jović, Ivana. 2020. Appendinijeva Grammatica della lingua illirica kao ogled Frangešove tvrdnje o ulozi jezika u hrvatskome nacionalnom okupljanju. Čarobnjak riječi. Zbornik u čast Ivi Frangešu. Ur. Pavešković, Antun. Društvo hrvatskih književnika. Zagreb. 157–215.

Lovrić Jović, Ivana. 2017. Je li Držić vjerno prenosio dubrovački organski idiom? Časopis Dubrovnik 28/2–3.

Lovrić Jović, Ivana. 2017. Dubrovački sveti Vlaho – parac grada podno Srđa. Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 4/1.

Lovrić Jović, Ivana. 2015. Kolarin sa sedam senjala na njemu od zlata. Literat 5. 38–48.

Lovrić Jović, Ivana. 2015. Može li se govoriti o kroatizmima u starome dubrovačkom govoru, Zbornik sa skupa Stoljeća hrvatskoga jezika, 47–55, Vinkovci.

Lovrić Jović, Ivana. 2014. Kakvim je jezikom 1694. g. napisala oporuku Marica Mihova ubijena i ranjena u glavu sjekirom od neputa Đura Vukićeva. Literat 4. Društvo dubrovačkih pisaca.

Lovrić Jović, Ivana. 2003. Seksizam u jeziku: zamke i varke. Kruh i ruže 18. Ženska infoteka. 39–45.

Lovrić Jović, Ivana. 2003. O besjedi pokojnika – struktura dubrovačkih oporuka 17. i 18. stoljeća. Dubrovački horizonti 42.

Lovrić Jović, Ivana. 2002. Pristup genezi dubrovačkoga govora s leksičkoga stajališta. Drugi hrvatski slavistički kongres: zbornik radova 2. Ur. Dubravka Sesar, Ivana Vidović Bolt. Hrvatsko filološko društvo. 583–588.

Lovrić Jović, Ivana. 2000. Lik žene u djelu Joza Lovrića Jadrijeva u ozračju antiseksističke politike. Dubrovački horizonti 40.

Lovrić Jović, Ivana. 1999. Kako je dubrovački puk govorio lijepijem našijem. Dubrovački horizonti 39.

PRIKAZI

Lovrić Jović, Ivana. 2020. Dubrovačke leksičke stogodišnjakinje. Prikaz knjige: Mihajlo Bojanić i Rastislava Trivunac, Rječnik dubrovačkoga govora, Institut za srpski jezik i SANU, Beograd, 2002. Transliterirao i prilagodio Nikola Tolja, vlastita naklada, Dubrovnik, 2020. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 48/1. 425–432.

Lovrić Jović, Ivana. 2017. Velikim umijećem o lukavštinama sveveremena Dubrovnika. Prikaz knjige: Molière – Paljetak. 2016. Šmigalove furbarije. Matica hrvatska Dubrovnik i Gradsko kazalište Marina Držića. Zadarska smotra 66/1–2.

Lovrić Jović, Ivana. 2011. Uzduž i poprijeko po Mikaljinu Blagu. Prikaz knjige:Darija Gabrić-Bagarić. 2010. Na ishodištu hrvatske leksikografije. Trojezični rječnik Blago jezika slovinskoga Jakova Mikalje (1649./1651.). Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 36. 443–445.

Lovrić Jović, Ivana. 2008. Novo ruho stare gramatike. Prikaz knjige: Jakov Mikalja. 2008. Gramatika tali(j)anska ukratko ili kratak nauk za učiti latinski jezik. Pretisak. Transkripcija, studija i popratni tekstovi: Darija Gabrić-Bagarić i Marijana Horvat, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34. 463–5.

Lovrić Jović, Ivana. 2002. O Vrančiću iznova. Prikaz: Rječnik: Hedvig Sulyok. 2001. Magyar-olasz ès olasz-magyar szójegyzék Verancsics Faustus Dictionariuma alapján / Lessico ungherese-italiano e italiano-ungherese in base al Dictionarium di Faustus Verantius. Generalia. Szeged. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 28. 394–396.

SKUPOVI

DOMAĆI (NACIONALNI I MEĐUNARODNI)

Okrugli stol Riječ po riječ, rječnik po rječnik… Institut za hrvatski jezik. Zagreb. 2025. Naslov izlaganja: Projekt Rječnik dubrovačkoga govora.

Znanstveni kolokvij u povodu 450. obljetnice rođenja Bartola Kašića. Institut za hrvatski jezik i Hrvatski državni arhiv u Zagrebu. Zagreb. 2025. Naslov izlaganja: Crtice o tvorbenim i leksičkim obilježjima Kašićeva Nasledovanʼja. (S Marijanom Horvat.)

