Institut za hrvatski jezik

Ne prihvaćamo proizvoljnu procjenu Predsjedništva Matice hrvatske o tome da je Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje po svojem opsegu, po iscrpnosti opisane i propisane pravopisne građe, po objašnjenjima temeljnih pravopisnih pojmova i po sadržanim primjerima znatno ispod razine bilo kojega od postojećih pravopisnih priručnika. Smatramo da je ta procjena paušalna, pristrana, neobjektivna, utemeljena na dojmu i nije potkrijepljena nikakvim znanstvenim, istraživačkim, brojčanim, statističkim ili drugim argumentima. Stoga je smatramo podcjenjivanjem i relativiziranjem nastojanja Instituta da u okviru svoje temeljne djelatnosti – skrbi o hrvatskome jeziku i očuvanju hrvatskoga jezičnog identiteta – te društvene odgovornosti hrvatskoj javnosti ponudi pravopisni tekst koji je neautorski, mrežno dostupan, besplatan i, prvi put u povijesti hrvatskoga pravopisanja, otvoren za javnu raspravu.

Činjenica da Hrvatski pravopis u radnoj inačici ne sadržava pravopisni rječnik nije sporna. To je istaknuto i u Predgovoru Hrvatskoga pravopisa jer se pravopisni rječnik treba uskladiti s pravopisnim pravilima koja će biti konačno utvrđena tek nakon provedene javne rasprave. Dakle, ne može se izraditi pravopisni rječnik prije nego što se utvrde pravopisna pravila, a pravopisna se pravila ne mogu utvrditi prije dovršetka javne rasprave i prije nego što ih prihvati Znanstveno vijeće Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Nije jasno na što Predsjedništvo Matice hrvatske aludira kad ističe da se „ništa ne zna o načinu obrade natuknica“ u pravopisnome rječniku jer obrade natuknica ni u jednome od dosadašnjih pravopisa nema. Pravopisni rječnici nisu rječnici u leksikografskome smislu, pa se ni natuknice u njima ne „obrađuju“, već se navode riječi u kojima postoji pretpostavljeni pravopisni problem.

Ako je apsurdno, kako tvrdi Predsjedništvo Matice hrvatske, da sudionici u javnoj raspravi već nekoliko tjedana svojim prijedlozima „rade na popravljanju“ radne inačice Hrvatskoga pravopisa, Predsjedništvo može biti ponosno što je Matičin Hrvatski pravopis izbjegao apsurdnost javne rasprave i svoja rješenja donio posve neovisno o mišljenju javnosti. S druge strane, radnu je inačicu institutskoga Hrvatskog pravopisa pisalo 14 doktora znanosti, a odaslana je na više od dvjesto adresa jezikoslovaca, profesora hrvatskoga jezika i drugih filoloških grupa, znanstvenih, istraživačkih i strukovnih ustanova i udruga te kulturnih i vjerskih institucija. Odaslana je i Matici hrvatskoj. Internetski i u tiskanim medijima doprla je do velikoga broja govornika hrvatskoga jezika u domovini i izvan nje. Kakvi su odgovori stigli i koji su pojedinci i ustanove sudjelovali u javnoj raspravi o Hrvatskome pravopisu, Predsjedništvo Matice hrvatske i svi zainteresirani mogu od 9. svibnja neposredno pročitati na mrežnim stranicama Hrvatskoga pravopisa http://pravopis.hr/rasprava.php. Na dosege javne rasprave ponosni smo i zahvalni svima koji su dosad svojim konstruktivnim prijedlozima i primjedbama pomogli da se tekst Hrvatskoga pravopisa učini boljim.

Javna rasprava o Hrvatskome pravopisu završit će 15. svibnja i tek nakon toga znat ćemo i objaviti koja će se rješenja mijenjati, koja će ostati ista, a koja će se dopuniti. U skladu s njima izradit će se i pravopisni rječnik. Nakon što Znanstveno vijeće Instituta prihvati ili ne prihvati konačnu inačicu Hrvatskoga pravopisa jasnija će biti njegova daljnja sudbina. Tako je moguće da naš Pravopis, u skladu sa željom Predsjedništva Matice hrvatske, ne bude prihvaćen ili pak, u skladu sa stajalištima većine sudionika javne rasprave, bude prihvaćen kao službeni pravopis u Republici Hrvatskoj. O tome ne odlučuje Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Primjedbe na rad Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje Predsjedništvo Matice hrvatske upućuje nama treba uputiti samomu Ministarstvu jer Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje nije mjesto na koje se dostavljaju primjedbe na rad toga Ministarstva.

