Od Gomila do Kamenica – u Neumu predstavljena Zažapska onomastika
U Grandu Hotelu Neum u Neumu održano je 9. travnja 2015. predstavljanje knjige Zažapska onomastika Domagoja Vidovića u organizaciji neumskoga ogranka Matice hrvatske te uz potporu Podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Metkoviću. Knjigu su uz autora predstavili demograf dr. sc. Marinko Marić te publicist i arheolog amater Stanislav Vukorep. Nakon uvodnoga pozdrava voditelja predstavljanja predsjednika neumskoga ogranka Matice hrvatske uglednoga hrvatskog književnika Pere Pavlovića okupljenima su se obratili neumski gradonačelnik Živko Matuško i župnik don Ivica Puljić. Neumski je gradonačelnik posebno istaknuo potrebu za što snažnijim povezivanjem Zažablja, kraja koji je povijesni usud podijelio u dvije države. Povjesničar dr. sc. don Ivica Puljić iznio je nekoliko zanimljivih pojednosti iz same knjige te se posebno obratio neumskim školarcima koji su na predstavljanje došli u iznimnome broju. Monotoniju je govorenoga teksta pjesmom i plesom razbijao HKUD „Humski glas“ iz Neuma pod ravnanjem Zlatka Glavinića. Okupljenima se potom ponovno obratio Pero Pavlović iznijevši kratak životopis autora i opisavši njegovu djelatnost. Pritom je posebno istaknuo njegov kolumnistički rad u kulturnome tjedniku Hrvatsko slovo. Demograf dr. sc. Marinko Marić pobliže je opisao Vidovićev pristup obradi prezimena usredotočivši se na rad na matičnim knjigama te naglasivši široj javnosti manje poznatu činjenicu da su matične knjige popovske župe Rupni Do i zažapske župe Gradac najstarije očuvane matične knjige u Hercegovini. Ujedno je iznio nekoliko primjera iz kojih je razvidno da su rodoslovna istraživanja sve traženija, no i da su iznimno mukotrpna, čega nositelji pojedinih prezimena i nisu svjesni. Stanislav Vukorep opisao je zgode i nezgode s terenskih istraživanja na kojima se družio s autorom. K tome je iznio kronologiju historiografskih, jezikoslovnih i etnoloških istraživanja na području Općine Neum na temelju koje je razvidno da su do konca 20. stoljeća neumsko područje istraživali gotovo isključivo srpski znanstvenici. Osvrnuo se i na mnogobrojne neutemeljene i krivotvorene predaje o crnogorskome podrijetlu neumskih (i hercegovačkih općenito) rodova kojima je izvor monografija Jevte Dedijera Hercegovina. Zatim se nazočnima obratio i sam autor objasnivši koje su mu bile pobude pri pisanju knjigu, zašto istraživanje Zažablja ima svehrvatsku, a ne samo mjesnu važnost te zahvalivši neumskome gradonačelniku Živku Matušku na svesrdnoj pomoći pri djelatnosti metkovske podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na području Općine Neum, predsjedniku neumskoga ogranka Matice hrvatske Peri Pavloviću na organiziranju predstavljanja, uvodničarima i predstavljačima don Ivici Puljiću, Marinku Mariću i Stanislavu Vukorepu, voditelju HKUD-a „Humski glas“ Zlatku Glaviniću te predstavnicima medija Dušanu Musi i Ivici Puljanu. Posebno je zahvalnost iskazao ravnateljici Osnovne škole kardinala Stepinca u Neumu Veri Konjevod te profesorima i učenicima, kojima je dan uoči predstavljanja održao predavanje o njihovima osobnim imenima i prezimenima. Završno slovo iznio je glasoviti redatelj, akademik Vlatko Filipović uputivši okupljene da knjigu uzmu i čitaju jer tek svjesni vlastite prošlosti možemo sigurnije graditi vlastitu budućnost.
