Znanstveni skup „Povijest hrvatskoga jezika i digitalno doba – o 500. obljetnici smrti Marka Marulića”
Dana 21. i 22. studenoga 2024. godine u NSK-u u prostoru dvorane Judita, za sudionike posebno simbolična imena, održan je znanstveni skup Povijest hrvatskoga jezika i digitalno doba – o 500. obljetnici smrti Marka Marulića u suorganizaciji Instituta za hrvatski jezik i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Skup je otvorila ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, koja je istaknula da je u Godini Marka Marulića, koju je proglasila Vlada RH, bio cijeli niz skupova, izložaba, glazbeno-scenskih uprizorenja povezanih s Marulićem, kao i mnogo aktivnosti u školama i knjižnicama te uopće među ljudima koji se bave knjigom. Istaknula je važnost skupa za hrvatsku kulturu, hrvatski jezik, hrvatski kulturni, ali i nacionalni identitet.
Ravnatelj Instituta dr. sc. Željko Jozić naglasio je da Marko Marulić, koji je svojom svevremenom Juditom, prvim izvornim, neprijevodnim epom na hrvatskome jeziku širom otvorio vrata hrvatskoj književnosti, s pravom nosi ime oca hrvatske književnosti, a ravnateljica NSK-a dr. sc. Ivanka Stričević istaknula je vrijednost Marulićevih djela koja se brižno čuvaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Predsjednica Programsko-organizacijskoga odbora znanstvenoga skupa dr. sc. Marijana Horvat, ujedno i voditeljica Odjela za povijest hrvatskoga jezika Instituta, istaknula je da je skup interdisciplinarnoga karaktera te spoj dijakronijskoga i sinkronijskoga pogleda na hrvatski jezik, što ga čini još relevantnijim u znanstvenim krugovima.
Znanstveni dio skupa otvorili su renomirani plenarni predavači dr. sc. Neven Jovanović s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Ivan Lupić s Odsjeka za anglistiku i Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, dr. sc. Milica Mihaljević iz Instituta za hrvatski jezik te dr. sc. Petru Bago s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U nastavku skupa četrdesetak znanstvenika iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Slovačke raspravljalo je o Marulićevim prethodnicima, uzorima, suvremenicima, analiziralo Marulićev hrvatski jezik, tematiku, kulturno-povijesni i suvremeni kontekst njegovih djela te govorilo o planovima i rezultatima istraživanja obilježenih izazovima digitalnoga doba u kojemu živimo i položaju Marka Marulića u hrvatskome školstvu.
U prigodnom programu nastupile su studentice Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, koje su recitirale Marulićeve hrvatske, latinske i talijanske stihove. Lara Ramić, studentica Kroatistike i Lingvistike, interpretirala je stihove iz Judite, Eva Horvat, studentica Klasične filologije, latinske stihove iz Davidijade, a Iva Buljević, studentica Kroatistike, sonet na talijanskome jeziku. U glazbenom dijelu programa nastupile su Iskra Đuđik, učenica Glazbene škole Pavla Markovca u Zagrebu, te Ellen Široka, studentica Muzičke akademije u Zagrebu, koje su izvele skladbe na harvi. Svečani program vodila je Zrinka Turalija.
Za ovu je prigodu priređena i prigodna izložba Marulićevih djela koja se čuvaju u NSK-u te objavljen niz De imitatione Christi na trima stilizacijama hrvatskoga književnog jezika, koji obuhvaća najstariji poznati čakavski (Marulićev), štokavski i kajkavski prijevod srednjovjekovnoga latinskog teksta De imitatione Christi.
Odjeci u medijima i na društvenim mrežama:
https://www.facebook.com/share/p/18vzT7muLX/
https://www.facebook.com/share/p/1A9sMzmbPV/
Vijesti iz kulture (HRT, 21. studenoga 2024.)
