Preminuo prof. emeritus Josip Silić
S velikom žalošću objavljujemo da nas je 28. veljače 2019. zauvijek napustio naš dragi profesor Josip Silić.
Josip Silić rođen je 4. siječnja 1934. u Milašima na Grobinšćini. Školovao se u Ratuljama, Pazinu i Rijeci. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij jugoslavenskih jezika i književnosti te ruskoga jezika i književnosti (1961.), a na istome je fakultetu i magistrirao 1970. te doktorirao 1975.
Od 1961. Josip Silić bio je asistent na Katedri za suvremeni hrvatski jezik matičnoga fakulteta (danas Katedra za hrvatski standardni jezik), docent od 1976., izvanredni profesor od 1979. Za redovitoga profesora izabran je 1984. a u zvanje redovitoga profesora u trajnome zvanju 1999. godine. Profesor Silić umirovljen je 2004., a godinu dana kasnije dodijeljeno mu je počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.
Josip Silić bio je od 1963. do 1965. lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Lilleu (Francuska), a od 1988. do 1991. lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Bochumu (Njemačka).
Bio je član Hrvatskoga filološkog društva, Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Matice hrvatske, Katedre čakavskoga sabora Grobinšćine, Hrvatskoga kulturnog društva "Napredak", Hrvatsko-makedonskoga društva, Hrvatsko-francuskoga društva i Hrvatsko-njemačkoga društva. Također, profesor Silić bio je i član uredništava časopisa Suvremena lingvistika i Umjetnost riječi, te redoviti član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti od 2016.
Josip Silić autor je mnogih udžbenika za srednje škole, gramatika i pravopisa hrvatskoga i crnogorskoga jezika, suautor hrvatskoga računalnog pravopisa, a program pravopisnoga provjernika ugrađen je u hrvatsku inačicu Microsoftova programskoga paketa Office te je bio uzor za slične programe za druge slavenske jezike.
Najvažnija djela Josipa Silića su: Od rečenice do teksta (Teoretsko-metodološke pretpostavke nadrečeničnog jedinstva) (1984.), Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (s Vladimirom Anićem, 1986., 1987., 1990.), Pravopis hrvatskoga jezika (s Vladimirom Anićem, 2001.), Hrvatski računalni pravopis. Gramatičko-pravopisni računalni vodič, Spelling-checker (sa Slavenom Batnožićem i Brankom Ranilovićem, 1996.), Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta (s Ivom Pranjkovićem, 2005., 2007.), autor knjige Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika (2006.), suautor Pravopisa crnogorskoga jezika s pravopisnim rječnikom (s Milenkom A. Perovićem i Ljudmilom Vasiljevom, 2010.), Gramatike crnogorskoga jezika (s Adnanom Čirgićem i Ivom Pranjkovićem, 2010.).
„U razmaku od samo desetak dana hrvatska je jezikoslovna kroatistika ostala bez dvije neprijeporne veličine: akademika Marka Samardžije i prof. Josipa Silića. Gubitak takve dvojice jezikoslovnih velikana doista je nemjerljiv i nenadoknadiv. Profesora Silića mi njegovi studenti čuvamo u trajnoj uspomeni kao čovjeka blaga, skromna stručnjaka koji je bio uvijek spreman strpljivo objašnjavati i upućivati u jezikoslovne finese kojima je tako superiorno vladao. Njegov je rad u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, u čijem je Upravnome vijeću bio član od 2012. do 2016., ostao u sjećanju kao izrazito profesionalan, predan i dosljedan. Profesor Silić bio je čovjek visokih moralnih standarda, enormne erudicije i gospodskih manira. Njegova pristupačnost i dobrota svima će nam ostati u trajnom sjećanju," izjavio je povodom smrti prof. emeritusa Josipa Silića ravnatelj Instituta dr. sc. Željko Jozić.
