Institut za hrvatski jezik

O projektu

Muško i žensko u hrvatskome jeziku

voditeljice projekta

dr. sc. Lana Hudeček, znanstvena savjetnica u trajnome zvanju

dr. sc. Milica Mihaljević, znanstvena savjetnica u trajnome zvanju

suradnici na projektu

dr. sc. Goranka Blagus Bartolec, znanstvena savjetnica

dr. sc. Marijana Horvat, znanstvena savjetnica

dr. sc. Barbara Kovačević, znanstvena savjetnica

dr. sc. Kristian Lewis, viši znanstveni suradnik

dr. sc. Ivana Matas Ivanković, znanstvena savjetnica

dr. sc. Irena Miloš, viša znanstvena suradnica

dr. sc. Josip Mihaljević, poslijedoktorand

Daria Lazić, doktorand

trajanje projekta

1. studenoga 2017. – 31. prosinca 2024.

Sažetak projekta

Izricanje muško-ženskih odnosa u hrvatskome jeziku višestruko je zanimljivo. Problemu se može pristupiti s različitih aspekata, od naglasnih, tvorbenih, normativnih do leksikografskih, sociolingvističkih, pragmatičkih i kontrastivnih. Važnost muško-ženskih odnosa u hrvatskome jeziku očita je i iz velikoga broja savjeta koji se odnose na taj problem i koji se gotovo svakodnevno traže. Problem je širi od problema mocijske tvorbe jer se katkad muško-ženski odnosi ni ne mogu izraziti tvorbenim odnosom (medicinska sestra – medicinski tehničar). Iako postoji velik broj radova o mocijskoj tvorbi u hrvatskome jeziku smatramo da bi sva pojedinačna istraživanja trebalo objediniti te izraditi jedinstveni portal, koji će biti tijesno povezan s radom na Mrežniku, u kojemu je predviđeno posebno polje za muško-ženske parove, i s jezičnim savjetima, u kojima se već nalazi određen broj savjeta koji se odnose na muško-ženske parove. Dosadašnja istraživanja dopunit će se sustavnim korpusnim istraživanjima s pomoću SketchEnginea po modelu primijenjenome u elexiku, vidi na poveznici.

Istraživanje će se provoditi i na hrvatskim tekstovima dopreporodnoga razdoblja te na frazemima.

Rezultat rada bit će portal na kojemu u ovoj fazi možemo predvidjeti sljedeća polja:

1. Tražilica muško-ženskih parova (po uzoru na Hrvatski pravopis). Demoinačica se nalazi na poveznici. Demoinačicu je izradio Josip Mihaljević.

Nakon tražilice nalazit će se poveznica Postavi pitanje kako bi korisnici koji nisu našli odgovor na svoje pitanje u tražilici mogli postaviti pitanje autorima mocijskoga portala. Trenutačno se pitanja mogu postavljati slanjem upita na e-adresu savjetnik@ihjj.hr.

2. Jezične igre za učenje muško-ženskih parova (prikazana igra s portala Hrvatski u školi)

Demoinačice igara dostupne su na poveznici. Demoinačice je izradio Josip Mihaljević.

3. Odostražni rječnik (prikazana izrađena demoinačica). Demoinačicu je izradio Josip Mihaljević. Demoinačica je dostupna na poveznici.

4. Odostražni rječnik naziva za vršitelje/vršiteljice radnje (prikazana izrađena demoinačica). Demoinačicu je izradio Josip Mihaljević. Demoinačica je dostupna na poveznici.

5. Jezični savjeti – odgovori na upite korisnika (npr. babica, dadilja, javna bilježnica, knjigoveškinja, primalja).

Osim mocijskih parova iznimno je važno dati detaljna objašnjenja načina obraćanja (dragi slušatelji / drage slušateljice i slušatelji / drage slušateljice i dragi slušatelji), pisanja diploma, posjetnica, natpisa na vratima, natječaja za posao (voditelj restorana m/ž, sobarica m/ž).

Poveznice na radove o ovoj problematici ili dokumenti u PDF-u.

