Preminula hrvatska jezikoslovka i filologinja Diana Stolac
Umirovljena sveučilišna profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ugledna hrvatska jezikoslovka i filologinja te dugogodišnja suradnica Instituta za hrvatski jezik prof. dr. sc. Diana Stolac umrla je nakon kratke i teške bolesti 23. studenoga 2025. u Rijeci.
Diana Stolac rođena je 26. siječnja 1956. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1979. južnoslavenske jezike i književnosti i opću lingvistiku. Magistrirala je i doktorirala također na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temama iz povijesti hrvatskoga jezika. Od 1980. do 1982. bila je lektorica hrvatskoga jezika na Filozofskome fakultetu u Pragu. Od 1. travnja 1982. do umirovljenja bila je zaposlena na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci. U zvanje docenta birana je 1997., izvanrednoga profesora 2001., a redovitoga profesora 2006. Od 2011. bila je u trajnome zvanju. Bila je predstojnicom Katedre za hrvatski jezik te u više mandata pročelnicom Odsjeka za kroatistiku. Predavala je jezikoslovne predmete iz povijesti hrvatskoga jezika, sintakse hrvatskoga standardnog jezika te sociolingvistike, a istaknula se i radom na usustavljivanju hrvatskoga pomorskoga i brodostrojarskoga nazivlja. Objavila je knjige Hrvatsko pomorsko nazivlje (1998.), Riječki filološki portreti (2006.), Jezik reklama (s Anastazijom Vlastelić, 2014.), Šime Starčević: od riči do Ričoslovja (s Vesnom Grahovac-Pražić, 2015.) te s Josipom Luzerom uredila i bila jedan od autora rječnika Hrvatsko brodostrojarsko nazivlje (2015.). Monografije Riječki jezični krajolik / A Linguistic Landscape of Rijeka (2021.) napisala je s Jimom Hlavačem, a 2022. monografija je objavljena i na talijanskome jeziku – Il paesaggio linguistico Fiumano. Iste godine izišla je knjiga Riječki filološki portreti 2, a 2023. u izdanju Instituta za hrvatski jezik tiskane su Starokajkavske studije. Diana Stolac sudjelovala je na više od stotinu znanstvenih skupova te je objavila 150 znanstvenih radova. Bila je glavna tajnica i članica predsjedništva Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (1998. – 2002.) i članica uredništva (četiri godine i glavna urednica) znanstvenoga časopisa Fluminensia (od 1990.). Organizirala je i/ili sudjelovala u organizaciji međunarodnih znanstvenih skupova Riječki filološki dani, strukovnih savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (1998. – 2003.) te u tiskanju pratećih zbornika radova. Diana Stolac bila je aktivna članica Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja od 1990., a za svoj je rad nagrađena Zahvalnicom rektora Sveučilišta Mateja Bela u Banskoj Bystrici, Slovačka (2018.), Poveljom Filozofskoga fakulteta u Rijeci za sveukupan znanstveni i nastavni rad, izniman doprinos filologiji, širenje ugleda Fakulteta te sveukupno promicanje humanističke misli (2021.) te Nagradom Grada Zagreba kao članica autorskoga tima edicije Povijest hrvatskoga jezika (2021.). Istaknula se kao brižna, angažirana i predana mentorica generacijama studenata od preddiplomske, diplomske do poslijediplomske razine, koji će je pamtiti kao zanimljivu, dobro pripremljenu i izrazito pozitivnu profesoricu.
„Odlaskom Diane Stolac hrvatska je filologija ostala siromašnija za veliku stručnjakinju u području povijesti jezika, dijalektologije, suvremenoga jezika i terminologije. U Institutu za hrvatski jezik bila je rado viđena gošća zbog svoje stručnosti i predanosti znanstvenoistraživačkome radu na projektima, ali i zbog vedre naravi te spremnosti da pomogne i u velikim i u malim stvarima. Njezin rad i vedra osobnost ostat će trajno utkani u institutske profesionalne i osobne uspomene”, izjavio je u povodu smrti Diane Stolac ravnatelj Instituta za hrvatski jezik dr. sc. Željko Jozić.