Znanstveni skup Bartol Kašić – život, djelo, suvremenici (37. KNJIGA MEDITERANA). Književni krug Split. Split. 2025. Naslov izlaganja: Dubrovački književni jezik u leksiku Kašićeva Nasledovan’ja – teksta koji još uvijek nije transkribiran ni proučen u cijelosti. (S Marijanom Horvat.)

Hrvatske dopreporodne gramatike u europskome kontekstu, međunarodni znanstveni skup. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatsko kulturno društvo Napredak. Zagreb. 2022. Naslov izlaganja: Appendinijeva razmimoilaženja od uzoritih mu gramatičara: Kašića i Della Belle.

Lexicography and Semantics. XXI EURALEX International Congress. Cavtat. 2024. Naslov izlaganja: The Dubrovnik idiom through time. Crafting a Diachronic Dictionary. (S Martinom Kramarić.)

Povijest hrvatskoga jezika i digitalno doba – o 500. obljetnici smrti Marka Marulića. Institut za hrvatski jezik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Zagreb. 2024. Naslov izlaganja: Staro i knjiško s novim i uličnim u istim koricama. (S Lanom Hudeček.)

Antika u hrvatskoj kulturi, umjetnosti i književnosti u "dugom" 18. stoljeću. Filozofski fakultet – Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb. 2023. Naslov izlaganja: Grammatica della lingua illirica (1808.) pijarista F. M. Appendinija kao korpus za dubrovački dijakronijski rječnik u nastajanju.

Molière u hrvatskoj kulturi, međunarodni znanstveni skup. Sveučilište u Zadru i Filozofski fakultet u Zagrebu. Zadar. 2022. Naslov izlaganja: Frančezarije – čuvarice narodnoga jezika i njihov potomak iz 21. stoljeća – poredbena jezična analiza.

Književno-znanstveni kolokvij u povodu 100. godišnjice rođenja Ive Frangeša. Društvo hrvatskih književnika. Zagreb. 2020. Naslov izlaganja: Appendinijeva Grammatica della lingua illirica kao ogled Frangešove tvrdnje o ulozi jezika u hrvatskome nacionalnom okupljanju.

Sedmi hrvatski slavistički kongres. Šibenik. 2019. Naslov izlaganja: Izazovi u utvrđivanju jezika pri kodnome preključivanju u povijesnoj rukopisnoj građi.

Međunarodni znanstveni skup HDPL-a. Rijeka. 2016. Naslov izlaganja:Metodika izvođenja leksikografskih radionica za neleksikografe.

Četvrta kroatološka konferencija: Dubrovnik u hrvatskoj povijesti, Dubrovnik, 2015.Naslov izlaganja: Je li ljubavbitna ako nije amor – Pretpostavke za rječnik dubrovačkoga govora.

Stoljeća hrvatskoga jezika. Hrvatski jezik i pisana riječ XVII. i XVIII. stoljeća, Vinkovci, 2015. Naslov izlaganja: Može li se govoriti o kroatizmima u starome dubrovačkom govoru.

Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću. XXVII. Međunarodni znanstveni skup HDPL-a, Dubrovnik, 2013. Naslov izlaganja: Talijanizmi u suvremenome dubrovačkom govoru.

Peti hrvatski slavistički kongres. Rijeka, 2010. Naslov izlaganja: Leksičkikroatizmi(slavizmi)u hrvatskimdubrovačkimoporukama iz 17. i 18. stoljeća.

Riječkifilološkidani. Rijeka. 2009. Naslov izlaganja: Leksik hrvatskih dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća.

Drugi hrvatski slavistički kongres. Osijek. 1999. Naslov izlaganja: Pristup genezi dubrovačkoga govora s leksičkoga stajališta.

INOZEMNI

III Convegno Internazionale Italiano e lingue slave: confronti linguistici, traduttivi e culturali. Facoltà di Lettere dell’Università di Ljubljana. Ljubljana. Slovenija. 2024. Poster: Grammatica del croato scritta in italiano nel 1808 e l’importanza che ha avuto per la standardizzazione delle lingua croata.

Terzo colloquio internazionale sul plurilinguismo. Università degli Studi di Udine. Udine. Italija. 2021. Naslov izlaganja: La Grammatica della lingua illirica (1808) scritta dall’italiano Francesco Maria Appendini.

Prvi bosanskohercegovački slavistički kongres. Sarajevo. 2011. Naslov izlaganja: Prodor bosanskih leksičkih značajka u dubrovački govor 17. i 18. stoljeća

Znanstveni skup Fra Matija Divković i kultura pisane riječi. Sarajevo. 2011. Naslov izlaganja: Prilagodba vlastitih imena u Divkovićevim djelima "Sto čudesa" i "Nauk krstjanski za narod slovinski"

Autor profilne fotografije: Ivan Posavec za Jutarnji list