• Babić, Stjepan. 1973/74. Tvorba imenica sa završetkom -ica i -ice. Jezik 19/4–5. 102–123.
• Babić, Stjepan. 1980. Kako se kaže kad je žena sudac?. Jezik 27/3. 86–87.
• Babić, Stjepan. 1989. Katolkinja ili katolikinja . Jezik 37/2. 59–60.
• Babić, Stjepan. 1999. Ženska zanimanja u Hrvatskome bibliografskome leksikonu. Jezik 46/ 5. 191–193.
• Barić, Eugenija. 1987. Mocijski parnjaci i njihova upotreba . Rasprave Zavoda za jezik 13: 9–18.
• Barić, Eugenija. 1988. Tvorbeni status ženskog mocijskog parnjaka . Rasprave Zavoda za jezik 14: 43–49.
• Barić, Eugenija. 1989. Ženski mocijski parnjak kao funkcionalna komunikacijska kategorija . Jezik 37 (1): 12–21.
• Barić, Eugenija. 1992. Naglasak u mocijskim parovima . Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 18: 17–42.
• Glovacki-Bernardi, Zrinjka. 2008: Kad student zatrudni . Rasprava o rodnoj perspektivi u jeziku. Zageb: Alfa.
• Glovacki-Bernardi, Zrinjka. 2008. Kad student zatrudni: Rasprava o rodnoj perspektivi u jeziku . Alfa. Zageb
• Martinović, Blaženka Od jezičnoga „pomuškarčivanja” do jezičnoga „poženčivanja” , Tabula 13/1, 2015., 91-110
• Medved, Anja 2017. Mocijska tvorba u hrvatskome standardnom jeziku , Sveučilište u Puli. Pula.
• Miloš, Irena. 2017. Komu je jezik majka, a komu maćeha? Hrvatski jezik 4 (4)
• Omrčen, Darija. 2017. Analysis of gender-fair language in sport and exercise . Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/1: 143-161.
• Pišković, Tatjana (ur.) 2018. Uvod u rodolektologiju . Rodni jezici. Zbornik radova o jeziku, rodu i spolu . Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.
• Pišković, Tatjana 2011. Gramatika roda . Disput. Zagreb.
• Pišković, Tatjana. 2014. Feministički otpor rodnoj asimetriji u jeziku i jezikoslovlju . Otpor. Subverzivne prakse u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 42. seminara Zagrebačke slavističke škole. Ur. Pišković, Tatjana i Vuković. Tvrtko. FF press. Zagreb, str. 145–168.
• Prpić, Nina. 2015. Mocijska tvorba u hrvatskome jeziku , Filozofski fakultet u Zagrebu. Zagreb.
• Štebih Golub, Barbara. 2014. O mociji bez emocija, Srpski jezik 19: 461–478.
• Ženska soba . Jezik ravnopravnosti.

Radovi članova projekta povezani s projektnom temom

• Kovačević, Barbara. 2020. Muško i žensko u frazeologiji II. Hrvatski jezik 7/1: 23-26.
• Kovačević, Barbara. 2019. Muško i žensko u frazeologiji I . Hrvatski jezik 6/4: 26–29.
• Horvat, Marijana; Mihaljević, Milica. 2019. Dijakronijski pogled na mocijske imenice. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 45/1. Zagreb. 27–45.
• Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2019. Croatian Web Dictionary – Mrežnik – Linking with Other Language Resources. Electronic lexicography in the 21st century. Proceedings of the eLex 2019 conference. Ur. Kosem, Iztok i dr. Lexical Computing CZ, s.r.o. Brno. 72 – 98.
• Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2019. Hrvatsko mocijsko nazivlje. Jezikoslovni zapiski 25/1: 107–12.
• Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2019. Profesijski nazivi u hrvatskoj e-terminografiji i e-leksikografiji. Studia lexicographica. 75–95.
• Mihaljević, Milica. 2018. Muško i žensko u e-rječniku. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanoga od 4. do 6. svibnja 2017. Jezik i njegovi učinci. Ur. Stolac, Diana; Vlastelić, Anastazija. Srednja Europa. Zagreb. 209–228.
• Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2014. Jesu li i učenice učenici, a članovi aktiva nastavnika i nastavnice?. Hrvatski jezik I/2. 5–10.
• Lewis, Kristian. 2014. Parnjaci kojima nema para. Hrvatski jezik I/4. 8–11.
  
• Mihaljević Milica. 2013. Mocijska tvorba kao leksikografski problem. Od indoeuropeistike do kroatistike. Zbornik u čast Daliboru Brozoviću. Urednik Ranko Matasović. HAZU. Zagreb
• Horvat, Marijana. 2012. Sufiksalne imeničke izvedenice u Voltićevu Ričoslovniku (tvorba sufiksima -/a/c, -l/a/c, -telj i -v/a/c). Bosanskohercegovački slavistički kongres 1 . Ur. Halilović, Senahid. Slavistički komitet. Sarajevo.
• Mihaljević, Milica; Štebih Golub, Barbara. 2009. Mocijska tvorba u hrvatskome i srpskome jeziku. Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen III. Slawische Sprachkorelationen. Urednik Branko Tošović. Wien. 81–103.
• Horvat, Marijana. 2006. Imenički tvorbeni modeli u djelu Blaža Tadijanovića Svašta po malo iliti kratko složenje imena i riči u ilirski i njemački jezik (1761.). Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 32/1: 109–126.