Preminuo akademik Marko Samardžija
S osobitom tugom objavljujemo da nas je 19. veljače 2019. napustio prof. dr. Marko Samardžija, istaknuti hrvatski jezikoslovac, standardolog, leksikolog, leksikograf, jezikoslovni povjesničar, enciklopedist, dugogodišnji profesor na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te bivši ravnatelj, a trajni prijatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Akademik Samardžija rodio se 2. rujna 1947. godine u Vođincima gdje je pohađao osnovnu školu, a srednju ekonomsku školu završio je u Vinkovcima. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti te filozofije (1971.), magistrirao (1977.) i doktorirao (1986.). Radio je kao profesor u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1971. do 1973., a zatim prelazi na Katedru za suvremeni hrvatski književni jezik (hrvatski standardni jezik) gdje 1973. postaje asistent, 1978. znanstveni asistent, 1987. docent, 1992. izvanredni profesor, a 1998. redoviti profesor. Bio je predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik od 1992. do 2006., a od 1996. do 1998. i pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Umirovljen je 2017. Od 2001. do 2002. Bio je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za filološke znanosti, izabran je 2018. kada je postao i voditeljem Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU-a.
Akademik Samardžija bio je autor, urednik i priređivač oko 30 znanstveno-stručnih radova o sintaksi, leksikologiji i povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Objavio je sljedeće autorske knjige: Ljudevit Jonke (1990.), Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1993.), Filološki portreti (1993.), Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika (1997.), Jezikoslovni razgovori (2000.), Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti (u suradnji s Antom Selakom, 2001.), Nekoć i nedavno ‒ odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika (2002.), Piščev izbor (2003.), Hrvatski kao povijesni jezik (2006.), Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (2008.), Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko (2010.), Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918.-1941., 2012.) te Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik (2015.).
Među važnijim su Samardžijinim
Bio je gost lektor na Sveučilištu u Kölnu akademske godine 1977./1978. i 1978./1979., gost docent na istom sveučilištu akademske godine 1986./1987. i 1987./1988., gost profesor na Visokoj pedagoškoj školi D. Berzsenyija u Szombathelyu (ljetni semestar 1996.), na Sveučilištu u Mostaru (od 1995. do 2003.) i na Sveučilištu u Pečuhu (ljetni semestar 2004.) te gost predavač na sveučilištima u Budimpešti, Katowicama, Ljubljani, Poznanju, Varšavi i Skoplju.
Sudjelovao je na međunarodnim slavističkim kongresima u Bratislavi (1993.), Krakovu (1998.), Ljubljani (2003.), Ohridu (2008.) i Minsku (2013.), kao i na hrvatskim slavističkim kongresima u Puli (1995.), Osijeku (1998.), Zadru (2002.), Varaždinu (2006.) te u Vukovaru i Vinkovcima (2014.).
„Profesor Samardžija bio je izniman pedagog, profesor i učitelj nizu naraštaja profesora hrvatskoga jezika i hrvatskih jezikoslovaca. Njegova pak predanost i akribičnost u znanstvenom radu najbolje se ocrtava u njegovim znanstvenim radovima i knjigama, a njegova zaokupljenost hrvatskim jezikom u europskim okvirima oslikavala se u njegovom minucioznom poznavanju stanja na europskim i svjetskim sveučilištima na kojima se poučava hrvatski jezik jer je dugi niz godina marno vodio Odbor za lektorate pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Svojom toplinom i očinskom skrbi za kroatističke naraštaje koje je i sam vodio i stvarao ostavio je neizbrisiv trag, a svima nama, njegovim nasljednicima u znanstvenom i stručnom smislu, pokazao je kako se treba odnositi prema svetom nasljeđu hrvatskoga jezika koje se ostavlja budućim pokoljenjima", istaknuo je u povodu prerane smrti profesora Marka Samardžije ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željko Jozić.
