Predstavljena djelatnost metkovske podružnice
Na tribini Neretvani i jezikoslovlje, koju su organizirali Gradska knjižnica Metković i metkovska podružnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, održanoj u povodu 30. obljetnici smrti neretvanskoga jezikoslovca Petra Tutavca Bilića, sudjelovali su ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić, Lana Hudeček i Milica Mihaljević s Odjela za hrvatski standardni jezik te Metkovci – dijalektologinja Perina Vukša Nahod i onomastičar Domagoj Vidović. Tribinu je vodila ravnateljica Gradske knjižnice Metković Vesna Vidović.
Željko Jozić opisao je temeljna područja kojima se Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje bavi i obrazložio razloge nastanka podružnica i njihovu važnost za terenska istraživanja. Domagoj Vidović istaknuo je posebnost metkovske podružnice, jedine institutske podružnice koja nije naslonjena na srodnu znanstvenu ili visokoobrazovnu ustanovu, što njezine djelatnike i suradnike nije spriječilo da u 14 mjeseci od njezina osnutka izdaju jednu znanstvenu monografiju, desetak onomastičkih, dijalektoloških i standardoloških radova, održe nekoliko javnih predavanja i osam predstavljanja knjiga, terminološku, dijalektološku i onomastičku radionicu, prirede Neretvansku siestu, sudjeluju u Danima Neretvanske kneževine...
U izlaganju Uloga Neretvana u jezičnome savjetništvu Lana Hudeček i Milica Mihaljević opisale su kako u praksi izgleda jezično savjetništvo u Institutu: od knjiga jezičnih savjeta i članaka u časopisu Hrvatski jezik (u kojemu je Metkovac Domagoj Vidović urednik rubrike Od Mile do Drage i autor šest čanaka, a Metkovka Marija Vekić autorica je dvaju članaka), preko jezičnih savjeta za sudsku praksu do telefona za jezične savjete, portala Jezični savjeti i stranica bolje.hr. Istaknule su ulogu trojice Neretvana u jezičnome savjetništvu: Konjičanina Slavka Pavešića, Šipovčanina Luke Vukojevića te Slivanjca Petra Tutavca Bilića (jedinoga neretvanskog pravopisca), a spomenule su i Hrvatsku kršćansku terminologiju Jeronima Šetke kao važan izvor za izradu Religijskoga pravopisa.
U izlaganju O dijalektološkim istraživanjima u Neretvanskoj dolini Perina Vukša Nahod dala je presjek dijalektoških istraživanja od sredine 20. stoljeća do danas. Objasnila je razloge zbog kojih je Neretvanska krajina dijalektološki iznimno zanimljivo područje u kojemu se isprepliću ijekavski i ikavski štokavski govori u doticaju s obližnjim čakavskim govorima i dubrovačkim govorom. Posebno se osvrnula na stanje u Slivnu, a slušatelji su mogli čuti i snimke govora.
