Institut za hrvatski jezik

O odjelu

Odjel za hrvatski standardni jezik

Temeljna je zadaća Odjela za hrvatski standardni jezik proučavati hrvatski standardni jezik na svim jezičnim razinama. Standardni je jezik sustav uređen eksplicitnom (svjesnom, planskom) normom, tj. pravilima (pravopisom i gramatikom) i popisom (normativnim rječnikom). Stoga su zadaće Odjela za standardni jezik povezane s oblikovanjem i njegovanjem hrvatskoga standardnog jezika, njegova ustroja i funkcioniranja u društvu na hrvatskome jezičnom prostoru. Jezična se norma proučava na pravopisnoj, naglasnoj, fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj, leksičkoj i stilističkoj razini. Članovi Odjela također se bave znanstvenim istraživanjima iz područja leksikografije i terminologije, predaju na nekoliko fakulteta, pišu monografije i članke, sudjeluju u radu povjerenstva za natjecanje iz hrvatskoga jezika i ocjenjivanje udžbenika i nastavnih sredstava.

U Odjelu za hrvatski standardni jezik izrađen je Prvi školski rječnik hrvatskoga jezika namijenjen učenicima 1. i 2. razreda osnovne škole u kojemu je obrađeno oko 2500 riječi i Školski rječnik hrvatskoga jezika s 30 000 riječi namijenjen učenicima završnih razreda osnovne škole i srednjoškolcima te jezični priručnik Hrvatski na maturi. 

Jedna je od trajnih djelatnosti Odjela jezično savjetništvo. Suradnici daju jezične savjete telefonski, na broj 060 622 226. Složeniji se savjeti, na zahtjev privatnih i pravnih osoba, daju u pismenome obliku. Najčešći upiti obrađeni su u digitalnome obliku i postavljeni su na adresu jezicni-savjetnik.hr. Taj će se portal i ubuduće upotpunjavati jer je davanje jezičnih savjeta trajni institutski zadatak. Članovi Odjela također sudjeluju u radu projekta Hrvatsko strukovno nazivlje – STRUNA.

Na Odjelu se izrađuju i mrežne stranice Bolje je hrvatski! (bolje.hr) na kojima se nalaze prijedlozi hrvatskih zamjena za anglizme koji su neprilagođeni ušli u uporabu u hrvatskome jeziku.

U Odjelu za hrvatski standardni jezik trenutačno se radi na ovim projektima:

• Baza sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja (SARA), voditeljica Ermina Ramadanović
• Baza višerječnih izraza hrvatskoga jezika (VIBA), voditeljica Goranka Blagus Bartolec
• Hrvatska somatska frazeologija (frazeografski pristup) (SOMA), voditeljica Barbara Kovačević
• Hrvatske glagolske valencije (VERBION), voditeljica Ivana Brač
• Hrvatski mrežni rječnik (Mrežnik): 2. faza, voditeljica Lana Hudeček do 2025., voditeljica Marijana Horvat od 2026.
• Lažni prijatelji i paronimi u hrvatskome jeziku (LAPUH), voditelj Kristian Lewis
• Religijski pravopis, voditeljice Lana Hudeček i Milica Mihaljević do 2025., voditelji Vuk-Tadija Barbarić i Kristian Lewis od 2026.
• Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj (RENA), voditelj Kristian Lewis
• Rječnik velikoga i maloga početnog slova, voditeljica Goranka Blagus Bartolec
• Semantičko-sintaktička klasifikacija glagola u hrvatskom jeziku (SEMTACTIC), voditeljica Ivana Brač
• Višerječni izrazi u hrvatskome jeziku – leksikološki, računalnolingvistički i glotodidaktički pristup (MWE-CRO), voditeljica Goranka Blagus Bartolec.

Suradnici Odjela sudjelovali su i sudjeluju na međunarodnim projektima:

• Distant Reading for European Literary History (CA16204) (Maja Matijević)
• Nexus Linguarum – European network for Web-centred linguistic data science (CA18209) (Ivana Brač, Maja Matijević)
• Lana Hudeček, Kristian Lewis i Milica Mihaljević članovi su Terminološke komisije Međunarodnoga slavističkog komiteta i radili su na ovim projektima: Rječnik terminološkoga nazivlja (voditeljica Viktorija Ivaščenko) i Terminografska baza podataka TERM_IN – Slavenska terminografija (1990. – 2017.) (voditeljica Viktorija Ivaščenko).
• Lana Hudeček i Milica Mihaljević surađivale su na projektu British Councila Support to Curricular Reform in Croatia, phase 4 (voditeljica Victoria Clark).

   

Odjelni projekti i suradnje

• Baza sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja
• Baza sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja (SARA)
• Baza višerječnih izraza hrvatskoga jezika (VIBA)
• COST Action: New Speakers in a Multilingual Europe – Opportunities and Challenges
• Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen I: Slawische Sprachkorelationen
• HRVATSKA SOMATSKA FRAZEOLOGIJA (FRAZEOGRAFSKI PRISTUP) – SOMA
• Hrvatske glagolske valencije – Verbion
• Hrvatski jezik u Europskoj uniji
• Hrvatski mrežni rječnik (MREŽNIK)
• Hrvatski mrežni rječnik (Mrežnik): 2. faza
• Hrvatski normativni jednosvezačni rječnik
• Hrvatski povijesno-etnografski jezični korpus
• Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – JENA
• Kolokacijska baza hrvatskoga jezika
• Lažni prijatelji i paronimi u hrvatskome jeziku (LAPUH)
• Mali školski pravopis
• Muško i žensko u hrvatskome jeziku
• Religijski pravopis
• Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj (RENA)
• Rječnik hrvatskih somatskih frazema
• Rječnik terminološkoga nazivlja
• Rječnik velikoga i maloga početnog slova
• Semantičko-sintaktička klasifikacija glagola u hrvatskom jeziku (SEMTACTIC)
• Slavenska terminologija na kraju 20. i na početku 21. stoljeća
• STRUNA – projekt koordinacije
• Terminografska baza podataka TERM_IN – Slavenska terminografija (1990. – 2017.)
• Valencijski rječnik hrvatskih glagola
• Višerječni izrazi u hrvatskome jeziku – leksikološki, računalnolingvistički i glotodidaktički pristup (MWE-Cro)