Premda Predsjedništvo Matice hrvatske smatra da je „apsurdno da već nekoliko tjedana javnost radi na popravljanju radne inačice pravopisa“, ono smatra i da je „hvale vrijedno da su autori inačice za javnu raspravu zainteresirani za mišljenje drugih stručnjaka i hrvatske javnosti“. Pritom primjećuje da nije objašnjeno na temelju kojih ćemo kriterija vrednovati prijedloge iznesene u raspravi. Odgovaramo da će se prijedlozi izneseni u raspravi vrednovati na temelju načela koja smo naveli u Predgovoru Hrvatskoga pravopisa: načelu sustavnosti, tradicijskome načelu, načelu ovjerenosti i potvrđenosti u uporabi, načelu jednostavnosti i načelu normativne hijerarhije. Tim smo se načelima vodili pri izradi pravopisnoga teksta, a njima se vodimo i pri ocjeni prijedloga koje smo dobili u javnoj raspravi. Da je Predsjedništvo Matice hrvatske poslalo konkretne prijedloge na tekst institutskoga Hrvatskog pravopisa, njih bismo s radošću primili, ozbiljno i objektivno procijenili te prema usklađenosti s navedenim načelima uvrstili u konačnu inačicu ili ih iz nje izostavili. Tako ćemo postupiti sa svim prijedlozima koje dobijemo. Dakako, javna rasprava još traje, pa ako Predsjedništvo Matice hrvatske želi ocijeniti naš Pravopis, to i dalje može učiniti.

Kako smo već objasnili u Izjavi od 24. travnja, publikacije Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, terminološka baza Struna i Školski rječnik hrvatskoga jezika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje doista su pisani u skladu s rješenjima dosadašnjih pravopisa. U tom smislu Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje najjasnije se očitovao o tome da treba poštovati pravopisna rješenja koja su na snazi. S obzirom na činjenicu da je Agencija za odgoj i obrazovanje Hrvatski pravopis Matice hrvatske tek ove godine odobrila kao pomoćno nastavno sredstvo, njegova rješenja nismo mogli primjenjivati jer ni na koji način nije bio službeno odobren. Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje nastajao je i nastaje na znanstvenoistraživačkim načelima. To znači da su predstavljena rješenja rezultat istraživačkoga rada, suradničkih rasprava i provjera njihove potvrđenosti u uporabi.

U zaključku svoje Izjave Predsjedništvo Matice hrvatske smatra da se javna rasprava treba voditi o svim pravopisnim priručnicima, njihovim pravopisnim rješenjima i rječnicima. S obzirom na to da je Matičin Hrvatski pravopis izišao 2007. godine, ovaj prijedlog kasni šest godina. No, ako ga je potaknula izrada institutskoga Pravopisa, i to je pozitivan korak. Bilo bi nam drago da Predsjedništvo Matice hrvatske dade konkretne prijedloge na naš pravopisni tekst, umjesto da procjenjuje knjige po broju stranica. Tvrdnju da Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje nastupa s pozicije „institucionalne moći i tako lakše može svoje partikularne stavove progurati kao zajedničke i općeprihvaćene“ ne prihvaćamo jer se i Matica hrvatska financira iz državnoga proračuna Republike Hrvatske, pa smo prema tom kriteriju jednako institucionalno moćni. Osim toga, Matičin je Pravopis već odobren kao pomoćno nastavno sredstvo, a institutski je Hrvatski pravopis još u javnoj raspravi, pa je tu Matica u prednosti.

Suprotno mišljenju Predsjedništva Matice hrvatske, zastupamo stajalište da hrvatskoj jezičnoj kulturi treba jedan pravopis. Naime, pravopis, za razliku od rječnika i gramatike, mora biti obvezujući. Rječnici i gramatike mogu biti normativni ili deskriptivni, a pravopis mora nedvosmisleno uputiti korisnike kako pisati. Dosadašnje stanje u kojemu supostoje četiri pravopisa dovelo je do nesigurnosti i raslojavanja govornika hrvatskoga jezika, a zbunjenost profesora hrvatskoga jezika i učenika kulminirala je višestrukim dopisima Društva profesora hrvatskoga jezika Ministarstvu krajem 2009. godine u kojima se traži žurno propisivanje jedinstvene pravopisne norme zbog neodrživosti stanja u kojem se našlo hrvatsko školstvo. Pretpostavljamo da će se i Predsjedništvo Matice hrvatske složiti s time da se hrvatska jezična kultura ipak izgrađuje od malih nogu, tj. od trenutka kad dijete institucionalno počinje usvajati materinski, hrvatski jezik. Naša su nastojanja da djeci, roditeljima, nastavnicima i profesorima te cijeloj hrvatskoj jezičnoj zajednici u tome damo potporu izradom Hrvatskoga pravopisa koji je neautorski, mrežno dostupan, besplatan i otvoren za javnu raspravu. U tim ćemo nastojanjima i dalje ustrajati.