Projekti u okviru osnovne djelatnosti

Istraživanje govora Makarskoga primorja – sinkronijski i dijakronijski pristup

Voditelj: Ivana Kurtović Budja

O projektu

Trajanje: 4 godine (od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2020.)

Rezultat: Cjelovit opis govora Makarskoga primorja sa sinkronijskoga i dijakronijskoga stajališta – znanstvena monografija i mrežno dostupna građa

Suradnici: dr. sc. Jurica Budja, dr. sc. Dijana Ćurković, dr. sc. Filip Galović, dr. sc. Mario Essert, dr. sc. Lucija Šimičić

Makarsko primorje ili Makarska krajina u povijesti je bila zatvorena zemljopisna i politička jedinica. Stiješnjena među planinom Biokova i morem, sa sjevera graniči s Poljicima, a s juga s Neretvanskom krajinom. Ta politička konstelacija opstoji od starine, samo što je Neretvanska krajina bila dijelom veće političke cjeline, Neretvanske kneževine.

Politička organizacija dobro korelira s dijalektalnom slikom kakva je danas ili kakva je bila donedavno, gdje su Donja Poljica čakavska, Makarska krajina novoštokavsko-šćakavska, a Neretvanska krajina novoštokavsko-štakavska.

Teza je D. Brozovića da je Makarska krajina bila dijelom areala zapadnoštokavskoga dijalekta hrvatskoga jezika. Padom Bosne i Hercegovine pod Osmanlije zapadna štokavština je prestala opstojati kao jedinstven fenomen. Nizom seoba u razdoblju od 15. do 17. ili 18. st. ona je promijenila svoju fizionomiju, zadržavajući svoje osobine gdje više, gdje manje. Naime, s migracijama je došlo do preraspodjele dijalekata koji su postojali prije seobe oko ušća Neretve pa su se nakon odlaska govornika biokovsko-cetinskog dijalekta u Istru i talijansku pokrajinu Molise našli u kontaktu ikavskošćakavski imotski govori nekadanjega livanjsko-vrbaskog dijalekta i ikavskošćakavski govori nekadanjega makarskoprimorskog dijalekta. K tomu su se predstavnici zapadno-humskoga ikavskoštakavskog dijalekta s jakim novoštokavskim inovacijama naselili zapadno od Cetine pa su se ikavskošćakavski govori našli okruženi ikavskoštakavskim govorima s istoka i sa zapada.

U doktoratu Govori Makarskoga primorja – Fonologija i morfologija voditeljica projekta I. Kurtović Budja istražila je u određenom opsegu suvremeno jezično stanje nekoliko primorskih punktova, navlastito Podgore. Projektom Istraživanje govora Makarskoga primorja – sinkronijski i dijakronijski pristup sinkronijsko će se istraživanje produbiti sintaktičkim i leksičkim podatcima suvremenih govora. U sinkronijskom opisu govora od velike će koristi biti građa koju je za svoja amaterska etnološka i jezična istraživanja godinama prikupljala gđa Smiljana Šunde. Suradnici na projektu u svojim su doktoratima istraživali govore iz okolnih područja (dr. sc. Ćurković opisala je govor Sinjske krajine, a dr. sc. Galović čakavske govore otoka Šolte). U svojim istraživanjima bave se i ukupnošću ikavske novoštokavštine, a time i govorima Makarskoga primorja.

Korpus na kojemu će se provesti takvo istraživanje nije velik. Spomenika pismenosti jedva da ima prije druge polovice 17. st., a i tada više kao iznimka nego kao pravilo. Najstariji i najelementarniji sloj makarske pismenosti predstavljaju tri ljetopisa iz 17. i 18 st., Šilobadovićev, Gojakov i Antulovićev. U 18. st. jezik Krajinjana zadobiva velik ugled i utjecaj zahvaljujući djelu svećenika A. Kačića Miošića. Na tom temelju je od kraja 18. st. u krilu Crkve djelovalo više Krajinjana koji su znatno zadužili hrvatski kulturni život, primjerice I. J. Pavlović Lučić te don M. Pavlinović, jedan od najnedocjenjenijih političkih i kulturnih djelatnika hrvatskoga 19. st. Također, od prve polovice 19. st. Makarska krajina je područje iznimno živa skupljanja narodnih pjesama, u osobama oca i sina Alačevićâ i don M. Pavlinovića.

Makarska krajina je oblikom izduljena i zatvara sasvim određen, nevelik broj naselja, kojih se povijest može relativno dobro pratiti. Seobe stanovništva su na temelju arhivne građe već dobrim dijelom istražene i mogu se uklopiti u ovakav dijakronijski pregled.

Plan projekta je da se u prvoj godini obradi korpus tekstova Makarske krajine te da se oni uključe u institutske korpusne projekte i da se započnu terenska istraživanja. U drugoj će se godini provesti potrebna terenska istraživanja prema upitniku koji će se oblikovati i prema jezičnim karakteristikama koje će se izdvojiti kao "makarskoprimorske" u starim tekstovima. U trećoj će se godini združiti sinkronijski i dijakronijski podatci te će se napisati znanstvena monografija o govoru Makarske krajine. Sva će dijakronijska građa biti mrežno dostupna, a mrežno će biti dostupni i zvučni zapisi.

Suradnici na projektu

Rođena je 1983. godine u Sinju, a od jeseni 1995. živi u Splitu, gdje završava osnovnu školu i IV. Opću gimnaziju. Godine 2002. upisuje dvopredmetni studij Hrvatskoga jezika i književnosti i Engleskoga jezika i knj...

Pročitaj više

Ivana Kurtović Budja rodila se 1972. u Splitu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1997. radom "Kliški mjesni govor". Magistrirala je 2003. na temu "Fonološki opis mjesnih govora čakavskih mjesta koja ...

Pročitaj više

Pravopis

pravopis.hr

Struna

struna.ihjj.hr

Savjetnik

jezicni-savjetnik.hr

Riznica

riznica.ihjj.hr

Hrvatski u školi

hrvatski.hr

Nazivlje

nazivlje.hr

Bolje.hr

bolje.hr

Matura

matura.ihjj.hr